Ruski predsjednik Vladimir Putin dugo je govorio da se želi susresti s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Razlog je što vjeruje da je takav sastanak, a ne samo napredak na bojnom polju, njegova najbolja prilika za osiguranje pobjede u ratu protiv Ukrajine, piše The New York Times.
Nekolicina analitičara koji proučavaju Putina, kao i ljudi koji ga poznaju, od ranih dana rata govore da je glavni cilj ruskog vođe prvenstveno osigurati mirovni sporazum koji postiže njegove geopolitičke ciljeve - a ne nužno osvajanje određene količine teritorija na bojnom polju.
I kažu da je američki predsjednik najbolje pozicioniran za ostvarenje tih ciljeva - koji uključuju držanje Ukrajine izvan NATO-a i sprječavanje budućeg širenja saveza. To pomaže objasniti zašto se Putin činio toliko usredotočenim na umirivanje Trumpa i izbjegavanje prekida s Washingtonom, čak i dok je Trump pokazivao sve veću nestrpljivost zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre.
„Putin želi zadržati Trumpa kao resurs za mogući prijelaz na mir“, rekao je Sergej Markov, prokremaljski politički analitičar u Moskvi. „Trump je potreban za postizanje ruskih uvjeta.“
„Vjerojatno je bolje da se sastanemo“, rekao je Putin o Trumpu u siječnju, „i, na temelju današnje stvarnosti, mirno razgovaramo o svim područjima koja su od interesa i za SAD i za Rusiju.“
Jedan od ključnih ljudi Kremlja: ‘Putin i Trump sastat će se u narednim danima‘
Kremlj je u četvrtak ujutro potvrdio da Putin i Trump planiraju sastanak u nadolazećim danima, ali nije odredio točan datum željenog summita.
Trumpova administracija odgađala je pristanak na sastanak, tražeći znak od Kremlja da je Putin doista ozbiljan u vezi s pravim prekidom vatre na bojnom polju.
Iznenadna odluka Bijele kuće da održi summit potaknula je pitanja o tome što je, ako išta, Putin pristao u srijedu tijekom razgovora u Moskvi sa specijalnim izaslanikom gospodina Trumpa, Steveom Witkoffom.
Točno o čemu su dvojica muškaraca razgovarala nije jasno. Glavni savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, Jurij Ušakov, rekao je da je Putin prenio određene "signale" gospodinu Witkoffu o Ukrajini, ali nije ulazio u detalje.
Jedna je mogućnost da je Putin signalizirao veću fleksibilnost o pitanju kako bi se zemlja mogla podijeliti ili trgovati u bilo kakvom dogovoru između Rusije i Ukrajine.
Mjesecima su ruski izaslanici u razgovorima s američkim kolegama inzistirali da se Moskvi daju četiri regije za koje je Kremlj tvrdio da ih je "pripojio" od Ukrajine krajem 2022., iako su veliki dijelovi teritorija ostali pod ukrajinskom kontrolom.
Američki pregovarači smatrali su taj stav nerazumnim i vidjeli su ga kao znak da Moskva nije ozbiljna u pregovorima o završetku rata.
Neki analitičari sugerirali su da je Putin tijekom ovogodišnjih razgovora rekao izaslanicima da se drže samo najtvrđeg stava kako bi se iznudio sastanak između njega i Trumpa. Ruski dužnosnici možda se nadaju da će samit nasamo dati Putinu priliku da nagovori Trumpa, koji dugo simpatizira Rusiju, da ponovno podrži stavove ruskog čelnika o onome što on naziva "temeljnim uzrocima sukoba".
Ljudi bliski Kremlju, kao i politički analitičari, kažu da su mu Putinovi zahtjevi - isključenje Ukrajine iz NATO-a, ograničavanje ukrajinskih vojnih sposobnosti i postavljanje temelja za vladu u Kijevu koja je bliska Moskvi - važniji od specifičnosti o tome koji teritorij Rusija u konačnici kontrolira.
Tatjana Stanovaja, viša suradnica u Carnegie centru za Rusiju i Euroaziju, istaknula je da Moskva od početka nije formalno razgraničila granice četiriju „anektiranih“ regija - što, kako je rekla, pokazuje da je uvijek postojala određena fleksibilnost po pitanju zemljišta.
Nije isključila mogućnost da bi Moskva bila otvorena za razmjenu određenih teritorija.
„Najvažnija stvar za Putina je NATO i ta čvrsta jamstva da Ukrajina neće biti u NATO-u i da zemlje NATO-a neće razvijati vojnu prisutnost unutar Ukrajine, plus niz političkih zahtjeva prema samoj Ukrajini“, rekla je Stanovaja. Drugi zahtjevi, dodala je, mogli bi biti otvoreni za pregovore.
„Jedna od osobina Putina jest da se ne drži unaprijed pripremljenog plana“, rekla je Stanovaja. „Živi za danas, zna što na kraju želi dobiti.“
U ovom slučaju, rekla je, ruski vođa želi da Ukrajina prestane biti ono što on smatra „antiruskim projektom“ i da se vrati u sferu utjecaja Moskve.
„Dakle, ili će to postići kroz jamstva NATO-a, odnosno jamstva Zapada, ili će to postići kroz političku kontrolu unutar Ukrajine“, rekla je Stanovaja. „Jedno ili drugo, ili oboje. Onda ćemo vidjeti kako će ići. Teritorij je vrlo sporedan.“, dodala je, piše The New York Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....