POTPREDSJEDNICA EK

Šuica o pomoći izbjeglicama koje stižu iz Ukrajine: ‘To su razmjeri kakve dosad nismo vidjeli u EU...‘

Činjenica je da je uzdrman svjetski poredak i da geopolitička uloga Europe u novonastalim okolnostima dolazi do punog izražaja, kaže

Dubravka Šuica

 Goran Mehkek/Cropix

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, za Jutarnji je govorila o ukrajinskoj krizi i milijunima izbjeglica koje su napustile zemlju. Kako je posjetila granične prijelaze gdje izbjeglice ulaze u EU, kazala je i koji su najveći problemi u njihovom zbrinjavanju.

Iz Ukrajine je izbjeglo blizu četiri milijuna ljudi, gotovo kao da je ispražnjena cijela jedna Hrvatska. Hoće li EU zadržati jedinstvo i solidarnost u suočavanju s ovako velikom izbjegličkom krizom?

Val solidarnosti kojemu svjedočimo u ovim je tragičnim okolnostima izuzetno ohrabrujući. Za sada se radi o gotovo četiri milijuna izbjeglica, većinom žena i djece, koji su pristigli u samo četiri tjedna - to su razmjeri koje dosad nismo vidjeli u EU. Mobilizacija EU, i to ne samo institucija i država članica nego i samih građana, zaista je egzemplarna. Svjesni smo da nakon nekog vremena uvijek dolazi do zamora, te upravo iz tog razloga Europska unija čini sve da maksimalno podrži sustavne napore država članica te im pruži neophodnu operativnu podršku. U rekordnom je roku aktivirana Direktiva o privremenoj zaštiti - odmah su predstavljene i operativne smjernice za podršku državama članicama pri samoj primjeni Direktive. To znači da izbjeglice iz Ukrajine imaju jednaka prava na stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i ostale usluge kao i građani Europske unije. Komisija je pokrenula i web stranicu za informiranje i podršku izbjeglicama. Uspostavljena je Platforma solidarnosti u cilju koordinacije sa zemljama članicama, a u samom početku objavili smo i smjernice za upravljanje vanjskim granicama kako bi se maksimalno olakšali granični prijelazi iz Ukrajine prema EU. Upravo sam u srijedu, zajedno s kolegama Schinasom i Johanssson, predstavila i Komunikaciju namijenjenu upravo državama članicama kako bismo im još konkretnije pomogli u zbrinjavanju prognanika, prvenstveno djece, imajući na umu da je svaki drugi prognanik upravo dijete. Kad se sve te mjere zbroje, mislim da su solidarnost i jedinstvo zajamčeni jer države članice znaju da u ovom naporu nisu same. To je snaga Unije na djelu.

Vi ste posjetili granične prelaze gdje izbjeglice ulaze u EU. Imali ste sastanke i s brojnim dionicima koji se bave zbrinjavanjem. Koji su najveći problemi trenutno u EU oko zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica?

Veliki izazovi tek su pred nama. Mi u Komisiji smo promptno djelovali i omogućili raspodjelu tereta kroz Europsku platformu solidarnosti. Situacija i izazovi mijenjaju se iz dana u dan. U samom početku stvarale su se velike gužve i golemi redovi na granicama. To je otklonjeno aktiviranjem Direktive o privremenoj zaštiti i Uputama o procedurama na granici koje je Komisija izdala. Zatim su se otvorili problemi oko registracije i osiguravanja osnovnih prava izbjeglica. Radi se o iznimno velikom broju ljudi u jako kratkom vremenu. Države koje graniče s Ukrajinom ulažu velike napore kako bi što prije zbrinule sve te ljude. Navest ću samo jedan primjer koji sam vidjela u Poljskoj. Na dan mog posjeta u prihvatni centar za djecu u četiri sata ujutro, nakon putovanja od 36 sati, pristiglo je stotinu i jedno dijete sa samo jednim pratiteljem. Prema poljskim zakonima, prelazak granice maloljetnicima dopušten je samo u pratnji skrbnika kojega odredi sud. Stoga je Poljska u rekordnom roku promijenila zakonodavstvo i prilagodila pravila. Privremeni smještaj, prehrana i registracija izbjeglica u prihvatnim centrima dobro je organizirana za velike grupe izbjeglica, potencijalni propusti nastaju pri dolasku pojedinaca i manjih grupa. Brojni građani i organizacije žele pomoći, ali to ponekad zna stvoriti poteškoće u koordinaciji i otvara prostor za manipulacije i potencijalno trgovanje ljudima.

Je li uspostavljena dovoljna razina koordinacije među državama EU kako bi se brzo pomoglo djeci i zaštitilo ih da ne postanu žrtve trgovine djecom?

