Ključni događaji
- U Istanbulu održan novi krug rusko-ukrajinskih pregovora
- Rusija zasula Harkiv dronovima
- Ukrajinci tvrde da su u velikom jučerašnjem napadu dronomvima uništili najmanje 13 ruskih aviona
Zelenski: Ukrajina je pozvana na samit NATO-a u Haagu
Ukrajina je dobila pozivnicu za sudjelovanje na nadolazećem samitu NATO-a u Haagu, rekao je u ponedjeljak novinarima predsjednik Volodimir Zelenski.
"Pozvani smo na samit NATO-a. Mislim da je to važno", kazao je.
Poziv Ukrajini upućen je tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Vilniusu.
Zelenski nije rekao hoće li sam putovati u Nizozemsku. Samit država članica vojnog saveza NATO-a trebao bi se održati u Haagu za nešto manje od tri tjedna.
U Vilniusu je u ponedjeljak održan samit tzv. B9 zemalja, nordijskih, baltičkih i srednjoeuropskih članica NATO-a koje su rekle da su predane članstvu Ukrajine u zapadnom vojnom savezu.
Ukrajina se već više od tri godine bori protiv ruske invazije uz podršku Zapada.
Jedan od uvjeta koje je za završetak rata u Ukrajini postavio ruski predsjednik Vladimir Putin uključuje da se zapadni čelnici obvežu napismeno da će prestati širiti NATO dalje na istok. Također traži i ukidanje dijela sankcija.
Sprječavanje pridruživanja Kijeva NATO-u jedan je od glavnih razloga koji Kremlj navodi i za pokretanje napada na susjednu Ukrajinu.
Zelenski: Rusi su idioti
Ukrajinski predsjednik je nakon završetka pregovora u Istanbulu potvrdio kako je dogovorena razmjena zarobljenika, a komentirao je i ruski prijedlog da se neprijateljstva obustave na dva-tri dana i to na samo nekim dijelovima bojišnice kako bi obje strane mogle pokupiti tijela poginulih vojnika.
- Rusi su idioti. Nama treba potpuno i dugoročno primirje upravo da bi spriječili pogibije, a ne kratkotrajno primirje nakon što ljudi već umru, konstatirao je Zelenski.
Bijela kuća: Napad na ruske bombardere? Rat treba završiti!
Stigla je i prva reakcija iz Bijele kuće nakon jučerašnjeg napada ukrajinskih dronova na ruske strateške bombardere. Na inzistiranje novinara, glasnogovornica Caroline Leavitt diplomatski je poručila:
- Reakcija na taj napad? Rat mora završiti, brutalan je, previše je mrtvih, a predsjednik Trump je objema stranama poručio kako sukob treba okončati za pregovaračkim stolom.
Leavit je dodala kako je Trump otvoren za Erdoganov prijedlog prema kojem bi Turska bila domaćin sureta u kojem bi se našli predsjednici SAD-a, Rusije i Ukrajine.
TASS objavio ruski memorandum
Rusija je od Ukrajine, prije nego prihvati sveobuhvatni prekid vatre, zatražila da prvo povuče svoju vojsku iz četiriju regija koje Moskva smatra anektiranim, doznaje se iz ruskog memoranduma za okončanje rata predanom Kijevu čiji sadržaj u ponedjeljak prenose ruske novinske agencije.
Prema tom dokumentu, predanom ukrajinskoj strani na pregovorima u Istanbulu, Moskva traži "potpuno povlačenje" ukrajinske vojske iz djelomično okupiranih oblasti Donecka i Luhanska na istoku te Zaporižje i Hersona na jugu i to prije "stupanja na snagu 30-dnevnog prekida vatre".
Rusija okončanje rata također uvjetuje "međunarodnim pravnim priznavanjem tih regija i Krima, anektiranog 2014., kao ruski teritorij".
Traži i ukidanje ekonomskih sankcija te da se Ukrajina odrekne zahtjeva za ratnom odštetom od Rusije.
U memorandumu se kao uvjet spominje i "neutralnost" Ukrajine, zabrana raspoređivanja stranih vojnih formacija, vojnih baza i vojne infrastrukture na njezinom tlu te povlačenje ukrajinske vojske na dogovorenu udaljenost od granice s Ruskom Federacijom.
