Sve su glasnija nagađanja da ruski vođa Vladimir Putin potajno priprema neki koncept nove mobilizacije – prve nakon “djelomične mobilizacije” u jesen 2022. godine, kada su ukrajinske snage snažno počele potiskivati ruske agresore u nekoliko regija – uslijed navodnih golemih ljudskih gubitaka na ukrajinskom bojištu, koji se, čini se, više ne mogu nadoknaditi niti izdašnim isplatama za ugovornu službu, budući da je muškaraca spremnih riskirati život u Ukrajini čak i za ruske prilike golem novac – kako sve češće izvještavaju neovisni ruski mediji – sve manje.
Djelomična mobilizacija 2022. godine pokrenula je pravi egzodus stotina tisuća poglavito mladih ruskih muškaraca u susjedne zemlje, a čini se da su informacije o navodnom novom valu – koji bi, prema nekim tvrdnjama, mogao uslijediti nakon izbora za Državnu dumu u rujnu – i ovoga puta mnoge mlade Ruse nagnale da razmisle o bijegu iz zemlje.
Sergeja Rasohina jedan je od onih koji su nedavno napustili Rusiju kako ne bi završili na frontu. Rasohin, kako piše Radio Slobodna Europa (RFE/RL), kaže da je dvije godine proveo skrivajući se prije nego što je naposljetku uspio izbjeći vojnu službu u Rusiji i nedavno se domoći sigurnosti u Armeniji.
Ta je zemlja tijekom 2022. i 2023. primila velik broj Rusa koji su izbjegavali mobilizaciju, a sada, usred sve većeg straha od nove mobilizacije kako bi se popunili redovi iscrpljene ruske vojske, postoje određeni pokazatelji da broj Rusa koji dolaze u Armeniju ponovno raste.
Nedavno su se pojavili i prvi slični pokazatelji toga i u drugim zemljama koje su 2022. i tijekom 2023. zabilježile značajniji priljev Rusa, no dokazi o tome su, kako piše RFE/RL, neujednačeni i ponekad proturječni.
Dvije godine u bijegu
No, u svakom slučaju, kako navodi RFE/RL, ako Kremlj odluči objaviti novi val mobilizacije, moguće je da će s time pričekati do parlamentarnih izbora, što znači da oni koji se nadaju izbjeći mobilizaciju još uvijek imaju vremena za to.
Rasohin je svoju priču ispričao Armenskom servisu RFE/RL-a iz sigurnosti glavnog grada Erevana, u kojem živi brojna i aktivna zajednica Rusa koji su posljednjih godina pobjegli od sve represivnijeg okruženja u svojoj domovini pod vlašću ruskog autokrata.
Navodi da mu se život potpuno promijenio prije dvije godine kada je, zbog financijskih problema, dobrovoljno potpisao ugovor o pristupanju ruskoj vojsci. Rečeno mu je da će služiti kao automehaničar, no ubrzo je shvatio da su ga prevarili. “Narednik mi se smijao. Rekao je: ‘Prevaren si. S 95-postotnom sigurnošću odvest će te na bojišnicu. Ne nadaj se ničemu drugome’”, ispričao je Rasohin.
Kaže da je pobjegao iz svoje postrojbe i dvije godine bio u bijegu, premještajući se svakih nekoliko mjeseci s jedne lokacije na drugu, sve dok ga naposljetku nije uhvatila vojna policija. Umjesto da uzme oružje u ruke, kaže da je radije odlučio stati pred sud, iako je znao da dezerterima prijeti kazna zatvora do 15 godina.
Dok je čekao suđenje, odlučio je kupiti kartu za vlak prema Bjelorusiji. “[Ljudi] su mi savjetovali da kartu kupim gotovinom sat vremena prije polaska, kako ne bi imali vremena provjeriti podatke. Kada sam bio na blagajni, došao je čovjek u uniformi oružanih snaga i uzeo neke papire. Koliko sam shvatio, bio je to popis putnika s kupljenim kartama. A ja je u tom trenutku još nisam bio kupio, pa me možda to spasilo”, rekao je.
Rasohin kaže kako se nada da će njegova priča potaknuti druge Ruse da shvate kako postoje načini da napuste zemlju i izbjegnu vojnu službu.
Službeni statistički podaci pokazuju porast broja Rusa koji ulaze u Armeniju. Nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022., u prvih šest mjeseci 2023. u Armeniju je s turističkim vizama stiglo više od 500.000 Rusa. Svake godine nakon toga brojke su padale, dosegnuvši prošle godine gotovo 340.000. No između siječnja i lipnja ove godine ponovno su porasle na oko 417.000 ljudi.
To samo po sebi, ističe RFE/RL, ne dokazuje egzodus jer ljudi, osobito turisti, dolaze i odlaze – ali drugi je pokazatelj usporedba tih brojki.