Činjenica da smo suočeni s velikim brojem izbjeglica ne smije nas spriječiti u tome da svu djecu registriramo i što je prije moguće zbrinemo. Sve države članice svjesne su važnosti sprečavanja trgovine djecom. Zbog toga smo u sklopu Platforme solidarnosti posebnu pozornost posvetili djeci bez pratitelja i njihovu sigurnom i brzom zbrinjavanju. Ova Platforma namijenjena je prikupljanju i razmjeni informacija o potrebama, kao i koordinaciji aktivnosti između zemalja članica.

Osobitu pozornost posvećujemo djeci iz institucija kao što su domovi za nezbrinutu djecu u Ukrajini. S drugim međunarodnim organizacijama podupiremo programe za traženje obitelji kako bi se ponovno spojili maloljetnici bez pratnje s članovima obitelji u drugim dijelovima EU. Na razini EU već postoji linija za nestalu djecu 116000 i potičemo države članice da je još više oglašavaju. Uz to, novi Schengenski informacijski sustav, koji uskoro počinje s radom, pružat će mogućnost stvaranja preventivnih upozorenja o nestaloj djeci.

Na kakvu pomoć EU može računati Hrvatska u zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica?

Opet se pokazalo da je kohezijska politika nezamjenjiva pa smo na razini EU odmah osigurali 3,4 milijarde eura preostalih sredstava iz prošlog programskog razdoblja 2014. - 2020. kroz program CARE (Cohesion's Action for Refugees in Europe) i ostale programe i učinili trošenje ovih fondova maksimalno fleksibilnim. I u ovom području pratimo razvoj situacije i prilagođavamo se potrebama država članica.

Znam da je Hrvatskoj važna brza reakcija Europske unije i žurno oslobađanje sredstava kroz ad hoc financijske mehanizme i programe podrške za pokrivanje troškova zbrinjavanja izbjeglica. Zato zajedno s državama članicama intenzivno radimo na pronalasku najboljih modaliteta. Predsjednik Vlade Andrej Plenković promptno je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu iskazao dobrodošlicu i otvorenost prema ukrajinskim izbjeglicama, što je i potvrđeno na sjednicama Vlade kad je, između ostalih, donesena odluka o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju (u iznosu do 3600 kn mjesečno). Europski Socijalni fond moći će se koristit za ove izdatke za unajmljivanje smještaja osobito za osobe s posebnim potrebama, starije i djecu, i na taj način pomoći i provedbi ove mjere u Hrvatskoj. A aktiviran je i Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), kao i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), uz stopostotno sufinanciranje. Tu je također program Erasmus+ te Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. Konačno, značajna sredstva bit će preusmjerena i iz REACT-EU za 2022., s tim da je tu i čitavo programiranje koje je još u tijeku za 2021. - 2027. Također radimo na sustavu priznavanja ukrajinskih diploma. Najvažnije je naglasiti da građani Ukrajine, sukladno Direktivi o privremenoj zaštiti, uživaju jednaka prava kao i građani EU.

Vi ste u dosadašnjem mandatu neprestano upozoravali na demografske izazove s kojima se suočava EU. Je li moralno da neki krugovi već govore kako bi se integracijom izbjeglica iz Ukrajine mogli ublažiti demografski problem u nekim državama EU?

Evidentno je da se radi o privremenim demografskim promjenama, no ni u kojem slučaju ne želim ovu tragediju promatrati u smjeru rješavanja naših demografskih problema. Ovdje se radi o izbjeglicama, o aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti, o razdvojenim obiteljima. Nadamo se da se radi o privremenoj situaciji te da će se velika većina tih ljudi moći što prije vratiti. No, u međuvremenu, činimo sve da se u Europskoj uniji osjećaju kao doma. Sam naziv Komunikacije koju sam jučer predstavila ('Welcoming those fleeing war in Ukraine and readying Europe to meet the needs') nudi jasnu dobrodošlicu izbjeglicama. Pitanje je koliko je privremen karakter ovog migracijskog vala - posebice uzimajući u obzir veliki broj djece koji će u državama članicama krenuti u školu. Upravo iz tog razloga pripremam izvješće za drugu polovinu ove godine koje će biti nastavak onog iz 2020., a u kojem ćemo ponovno sagledate demografsku sliku Europe u svjetlu Brexita, covida, a sada i rata u Ukrajini. Ono što je moralno jest pružiti maksimalnu pomoć i utočište ljudima koji bježe od grozota rata. I učiniti da nastave živjeti koliko-toliko normalan život, jer je život sam po sebi prolazan.

Što EU čini za pomoć milijunima raseljenih unutar Ukrajine, koji nisu napustili svoju zemlju, ali su napustili svoje domove?