TASS i Ria Navosti prenose da se u tom dokumentu napisanom na tri stranice traži i prekid isporuke zapadnog oružja Kijevu i dijeljenja obavještajnih podataka te zabrana raspoređivanja nuklearnog oružja u Ukrajini.
Rusija traži da Ukrajina oslobodi "političke zatvorenike", vojne i civilne koje drži u zatvorima, te zahtjeva i poštivanje "prava, sloboda i interesa rusofonog stanovništva".
Vezano uz "denacifikaciju" Ukrajine, u dokumentu se predviđa i raspuštanje "ukrajinskih nacionalističkih formacija" unutar oružanih snaga.
Te maksimalističke zahtjeve je Ukrajina već više puta odbila.
Rusi i Ukrajinci će razmijeniti mlade ratne zarobljenike i ranjenike
Rusi i Ukrajinci su u ponedjeljak, nakon novih pregovora u Istanbulu, pristali na razmjenu svih ratnih zarobljenika mlađih od 25 godina i teško ranjenih, kao i na predaju tisuća tijela poginulih vojnika, iako prekid vatre nije dogovoren.
Drugi krug izravnih pregovora između Kijeva i Moskve uslijedio je dan nakon neviđenog ukrajinskog napada dronovima na rusko vojno zrakoplovstvo i uništenja dvaju mostova u Rusiji te posljedično željezničkih nesreća. U jednoj od njih je poginulo sedam ljudi.
Pregovori u istanbulskoj palači Ciragan trajali su samo sat vremena, a Ukrajina je predložila novi sastanak s Rusijom između 20. i 30. lipnja, rekao je glavni ukrajinski pregovarač, ministar obrane Rustem Umerov.
Rezultat pregovora je dogovor o razmjeni svih teško ranjenih ili teško bolesnih ratnih zarobljenika te mladih vojnika između 18 i 25 godina.
Umerov je rekao da će Moskva i Kijev razmijeniti tijela poginulih vojnika po načelu "6000 za 6000 ". To je potvrdio i ruski pregovarač Vladimir Medinski.
Rusija je još jednom odbacila prijedlog o bezuvjetnom prekidu vatre te predlaže djelomično primirje od "dva do tri dana" na određenim dijelovima bojišnice.
Primirje od najmanje 30 dana, vraćanje vojnika mlađih od 18 godina, oslobađanje zarobljenika i vraćanje tijela mrtvih vojnika bili su prvi ukrajinski zahtjev. Vraćanje otete djece bilo im je drugi zahtjev. Zadnji zahtjev bio je sastanak lidera.
Umerov je pritom naglasio kako im je vraćanje otete djece prioritet.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage s ukrajinskog teritorija prisilno odvele stotine djece i žele da se ona vrate kućama u sklopu mirovnog sporazuma. Moskva kaže da su djeca premještena kako bi ih se zaštitilo od sukoba.
Rusko izaslanstvo je Ukrajincima predalo "memorandum" o "načinima uspostave trajnog mira" i "mjerama koje treba poduzeti za uspostavu potpunog prekida vatre".
AFP piše da su dvije strane daleko od bilo kakvog dogovora, bilo da se radi o primirju ili dugoročnom rješenju.
Iako je Ukrajina u nedjelju izvela veliki napad dronovima na ruske zračne vojne snage i strateške bombardere, na određenim dijelovima fronte duge tisuće kilometara Kijev je u problemima.
Ruske trupe su posljednjih dana napredovale, posebice u sjevernoj oblasti Sumi.
Predsjednik Volodimir Zelenski se obrušio na Vladimira Putina poručujući da mu se ne bi smjelo dati da išta postigne svojom invazijom.
Također je zatražio direktan susret s Putinom, no to je Kremlj već više puta odbacio.
Rusija opetovano traži da se Ukrajina odrekne članstva u NATO-u i da Kijev ustupi pet regija na istoku zemlje.
Istočno krilo NATO-a podupire članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu
Nordijske, baltičke i srednjoeuropske članice NATO-a predane su članstvu Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, rekli su čelnici Poljske, Rumunjske i Litve nakon tzv. samita B9 i nordijskih zemalja u ponedjeljak.
