Stigla prva reakcija Kremlja na razgovore Trumpa i Zelenskog

• Predsjednici Trump i Zelenski razgovarali su na Floridi o okončanju rata u Ukrajini

• Trump se prije razgovora sa Zelenskim čuo i s ruskim predsjednikom Putinom

• Zelenski: Dogovoreno je 90 posto od 20 točaka mirovnog plana

• Trump: Sigurnosna jamstva za Ukrajinu gotova su skoro 95 posto

• Kremlj: Ukrajina treba povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Sve detalje oko rata u Ukrajini pratili smo i jučer. Opširnije možete čitati na sljedećoj poveznici

Zelenski: ‘Strane trupe u Ukrajini su pravo sigurnosno jamstvo‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kako smatra prisutnost stranih vojnih snaga u Ukrajini neophodnim dijelom sigurnosnih jamstava za Kijev kao dio bilo kakvog dogovora o okončanju rata.

"Vjerujem da je prisutnost međunarodnih snaga pravo sigurnosno jamstvo, to je jačanje sigurnosnih jamstava koja nam naši partneri već nude", rekao je Zelenski novinarima.

Europski čelnici rekli su ranije ovog mjeseca da je Europa spremna voditi "multinacionalne snage" u Ukrajini kao dio američkog prijedloga za mirovni sporazum.

Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i osam drugih europskih zemalja rekli su da bi postrojbe iz "koalicije voljnih" uz potporu SAD-a mogle pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, osiguravanju ukrajinskog neba i jačanju sigurnosati na moru, uključujući djelovanje unutar Ukrajine.

U intervjuu ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass objavljenom u nedjelju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će sve europske postrojbe poslane u Ukrajinu ruske snage smatrati legitimnim vojnim ciljevima.

"Te ambicije (europskih dužnosnika) doslovno ih zaslijepljuju. Ne samo da ih nije briga za Ukrajince nego ih nije briga ni za njihov narod. Samo se tako može objasniti činjenica da se u Europi još uvijek govori o slanju vojnih snaga u Ukrajinu u sklopu tzv. koalicije voljnih. Više puta smo rekli da bi u tom slučaju naše oružane snage na njih gledale kao na legitimnu metu", rekao je Lavrov.

Zelenski: ‘Neophodan je prekid vatre, Rusija ga ne želi‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da će sastanak s Rusijom biti moguć tek nakon što se američki i europski čelnici dogovore o mirovnom okviru za okončanje rata.

Također je ustvrdio da će prekid vatre od 60 dana biti neophodan za održavanje referenduma o mirovnom planu, dodajući da će praćenje primirja biti pojašnjeno u sigurnosnim jamstvima.

Naznačio je da paket prosperiteta o kojem se raspravlja za poslijeratnu Ukrajinu uključuje sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om.

Ocijenio je da Rusija pokazuje da trenutačno ne želi prekid vatre, ali da je Kijev otvoren za svaki oblik komunikacije s Moskvom.

Dodao je da Ukrajina želi održati sastanak s američkim i europskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost u narednim danima, nakon čega će uslijediti razgovori s europskim čelnicima.

I dalje postoji niz pitanja koja tek treba riješiti u mirovnom procesu, uključujući budućnost ukrajinske regije Donbas.

Kremlj kaže da Ukrajina treba povući vojsku iz Donbasa

Kremlj je u ponedjeljak rekao da Ukrajina treba povući svoje vojnike iz dijelova Donbasa koje i dalje drži ako želi mir te da će izgubiti još više teritorija ako se ne postigne dogovor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump su razgovarali u nedjelju uoči Trumpovog sastanka s ukrajinski predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je planiran još jedan telefonski razgovor veoma skoro.

Peskov je odbio komentirati ideju o slobodnoj gospodarskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporižja, kojom upravlja Rusija, rekavši da Kremlj to smatra neprimjerenim.

Na pitanje o komentarima Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova koji je rekao da Ukrajina treba donijeti brzu odluku o teritoriju u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev treba povući vojsku iz dijelova regije kojima i dalje upravlja.

"Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa", kazao je Peskov.

Na pitanje o tome odnosi li se to i na Zaporišku i Hersonsku oblast, odbio je govoriti o pojedinostima.

Rusija trenutno upravlja petinom Ukrajine, uključujući Krim koji je anektirala 2014., oko 90 posto Donbasa, 75 posto Zaporiške i Hersonske oblasti te manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjipropetrovske oblasti, prema ruskim procjenama.

Moskva svojata Donbas, Zaporišku i Hersonsku oblast iako većina država te regije smatra dijelom Ukrajine.

Peskov je rekao da se ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Kremlj: ‘Ubrzo novi telefonski razgovor Trumpa i Putina‘

Nakon što su razgovarali uoči sastanka Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Mar-a-Lagu, američki predsjednik i ruski čelnik Vladimir Putin vrlo brzo će održati još jedan telefonski razgovor, kako je rekao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Američki predsjednik rekao je nakon razgovora u nedjelju, koji je nazvao produktivnim, da će ponovno razgovarati sa svojim ruskim kolegom nakon razgovora s Ukrajinom.

Kremlj tvrdi da još nije upoznat s rezultatima pregovora između SAD-a i Ukrajine te da se razgovor između Zelenskog i Putina ne spominje.

Kremlj se, kako je priopćen, slaže s Trumpovom tvrdnjom da je mir mnogo bliže, a Peskov je dodao da su pregovori o Ukrajini u završnoj fazi.