Ovo je pitanje koje biste prvenstveno trebali postaviti mojim kolegama koji se bave vanjskom i susjednom politikom, jer je moj rad više usmjeren prema državama članicama kojima pokušavamo maksimalno olakšati prijem velikog broja izbjeglica te uključivanje u njihove sustave obrazovanja, zdravstva itd. No EU je predstavio i veliki paket izravne humanitarne pomoći Ukrajini te pomoći u okvirima civilne zaštite. Humanitarna pomoć sastoji se od oko 500 milijuna eura namijenjenih rješavanju humanitarnih posljedica rata, kako unutar Ukrajine, tako i šire, jer su određena sredstava usmjerena i prema Moldaviji. Što se tiče Mehanizma civilne zaštite, radi se o aktivaciji dosad možda najvećeg mehanizma u milijunima medicinske opreme, vozila, šatora, vreća za spavanje… Ovo je sve dodatak na financijsku konstrukciju koju smo složili u rekordnom roku za same države članice.

Razmišljate li u Komisiji o dugoročnim planovima oporavka Ukrajine nakon rata i povratku izbjeglica, za što će također biti nužna golema financijska i stručna pomoć?

Trenutno smo zaista u modusu zbrinjavanja izbjeglica, pružanju utočišta i stvaranju prilika za njihov koliko-toliko normalan privremeni život u Europskoj uniji. I sami ste upoznati s time da je Ukrajina podnijela zahtjev za članstvo u EU. Što je svakako znak da svoju budućnost vidi s nama, a i mi iz Europske komisije, kao što je predsjednica von der Leyen naglasila, već nekoliko puta jasno poručujemo da je budućnost Ukrajine u Europi. Prema tekstu zaključka sastanka Europskog vijeća koji je u tijeku, vidi se da šefovi država i vlada pozivaju na sazivanje međunarodne konferencije s ciljem prikupljanja sredstava za obnovu Ukrajine uspostavom Ukraine Solidarity Trust Funda. Mislim da je to jasan odgovor na vaše pitanje - da, već se razmišlja o budućnosti i o svemu što će Ukrajini trebati da se digne na noge nakon rata.

Ruska agresija na Ukrajinu počela je upravo u vrijeme kad vi vodite konferencije o budućnosti Europe. Koliko je napad na Ukrajinu promijenio razmišljanje o budućnosti Europe?

Činjenica je da je uzdrman svjetski poredak i da geopolitička uloga Europe u novonastalim okolnostima dolazi do punog izražaja. Europski paneli građana bili su upravo pred završetkom kad je započeo napad na Ukrajinu, i to je bitno promijenilo tijek rasprava i razmatranja, posebice kad govorimo o panelu 'Jaka Europa u svijetu'. Na prošloj plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe sudjelovali su i građani Ukrajine, među kojima dvije zastupnice iz Vrhovne rade koje su posvjedočile o stanju i apelirale na našu maksimalnu pomoć i uključenost.

Većinsko je stajalište da Uniju moramo ojačati u pogledu vanjske, sigurnosne i obrambene politike, što je i jedan od prioriteta rada ove Europske komisije. Važno je napomenuti da su Komisija i Vijeće usvojili Strateški kompas, koji govori o najvažnijim smjernicama strateške autonomije. Ovdje želim naglasiti da je posebno mjesto u ovom dokumentu zauzela konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini, čime se još jedanput potvrđuje da treba nastaviti raditi na ravnopravnosti svih triju naroda kako bi i naši Hrvati napokon mogli birati svoje predstavnike.

Strateški kompas govori i o jačanju naše ekonomske politike, s naglaskom na lance opskrbe, izvor sirovina i proizvodnju, pa smo tako naprimjer već usvojili Europski akt o čipovima, farmaceutsku i industrijsku strategiju kako bismo ojačali proizvodnju na europskom teritoriju i smanjili ovisnost o trećim zemljama i kontinentima. To sve podupiru i građani na plenarnim sjednicama Konferencije o budućnosti Europe i vjerujem da će u tom smjeru ići i naši zaključci koje ćemo predstaviti na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu.

Ima li smisla u ovom trenutku razgovarati o zelenoj tranziciji i digitalnom razvoju kad se cijela Europa suočava s takvim prijetnjama sigurnosti? Razmišlja li se sada više o većim ulaganjima u obranu i vojne kapacitete?

Meni je osobno žao da zelenu i digitalnu tranziciju nismo i prije pokrenuli jer bismo danas bili neovisni i ne bismo pokazivali ovakvu ovisnost. Prema mojim saznanjima, Hrvatska je u puno boljem položaju zahvaljujući različitim izvorima energije i vjerujem da je sada svima jasno koliko je izgradnja LNG-a bila neophodna. Naravno da ima smisla razgovarati o zelenoj i digitalnoj tranziciji, jer ona ne može biti aktualnija, posebice s energetskom krizom kroz koju s ratom prolazimo i s problemima vezanima za ruski plin koji samo potvrđuju činjenicu da obnovljive energije ostaju ključno rješenje za energetsku samoodrživost Unije. No činjenica je također da je rat reaktualizirao pitanja obrane i sigurnosti. Komisija izrađuje, u suradnji s EDA-om, analizu investicijskih gapova upravo s ciljem jačanja Unije i na tom planu. Analizu bi Komisija trebala predstaviti do polovine svibnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. veljača 2023 19:44