Saveznice NATO-a su na prošlogodišnjem samitu u Washingtonu dale potoporu "nepovratnom putu" Ukrajine prema članstvom u NATO-u, no predsjednik Donald Trump je u više navrata rekao da je prijašnja potpora SAD-a ukrajinskom članstvu u NATO-u bila uzrok rata, sugerirajući da će Ukrajina ostati bez članstva.
Jedan od uvjeta koje je za završetak rata u Uklrajini postavio ruski predsjednik Vladimir Putin uključuje da se zapadni čelnici obvežu napismeno da će prestati širiti NATO dalje na istok. Također traži i ukidanje dijela sankcija.
Poljska, Rumunjska i Litva su nakon sastanka čelnika nordijskih, baltičkih i srednjoeuropskih čelnika u Vilniusu, Litvi, potvrdili da regija ostale čvrsto predana budućem članstvu Ukrajine u NATO-u, uputivši poziv da se poveća pritisak na Rusiju i uvedu dodatne sankcije.
"Čvrsto podupiremo odluku Saveza vezanu uz nepovratni put Ukrajine prema euroatlantskim integracijama, uključujući članstvo u NATO-u. Ukrajina ima pravo izabrati svoje vlastite sigurnosne aranžmane i odlučivati o svojoj budućnosti, slobodna od stranog miješanja", stoji u priopćenju.
Na sastanku su, uoči samita u Hagu, sudjelovale i Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Slovačka, Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska.
Razgovori u Istanbulu završeni
Drugi krug mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine održanu ponedjeljak u Istanbulu završio je nepunih sat vremena nakon početka, rekli su turski dužnosnici, dan nakon velikog napada Ukrajine dronovima na ruske zračne vojne snage i strateške bombardere.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je nakon pregovora u Istanbulu s ruskim pregovaračima da su se strane dogovorile o razmjeni zarobljenika koja bi se usredotočila na teško ranjene i mlađe od 25 godina.
U razgovoru s novinarima u Istanbulu Umerov, koji je bio glavni ukrajinski pregovarač, rekao je da će se u sklopu razmjene repatrirati i posmrtni ostaci poginulih vojnika.
Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova kazao je da Rusija i dalje odbija ponudu za bezuvjetno primirje.
Kijev je kao prvi korak zahtijevao bezuvjetno 30-dnevno primirje a Moskva je prekid vatre vezala uz uvjete poput suzdržavanja zapadnih država od isporuke oružja Ukrajini.
Pregovori, a riječ je o drugome takvom izravnom kontaktu između dviju strana od 2022., započeli su gotovo dva sata kasnije nego što je planirano, a da nije bilo nikakvog objašnjenja zbog čega se kasnilo.
Na početku pregovora ruski su građani na društvenim mrežama iskazivali svoj gnjev, dok su utjecajni ratni blogeri pozivali Moskvu na snažnu odmazdu prema Kijevu nakon što je Ukrajina u nedjelju pokrenula jedan od svojih najambicioznijih napada u dosadašnjem ratu, ciljajući ruske bombardere dugog dometa koji mogu nositi nuklearno oružje, u Sibiru i drugdje.
Ukrajina i Rusija izdale su dijametralno različite procjene o šteti nanesenoj ruskoj floti bombardera, ključnom elementu u njezinu nuklearnom arsenalu, ali iz javno dostupnih satelitskih snimaka bilo je jasno da je Moskva pretrpjela ozbiljan gubitak vojne opreme.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, u govoru u Litvi rekao da dvije strane pripremaju novu razmjenu ratnih zarobljenika.
Šef njegova kabineta je kazao da je ukrajinsko izaslanstvo za vrijeme razgovora u ponedjeljak Rusiji predalo i popis s imenima deportirane djece koju Ukrajina želi vratiti kući.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage s ukrajinskog teritorija prisilno odvele stotine djece i žele da se ona vrate kućama u sklopu mirovnog sporazuma. Moskva kaže da su djeca premještena kako bi ih se zaštitilo od sukoba.
Očekivalo se da će dvije strane razgovarati o svojim dijametralno različitim zamislima o tomu kako bi trebao izgledati potpuni prekid vatre i dugoročniji put do mira usred pritiska koji neprestano vrši američki predsjednik Donald Trump, koji je istaknuo da bi Sjedinjene Države mogle napustiti svoju posredničku ulogu ne postigne li se napredak u pregovorima.
