Napetosti između sirijske vlade i kurdskih snaga prerasle su u smrtonosne sukobe u Alepu. Prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu, od utorka je ubijeno najmanje 12 civila, a poginulo je i nekoliko pripadnika vladinih snaga te jedan kurdski borac. Više od 60 ljudi je ranjeno, prenosi Deutsche Welle.
Nasilje je također ponovno potaknulo raseljavanje. Central Response Committee u Alepu izvještava da je do četvrtka 142.000 civila potražilo skloništa i utočišta na drugim mjestima. Škole su zatvorene, a zračni promet i dalje je obustavljen.
Prema informacijama sirijske vlade u Damasku, vojne operacije “isključivo su usmjerene na očuvanje sigurnosti i sprječavanje bilo kakve oružane aktivnosti unutar stambenih područja”.
Damask je proglasio alepske četvrti Sheikh Maqsoud i Achrafieh, dva kurdska gradska okruga, “zatvorenim vojnim zonama” nakon što je humanitarnim koridorima omogućeno civilima da napuste ta područja u srijedu i četvrtak do podneva. Međutim, prema procjenama, oko 100.000 ljudi ostalo je u tim četvrtima.
Međusobno optuživanje
Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima, koje vladaju regijom, negirale su postojanje bilo kakvih vojnih ciljeva na tim područjima. Umjesto toga, optužile su regularnu vojsku za uzimanje civila za metu i upozorile da bi sukob mogao ponovno uvući Siriju u rat velikih razmjera.
“Eskalacija u Alepu ima izravne implikacije na stabilnost Sirije”, rekao je za DW Nanar Hawach, viši analitičar za Siriju u Međunarodnoj kriznoj skupini, neovisnoj organizaciji koja radi na sprječavanju ratova.
U međuvremenu, obje se strane međusobno optužuju za započinjanje borbi, dok turski i američki posrednici pokušavaju deeskalirati situaciju. Stephane Dujarric, glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, također je pozvao sve aktere da “odmah pokažu maksimalnu suzdržanost i poduzmu sve mjere kako bi spriječili daljnje ozljeđivanje civila”. Također je pozvao na brzi nastavak pregovora o provedbi sporazuma iz ožujka.
10. ožujka 2025., tri mjeseca nakon što je dugogodišnji sirijski diktator Bašar al-Asad svrgnut ofenzivom koju je predvodila islamistička milicija Hayat Tahrir al-Sham, Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima potpisale su sporazum o integraciji s privremenim sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šaraaom. Sporazumom je predviđen kraj neprijateljstava između sirijskih snaga koje podržava Turska i kurdskih snaga koje podržava SAD.
Također je precizirano da će područje pod kontrolom Kurda, s populacijom od oko 2,5 milijuna Kurda i značajnim izvorima nafte i energije u regiji, doći pod kontrolu središnje vlade. Sporazum je dodatno naglasio priznanje kurdskih zajednica kao dijela ujedinjene sirijske države.
Nepomirljivi stavovi
No, ključna sporna točka bilo je uključivanje oko 60.000 kurdskih boraca u sirijsku nacionalnu vojsku do kraja 2025. godine. U posljednjih deset mjeseci pregovori su zastali, a najnoviji sukobi izbili su nekoliko dana nakon isteka roka.
Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Europskom vijeću za vanjske odnose, povezuje zastoj s temeljnim političkim razlikama. “Postoji kontinuirano neslaganje između vladine vizije središnje kontrole nad zemljom i težnje SDF-a za federaliziranim modelom koji im daje snažan stupanj kontinuirane regionalne autonomije”, rekao je za DW.
Guido Steinberg, viši suradnik berlinskog think-tanka Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove i autor nekoliko knjiga o terorizmu na Bliskom istoku, smatra da su stavovi Kurda i administracije u Damasku nepomirljivi.
“Kurdska strana neće predati oružje jer bi to bilo ravno samoubojstvu, s obzirom na ono što se dogodilo Alavitima i Druzima”, rekao je za DW. Otkad je al-Šaraa preuzeo vlast, u raznim napadima na vjerske manjine ubijene su tisuće ljudi.
“Iako Damask prezire Kurde, on ima pragmatično vodstvo koje želi (jedinstvenu) nacionalnu državu”, kaže Steinberg. No, on smatra da je Damask preslab da prisili Kurde na predaju oružja i integraciju u sirijsku vojsku. “Bez turske pomoći to se neće dogoditi”, rekao je za DW. Ipak, sumnja da bi Ankara odvagnula vojnu intervenciju s obzirom na unutarnju situaciju u Turskoj.
Nasilje se razbuktalo
Turska smatra SDF terorističkom organizacijom zbog veza s sada raspuštenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK). Analitičari se uglavnom slažu da se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sprema ostati predsjednik i četvrti mandat. To zahtijeva ustavni amandman za čije usvajanje Erdogan treba podršku prokurdskih parlamentaraca na predstojećim predsjedničkim izborima 2028. godine.
U međuvremenu, Nanar Hawach iz Krizne grupe upozorio je da nasilje na sjeveroistoku Sirije pogoršava ionako krhku političku situaciju i tešku humanitarnu krizu koju su potaknuli više od desetljeća građanskog rata, razorni potres u veljači 2023. i posebno jaka zima 2025.–2026. “Još jednom deseci tisuća raseljenih civila trebaju sklonište, a produžene borbe opteretit će službe na područjima koja su već preopterećena”, rekao je Nanar za DW.
U utorak je Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova također upozorio da je od potrebnih 112 milijuna dolara (96,2 milijuna eura) za pružanje pomoći za spašavanje života tijekom zime primljeno samo 29 milijuna dolara (24,8 milijuna eura), što znači manjak od 74%.
Neposredni prioriteti uključuju grijanje, popravak skloništa, distribuciju zimskih zaliha i čišćenje cesta kako bi se održao pristup humanitarnoj pomoći – napori koji su pod povećanim pritiskom zbog nedostatka financiranja i sigurnosnih ograničenja, kažu iz UN-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....