Scenografija uhićenja navodnog hrvatskog špijuna u Beogradu podsjećala je na uhićenje Slobodana Miloševića, ali i na niz spektakularnih akcija srbijanske policije. I dok informacije tužiteljstva tek cure na kapaljku, nekoliko je mogućih scenarija timinga uhićenja, koji, vrlo je izvjesno, nije slučajan. Sasvim je izvjesno da će objava uhićenja agenta hrvatske vojne sigurnosne službe imati i vanjskopolitički aspekt kroz odnose Hrvatske i Srbije, praktički je “ispod radara” prošla činjenica da je akcija BIA-e, srbijanske tajne službe obznanjena u trenutku dok traje rasprava o izboru kandidata za novog čelnika civilne tajne službe.
Najozbiljniji kandidat je Bratislav Gašić, bivši srbijanski ministar obrane, kojeg je krajem prošle godine Vučić smijenio pod pritiskom javnosti zbog izjave “Što volim ove novinarke koje ovako lako kleknu”. Mnogo ozbiljniji razlog zbog kojeg se tražila Gašićeva ostavka bio je pad vojnog helikoptera koji se srušio 13. ožujka 2013. godine kod beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”, u kojem je poginulo sedam osoba. Helikopter je poletio po gustoj magli po teško bolesnu bebu, kažu, prema izričitoj Gašićevoj naredbi i let je trebao biti u funkciji Vučićeve predizborne kampanje. Na kraju nitko nije odgovarao. Uhićenjem navodnog hrvatskog špijuna fokus interesa javnosti miče se sa Gašića. No, moguće je da sadašnji čelnik službe odvjetnik Aleksandar Đorđević, koji nije bio Vučićev izbor, ovom akcijom želi sačuvati poziciju.
Što se, pak, tiče konkretnih navoda da je hrvatski agent prikupljao podatke o oficirima JNA koje je Hrvatska optužila ili planira optužiti za ratne zločine, te da je prikupljao podatke o organizacijskoj strukturi i odnosima u Vojsci Srbije, može se također postaviti nekoliko teza.
Za očekivati je da su hrvatske službe - ako su podignute optužnice - već prikupile neke podatke, pa nije jasno što im je to mogao dostaviti agent iz Beograda. Organizacijska struktura Vojske Srbije može se upoznati i iz javnih izvora, a ono što je svim službama uvijek zanimljivo, to su kadrovi i njihovi osobni profili i odnosi. Jedno od pitanja je i kako to da suradnik nije matičnoj službi signalizirao da bi mogao biti provaljen. Pravilo je tada da ga služba sklanja ili povlači, osim ako ga na neki način ne želi “predati” drugoj strani.
No, to može uvijek biti i rizičan potez, ako ti suradnik “propjeva” a druga strana još tu suradnju može potkrijepiti i nekim dokazima. No, to su zasad nepoznanice jer još uvijek ne znamo ni pojedinosti o uhićenom i njegovu profilu. Ako je provaljen, onda bi to bio i njegov propust i službe koja ga je angažirala, konkretno hrvatske. Ali, to su tek spekulacije, kao i to koliko je, ako doista i jest radio za hrvatsku vojnu sigornosnu službu. S obzirom na to da je navedeno kako ima i hrvatsko državljanstvo, bit će zanimljivo vidjeti hoće li u narednim danima tražiti i kontakt s Veleposlanstvom.