Pogledajte fotografije s pregovora
U istanbulskoj palači Ciragan upravo traje drugi krug izravnih mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine o okončanju rata koji traje već više od tri godine.
Pogledajte fotografije iz palače u kojoj se odvijaju pregovori:
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov najprije je razgovarao s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, a zatim su počeli razgovori ruske i ukrajinske strane.
Rusko izaslanstvo predvodi Vladimir Medinski, pomoćnik predsjednika Putina koji je predstavljao Moskvu i na pregovorima u svibnju. Ukrajinsku stranu predvodi njihov ministar obrane Rustem Umerov.
Počeli razgovori Rusije i Ukrajine
U Istanbulu su počeli razgovori Rusije i Ukrajine.
- Počinjemo razgovore, rekao je dužnosnik ukrajinskog ministarstva obrane.
U međuvremenu se oglasio turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, koji je objema stranama poručio da ih cijeli svijet gleda.
Umerov razgovarao s turskim ministrom
Novinar BBC-ja Dmitro Vlasov, koji putuje s ukrajinskom delegacijom, javlja da je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov razgovarao s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom.
Sada je taj sastanak završen te je Umerov pridružio ukrajinskoj delegaciji u drugoj prostoriji.
Zelenski: ‘Ako pregovori u Istanbulu ne donesu ništa, potrebne su najjače sankcije‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se u Litvi oglasio o današnjim pregovorima u Istanbulu. Rekao je da je Kijev spreman poduzeti potrebne korake za mir.
- Polazište treba biti prekid vatre i humanitarne akcije, oslobađanje zarobljenika i povratak otete djece, rekao je Zelenski.
Ako pregovori u Istanbulu ne donesu ništa, Zelenski smatra da to znači da su hitno potrebne snažne, nove sankcije Europske unije i SAD-a Rusiji.
- Najjače sankcije koje je Donald Trump obećao, kaže Zelenski i dodaje da bi one trebale biti usmjerene na energetski i financijski sektor Rusije.
Zelenski: ‘Postoji prava prilika da se ovaj rat okonča‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nalazi se u Vilniusu u Litvi, gdje sudjeluje na summitu s čelnicima istočnih i nordijskih članica NATO saveza.
Rekao je da postoji stvarna prilika da se rat pokuša okončati.
- Rusi su prisiljeni angažirati se u diplomaciji, rekao je Zelenski i dodao da je zahvalan za svako ulaganje u proizvodnju oružja te da Europa i Amerika zajedno imaju bolje oružje od Rusije.
- Imamo i jača taktička rješenja, naša operacija Paukova mreža je to dokazala. Rusija mora osjetiti što znače njezini gubici i to će je gurnuti prema diplomaciji, dodaje Zelenski.
Sve delegacije stigle na pregovore u Turskoj
Ukrajinci i Rusi ušli su u ponedjeljak sredinom dana u istanbulsku palaču Ciragan, zajedno s visokim turskim dužnosnicima, na drugi krug izravnih mirovnih pregovora u tri godine rata i ruske agresije na Ukrajinu.
Izaslanstva su stigla u automobilima i ušla u mjesto održavanja, bivšu carsku palaču, danas luksuzni hotel u Istanbulu.
Rusi su uglavnom bili u odijelima, a nekoliko Ukrajinaca u kamuflažnim vojnim odorama, prema Reutersovim snimkama.
Predstavnici Ukrajine i Rusije pregovarat će o mogućim načinima okončanja rata, a izgledi za njegovo okončanje nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. čine se dalekima.
Moskva je predložila ovaj krug pregovora. Sredinom svibnja, zaraćene strane su se 16. svibnja našle po prvi put od 2022. na izravnim pregovorima u turskoj metropoli. Rezultat tog sastanka bio je samo da su se dvije strane obvezale na veliku razmjenu zarobljenika.
Ukrajinski stav za ovaj krug pregovora uključuje, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpuno bezuvjetno primirje, oslobađanje zarobljenika i povratak otete djece.
Moskva je odbacila bezuvjetno primirje, ali je nedavno signalizirala spremnost pod nizom preduvjeta.
