IZMAKLO KONTROLI

Stručnjaci u panici: ‘Ruše se rekordi, a još nije ni krenulo... znate li što nas čeka početkom 2024.?‘

Prošli tjedan bio je najtopliji od početka mjerenja 1940. godine

Vrućine u Zagrebu, ilustrativna fotografija

 Damjan Tadic/Cropix/Cropix

Nakon rekordno toplog lipnja iznimno vruće bit će i u 2024., predviđaju meteorolozi. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je prvi tjedan srpnja proglasila najtoplijim dosad zabilježenim na svijetu. Ekstremne temperature ruše rekorde dok znanstvenici upozoravaju da se klimatska situacija pogoršava. Situacija kojoj sada svjedočimo dokaz je da su klimatske promjene izmakle kontroli, alarmira glavni tajnik UN-a António Guterres.

Rekordi se samo ruše u godini u kojoj bilježimo sušu u Španjolskoj i žestoke toplinske valove u Kini i SAD-u, prenosi britanski Guardian. WMO je u priopćenju upozorio da su temperature rekordne na kopnu i u oceanima, s potencijalno razornim utjecajima na ekosustave i okoliš.

"Nalazimo se na neistraženom teritoriju i možemo očekivati da će padati više rekorda kako se El Niño bude dalje razvijao, a ti će se utjecaji proširiti na 2024.", izjavio je Christopher Hewitt iz WMO-a.

Temperature površine svjetskih mora bile su rekordne i u svibnju i u lipnju, rekao je Hewitt. "Nije riječ samo o površinskoj temperaturi, nego cijeli ocean postaje sve topliji i apsorbira energiju koja će ostati stotinama godina", upozorio je taj UN-ov klimatolog. Naime, značajnije zagrijavanje oceana ima posredni učinak na atmosferu i na topljenje leda diljem svijeta, tumači Michael Sparrow, voditelj svjetskog programa za istraživanje klime pri WMO-u. Djelovanje El Niña vjerojatno će se tek ubuduće znatnije osjetiti. El Niño još nije krenuo, upozorava Sparrow.

Prošli tjedan bio je najtopliji od početka mjerenja 1940. godine, rekli su za AFP u Copernicusu, Europskoj službi za praćenje klime. Iz SAD-a stiže vijest da su ekstremne temperature pridonijele smrti deset ljudi uzduž granice između SAD-a i Meksika, a još 45 ljudi je spašeno. Južni Irak bilježi najgori toplinski val u posljednjih 40 godina, pa je FAO, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu, upozorio na razoran utjecaj vrućina na ekosustav, poljoprivredu i ribarstvo.

Previsoke temperature uzrokuju zdravstvene probleme kod osjetljivijeg dijela stanovništva ili onih koji se direktno izlažu suncu. U ponedjeljak je u znanstvenom časopisu Nature Medicine objavljeno da je tijekom prošlogodišnjeg europskog toplinskog vala 61.000 ljudi umrlo zbog vrućina. Većina je, pokazalo je istraživanje, bila starija od 80 godina, a 63 posto bile su žene. Čini se da ih je većina umrla od iscrpljenosti uzrokovane vrućinom i toplinskog kolapsa kad tijelo izgubi sposobnost znojenja. Tijelo to pokušava nadoknaditi pumpajući krv u kožu kako bi se rashladilo. Osoba disanjem gubi tekućinu i zapada u stanje teške dehidracije, prenosi Guardian. U većem su riziku djeca, stariji i osobe s kroničnim bolestima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 02:43