Pritisak na tržište nekretnina
Od siječnja do svibnja 2026. broj ruskih državljana koji su stigli u Armeniju bio je za 7000 veći od broja onih koji su je napustili. To odstupa od statistike prethodnih godina, a riječ je o prilično velikom broju ako se uzme u obzir da je, prema službenim podacima iz prosinca prošle godine, ukupno 43.000 ruskih državljana imalo armensku boravišnu dozvolu.
Porast broja ljudi koji ostaju u Armeniji izvršio bi snažan pritisak na tamošnje tržište nekretnina, a postoje i svjedočenja koja ukazuju na to da se to događa. Još u srpnju neovisni ruski medij Verstka citirao je agente za nekretnine u Erevanu koji su govorili o naglom porastu potražnje od strane Rusa. To su potvrdili i agenti za nekretnine s kojima je razgovarao Armenski servis RFE/RL-a, iako je većina odbila da ih se citira.
“Prema mom dojmu i lokalnoj statistici, cijene su porasle za oko 30 posto. Kod najma je povećanje i do 50 posto”, rekao je jedan agent, koji je pristao da ga se identificira samo imenom Gevorg. Prema njegovim riječima, bilo je to “vrlo slično kao 2022. godine”.
Promjena tržišnih uvjeta posebno je zanimljiva jer predstavlja preokret prethodnog trenda koji je u srpnju zabilježio drugi neovisni ruski medij, kako piše The Insider. “Do 2025. tržište najma se stabiliziralo. Stručnjaci ističu pad cijena najma od 30 posto u odnosu na vrhunac s početka sveobuhvatnog rata”, objavio je taj medij. Drugim riječima, čini se da tržište ponovno bilježi nagli rast, a koji je možda potaknut, barem djelomično, novim priljevom ljudi iz Rusije.
Tijekom 2022. i 2023. Rusi su bježali i u druge zemlje. Dramatične snimke dronova tako su pokazivale goleme kolone vozila na granici s Gruzijom. Ruski službeni podaci od utorka, 18. kolovoza, dospjeli su na naslovnice nakon što je objavljeno da je više od 20.000 ljudi u jednom danu prešlo glavni granični prijelaz prema Gruziji. Dodano je da je “slična dinamika” zabilježena nekoliko dana zaredom. A to “značajno premašuje podatke za isto razdoblje prethodnih godina”, kako je navedeno.
No, gruzijske vlasti demantirale su ruske tvrdnje. U priopćenju od srijede navele su da je oko 7900 državljana ušlo u Gruziju preko tog prijelaza tijekom 24 sata, počevši od 9 sati ujutro u utorak. Moguće je, kako navodi RFE/RL, da postoji neslaganje oko toga na koje se točno 24-satno razdoblje odnose ta dva skupa podataka, ali situacija u svakom slučaju nije jasna.
Kada je Gruzijski servis RFE/RL-a u četvrtak posjetio granični prijelaz, nije zabilježio nikakve znakove velikih prometnih gužvi ni egzodusa Rusa koji bježe iz zemlje. “Došla sam 2022. godine i tada su ljudi čekali danima. Danas, kada smo prolazili, na ruskoj su strani ispred nas bila samo tri ili četiri automobila”, rekla je jedna mlada Ruskinja nakon što je automobilom prešla granicu.
Iz Središnje Azije također stižu izvješća o povratku osoba s dvojnim državljanstvom iz Rusije zbog straha od skore vojne mobilizacije.
‘Prodaju kuće i odlaze‘
Kirgiski servis RFE/RL-a razgovarao je sa ženom koja zbog sigurnosnih razloga nije željela otkriti identitet. U Rusiji je živjela više od 20 godina, a ondje je stekla državljanstvo za sebe i svoju djecu. “Kada sam čula da će na jesen biti provedena masovna mobilizacija, prvo sam pomislila na sina, koji je već u svojim dvadesetima, i vratili smo se u domovinu”, rekla je.
Predstavnik organizacije kirgiske dijaspore u Rusiji, čiji identitet također nije otkriven iz sigurnosnih razloga, rekao je da je takvih slučajeva sve više. “Kirgizi napuštaju Rusiju i odlaze drugdje, uključujući Kirgistan, zbog različitih pritisaka. U Kirgistanu se također razvijaju gospodarstvo i otvaraju nova radna mjesta, pa mnogi ljudi odlaze onamo”, rekao je.
“Nedavno je, kada je jedan moj poznanik s ruskim državljanstvom odlazio u Kirgistan, na granici upozoren da će mu ‘ako se ne vratiš, kuća i imovina ovdje biti zaplijenjene’. Neki od njih, čak i ako imaju državljanstvo, kažu da se neće vratiti. Prodaju kuće i odlaze”, dodao je.
No, kako kaže, drugi građani s dvojnim državljanstvom ostaju, nakon što su tijekom prethodne mobilizacije bili odbijeni za vojnu službu zbog zdravstvenih ili drugih razloga. “Ljudi imaju različite stavove. Ima onih koji se sjećaju prethodne mobilizacije i mirni su, govoreći: ‘Čak i ako te pozovu, neće te uzeti’”, rekao je on, kako javlja RFE/RL.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....