Novi sastanak dolazi dan nakon jednog od najsmjelijih i najuspješnijih ukrajinskih napada ikada izvedenih na ruskom tlu, koji je dosezao čak do Sibira. Veliki, koordinirani napad dronom na četiri ruska vojna aerodroma pogodio je desetke zrakoplova, uključujući strateške bombardere, prema ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU).
Zelenski se nada plodnoj suradnji s novim poljskim predsjednikom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da se nada "plodonosnoj suradnji" s Karolom Nawrockim, unatoč tome što je novi poljski predsjednik kritizirao planove Kijeva o pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u.
Nawrocki je u nedjelju tijesno pobijedio liberalnog gradonačelnika Varšave na predsjedničkim izborima, nakon što je u kampanji govorio da želi smanjiti pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
"Nadam se nastavku plodonosne suradnje s Poljskom i osobno s predsjednikom Nawrockim ", objavio je Volodimir Zelenski u ponedjeljak na društvenoj mreži X.
"Osnaživanjem jedni drugih na našem kontinentu dajemo Europi više snage u globalnoj konkurenciji i približavamo se postizanju stvarnog i trajnog mira", dodao je ukrajinski predsjednik.
Poljska je primila više od milijun ukrajinskih izbjeglica od početka ruske invazije u veljači 2022., ali antiukrajinsko raspoloženje kontinuirano raste u dijelovima društva, a taj trend se samo ubrzao tijekom predsjedničke kampanje.
Karol Nawrocki, koji uživa podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa, kritizirao je težnje Ukrajine za članstvom u Europskoj uniji i NATO-u te rekao da želi smanjiti povlastice ukrajinskim izbjeglicama.
I dok je proeuropska poljska vlada jedna od najgorljivijih europskih saveznika Ukrajine, Nawrocki je optužio Zelenskoga da se "nepristojno ponaša prema svojim saveznicima".
Nawrocki je prethodno bio na čelu poljskog Instituta za nacionalno sjećanje i dugo je lobirao da Ukrajina dopusti ekshumaciju tisuća Poljaka ubijenih u masakrima ukrajinskih nacionalista nad poljskom manjinom u Voliniji između 1942. i 1944., dugogodišnjoj točki prijepora između Varšave i Kijeva.
Volinija je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Pregovori Rusije i Ukrajine za manje od dva sata
BBC piše da je sastanak turskog, ruskog i ukrajinskog izaslanstva planiran za 13 satu po lokalnom vremenu.
Razgovorima će predsjedati turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, priopćilo je tursko ministarstvo.
Rusko izaslanstvo predvodi Vladimir Medinski, pomoćnik predsjednika Putina koji je predstavljao Moskvu i na pregovorima u svibnju. Ukrajinsku stranu predvodi njihov ministar obrane Rustem Umerov.
Ukrajina: Uništeno najmanje 13 ruskih zrakoplova
Na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram je Andrij Kovaleknko, voditelj Ukrajinskog centra za suzbijanje dezinformacija, objavio da je najmanje 13 ruskih letjelica uništeno u nedjeljnom napadu dronovima, a ostali vojni zrakoplovi su oštećeni.
Podsjetimo, Ukrajina tvrdi da je jučer pogodila više od 40 ruskih bombardera te da je to jedan od najvećih napada na rusko zrakoplovstvo.
Ukrajinsko izaslanstvo stiže u Istanbul
Ukrajinsko izaslanstvo je stiglo u Istanbul na drugu rundu mirovnih pregovora s Rusijom, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi.
Ukrajina je ranije potvrdila da će njezino izaslanstvo predvoditi ministar obrane Rustem Umerov.
Noćni napad na Harkiv
Ruske snage izvele su noćni napad na grad Harkiv koristeći dronove i balističke projektile, pri čemu je ozlijeđeno najmanje šest osoba, uključujući i jedno dijete, izvijestile su lokalne vlasti u ranim jutarnjim satima 2. lipnja.
Prema riječima gradonačelnika Harkiva Ihora Terekova, meta napada bio je okrug Kholodnohirskyi, gdje je među ozlijeđenima navodno i sedmogodišnji dječak, javlja Kyiv Independent.