No, ponovili su svoj zahtjev da Ukrajina povuče svoje snage iz regije Donbas ako želi mir te da će, ako Kijev ne postigne dogovor, izgubiti još teritorija.

Zelenski prihvatio Trumpovu ponudu

Cure novi detalji sa sastanka Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog. Ukrajinski predsjednik novinarima je otkrio da mirovni plan predviđa američka sigurnosna jamstva na 15 godina. Međutim, Zelenski je od Trumpa tražio jamstva do 50 godina, što ukazuje na razlike između strana, piše Sky News. S obzirom na to da je Zelenski na konferenciji za novinare rekao da su sigurnosna jamstva između SAD-a i Ukrajine sada "100 posto dogovorena", može se zaključiti da je ukrajinski predsjednik prihvatio Trumpovu 15-godišnju ponudu. No, treba naglasiti, još uvijek je nejasno što točno SAD nudi tim jamstvima.

Daljnja jamstva koja uključuju europske zemlje nisu u istoj fazi, ali su "gotovo dogovorena", dodao je Zelenski.

Koji su zaključci sastanka Trumpa i Zelenskog?

Donald Trump i Volodimir Zelenski izjavili su da je tijekom razgovora na Floridi ostvaren napredak prema okončanju rata u Ukrajini, no američki predsjednik priznao je kako pitanje teritorija i dalje ostaje „neriješeno“.

Iako su i Trump i Zelenski susret opisali kao „odličan“, Trump je upozorio da je još uvijek otvoreno „jedno ili dva izrazito osjetljiva pitanja“ – ponajprije ono koje se tiče zemlje i granica.

Obraćajući se novinarima u Mar-a-Lagu, Zelenski je rekao da je dogovoreno „90 posto“ od 20 točaka mirovnog plana, dok je Trump ustvrdio kako su sigurnosna jamstva za Ukrajinu „gotova gotovo 95 posto“.

Zelenski je kasnije dodao da će se američki i ukrajinski pregovarački timovi sastati idućeg tjedna kako bi nastavili razgovore o pitanjima usmjerenima na okončanje gotovo četverogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine.

„Vodili smo sadržajan razgovor o svim temama i iznimno cijenimo napredak koji su ukrajinski i američki timovi ostvarili tijekom proteklih tjedana“, poručio je Zelenski u izjavi objavljenoj na Telegramu.

Rusija je pokrenula opću invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., a Moskva trenutačno kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija.

Prijedlog da se regija Donbas na istoku Ukrajine, koju Rusija u velikoj mjeri drži pod nadzorom, pretvori u demilitariziranu zonu i dalje je „neriješen“, rekao je Trump.

„Dio tog teritorija već je zauzet“, rekao je novinarima nakon sastanka. „Za dio se još vodi borba – možda je predmet pregovora, a možda će biti osvojen u sljedećih nekoliko mjeseci.“

Rusija trenutačno kontrolira oko 75 posto Donjecke oblasti i gotovo 99 posto susjedne Luhanske. Te se regije zajednički nazivaju Donbas.

Moskva traži da se Ukrajina povuče i s malog dijela Donbasa koji još drži pod kontrolom, dok Kijev inzistira da bi to područje moglo postati slobodna ekonomska zona pod nadzorom ukrajinskih snaga.

Trump je u više navrata mijenjao vlastiti stav o izgubljenim ukrajinskim teritorijima. U rujnu je iznenadio analitičare izjavom da bi Ukrajina možda mogla povratiti te teritorije, da bi kasnije povukao tu tvrdnju.

„To je iznimno teško pitanje“, rekao je. „Ali pitanje koje će se riješiti.“

Trostrani razgovori?

Trump je spomenuo i mogućnost trostranih razgovora između SAD-a, Rusije i Ukrajine, rekavši da bi se to moglo dogoditi „u pravom trenutku“.

Iako američki predsjednik želi rat između Ukrajine i Rusije dodati na popis sukoba za koje tvrdi da ih je okončao, upozorio je da bi pregovori koji zapnu ili se potpuno raspadnu – mogli značiti nastavak rata. Ranije je Trump telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iako nije iznio mnogo detalja o razgovoru, rekao je da vjeruje kako Putin „želi da Ukrajina uspije“.

Istodobno, Trump je priznao i da Moskva nema interesa da proglasi primirje kako bi se Ukrajini omogućilo održavanje referenduma.

„Razumijem tu poziciju“, dodao je.

Ruski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da je poziv inicirao Trump te da su on i Putin razgovarali o najnovijim prijedlozima Europske unije i Ukrajine za okončanje rata.

Ušakov, bivši ruski veleposlanik u SAD-u, rekao je da je Trump saslušao procjenu Kremlja te da su se dvojica predsjednika složila kako bi privremeni prekid vatre, koji predlažu EU i Ukrajina, zapravo produžio sukob.

Zelenski je sugerirao da bi se ukrajinski dužnosnici u siječnju mogli sastati u Bijeloj kući, potencijalno zajedno s europskim čelnicima, dok američka i ukrajinska izaslanstva dovršavaju planove za nastavak pregovora.

U naknadnom razgovoru s europskim saveznicima, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je „napredak“ ostvaren na razgovorima na Floridi, istaknuvši pritom potrebu da Ukrajina od samog početka dobije „čvrsta, neupitna sigurnosna jamstva“.