Dva balistička projektila pogodila su i okrug Kyivskyi – jedan je eksplodirao na prometnici, dok je drugi detonirao u blizini stambenih zgrada, razbivši prozore i oštetivši fasade.
Točan broj ozlijeđenih i razmjeri materijalne štete još se utvrđuju.
Terekhov je potvrdio da su u napadu oštećene i brojne kuće, jedno civilno poduzeće te nekoliko vozila.
Ranije tijekom dana, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla biti u pripremi za novi masovni raketni udar kao odgovor na uspješnu ukrajinsku operaciju protiv ruskih vojnih zrakoplova, a koja je jučer okupirala svjetske naslovnice.
„Još prije početka te operacije, naše su obavještajne službe imale informacije o pripremama za novi veliki ruski napad“, poručio je Zelenski u večernjem obraćanju.
„Izuzetno je važno da naši građani ne ignoriraju zračne uzbune. Prošle noći u zraku je bilo gotovo 500 ruskih dronova, uključujući udarne dronove. Svakog tjedna povećavaju broj jedinica po napadu. Ovog su puta također pripremili krstareće rakete Kalibr, s pomorskih platformi.“
U posljednjim danima Rusija intenzivira masovne zračne napade na ukrajinski teritorij. Sam Harkiv i okolica već su prethodne noći bili na meti velikog napada dronovima – gotovo 500 njih lansirano je prema ukrajinskim ciljevima, što je najveći broj do sada zabilježen u jednoj noći.
Harkivska oblast, na sjeveroistoku Ukrajine, često je pod ruskim raketnim, dronskim i zračnim udarima. Posebno su na udaru gusto naseljena gradska područja, pri čemu ruske snage redovito pogađaju stambene zgrade i civilnu infrastrukturu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio razgovarali su u nedjelju o izgledima za rješavanje sukoba u Ukrajini i rusko-ukrajinskim pregovorima zakazanim za ponedjeljak u Turskoj, prenijele su ruske novinske agencije izjave ruskog ministarstva.
Agencije su također citirale izjavu ministarstva da je Rubio tijekom razgovora izrazio sućut zbog smrti koje su se dogodile kada su dva mosta dignuta u zrak u odvojenim ruskim regijama koje graniče s Ukrajinom.
Novi krug rusko-ukrajinskih pregovora počinje danas u Istanbulu
Ruski dužnosnici rekli su da je najmanje sedam ljudi poginulo, a 69 ozlijeđeno kada su dva mosta dignuta u zrak.
Predstavnici Ukrajine i Rusije ponovno će se sastati u ponedjeljak u Istanbulu kako bi pregovarali o mogućim načinima okončanja rata, a izgledi za okončanje rata izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. čine se dalekima.
Početak je zakazan za 12 sati u gradskoj palači Çıragan, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova uoči pregovora. Riječ je o osmanskoj carskoj rezidenciji na obali Bospora koja je postala luksuzni hotel.
Moskva je predložila ovaj krug pregovora. Sredinom svibnja, zaraćene strane su se 16. svibnja našle po prvi put od 2022. godine na izravnim pregovorima u turskoj metropoli. Rezultat tog sastanka bio je samo da su se dvije strane obvezale na veliku razmjenu zarobljenika.
Ukrajinski stav za ovaj krug pregovora uključuje, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, potpuno bezuvjetno primirje, oslobađanje zarobljenika i povratak otete djece.
Kako bi se stvorio trajni mir, mora se pripremiti i sastanak na najvišoj razini, rekao je Zelenskij.
Moskva je odbacila bezuvjetno primirje, ali je nedavno signalizirala spremnost pod nizom preduvjeta.
„Tijekom trajanja primirja, barem je potrebno da zapadne zemlje prestanu isporučivati oružje kijevskom režimu i da Ukrajina prekine mobilizaciju“, rekao je u petak ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja.
Novi sastanak dolazi dan nakon jednog od najsmjelijih i najuspješnijih ukrajinskih napada ikada izvedenih na ruskom tlu, koji je dosezao čak do Sibira. Veliki, koordinirani napad dronom na četiri ruska vojna aerodroma pogodio je desetke zrakoplova, uključujući strateške bombardere, prema ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU).
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u nedjelju je telefonski razgovarao sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom o tim razgovorima, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova, koje je citirala novinska agencija Tass.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....