U posljednje vrijeme o El Niñu se govori više nego obično. Za to postoji dobar razlog. Naime, ovogodišnji El Niño mogao bi postati jedan od najjačih ikad zabilježenih, odnosno takozvani ‘super El Niño‘.
No krenimo redom. Što je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana zagriju više nego inače, a to onda utječe na vremenske obrasce širom svijeta. Normalno, pasati (stalni vjetrovi) guraju toplu vodu prema zapadnom Pacifiku, blizu Australije i Indonezije. Tijekom El Niña ti vjetrovi oslabe ili promijene smjer pa se topla voda pomakne prema obalama Južne Amerike.
Posljedice El Niña tako mogu biti različite - obilne kiše i poplave u dijelovima Južne Amerike, suše u Australiji, Indoneziji i nekim dijelovima Afrike, blaže zime u nekim područjima Sjeverne Amerike, ali i, recimo, promjene u ribarstvu jer toplija voda mijenja morske ekosustave.
El Niño se obično javlja svakih 3 do 5 godina i traje nekoliko mjeseci do godinu dana. Spomenimo i da postoji i njegova suprotnost - La Niña - kada su vode Pacifika hladnije nego inače. Oba fenomena dio su šireg klimatskog sustava zvanog ENSO (El Niño–Southern Oscillation).
Nova faza prirodnog vremenskog fenomena El Niño mogla bi započeti za svega nekoliko tjedana, upozorio je UN, što bi dodatno povećalo temperature na planetu koji je već pod pritiskom klimatskih promjena. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) priopćila je da će se ovaj El Niño vjerojatno dodatno pojačavati do kraja 2026. godine i uzrokovati sve ekstremnije vremenske prilike u mnogim dijelovima svijeta.
Nekoliko prognoza nacionalnih meteoroloških agencija sugerira da bi mogao postati jedan od najjačih ikad zabilježenih, odnosno takozvani „super El Niño“. Predviđanje točnog vremena nastanka i jačine El Niña vrlo je teško, pa znanstvenici pomno prate stanje u ključnom području središnjeg Tihog oceana tražeći znakove njegova razvoja. Prema onome što sada vide, pred nama doista jest super El Niño.
Koji su znakovi da stiže ‘super El Niño‘?
U prosincu su vode središnjeg dijela Tihog oceana bile hladnije od prosjeka i nije bilo znakova El Niña. No tri mjeseca kasnije situacija se promijenila. Središnji Tihi ocean postao je topliji, a vrlo tople vode bile su uz obalu Južne Amerike. Do travnja je nadolazeći El Niño već bio vrlo dobro vidljiv. Temperature u glavnom području su rasle, a vode su se od tada nastavile dodatno zagrijavati.
Iako se pojava El Niña očekivala, mnogi znanstvenici smatraju da bi ovaj mogao biti neuobičajeno snažan. „Prilično smo uvjereni da dolazi veliki događaj. Moguće je čak da će biti rekordan.“, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj odjela za mjesečne i višegodišnje prognoze u britanskom Meteorološkom uredu (Met Office), piše BBC.
Temperature površine mora u području praćenja u Tihom oceanu prirodno osciliraju iznad i ispod prosjeka. Međutim, kada su tijekom duljeg razdoblja više ili niže od prosjeka za više od pola stupnja Celzija, stvaraju se uvjeti za El Niño ili njegovu hladniju suprotnost, La Niñu. Zagrijavanje veće od dva stupnja Celzija označava „vrlo snažan“ ili takozvani „super El Niño“.
Od 1950. godine zabilježeno je tek nekoliko takvih slučajeva. No, sada prognoze pokazuju da bi ovaj novi El Niño mogao dosegnuti ili čak nadmašiti dosadašnje rekorde.
Odgovor na pitanje zašto bi nadolazeći El Niño mogao biti tako snažan nalazi se duboko ispod površine oceana. Podaci sa satelita, plutača i oceanskih sondi pokazuju golemi val neuobičajeno tople vode – na nekim mjestima i više od 6 °C toplije od prosjeka – koji se stotinama metara ispod površine polako kreće prema istoku preko Tihog oceana.
Toplina tih voda „usporediva je s nekim od najjačih El Niño događaja koje smo zabilježili“, rekla je Michelle L’Heureux, fizičarka iz Centra za klimatska predviđanja američke agencije NOAA. Toplina duboko u moru često znači i kasnije zagrijavanje površinskih voda, koje zatim zagrijavaju zrak iznad sebe i pomažu u poremećaju vremenskih obrazaca diljem svijeta.
„Kako je svijet već zagrijan, snažan El Niño dodatno će povećati temperaturu“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres. „Posljedice će biti snažnije, širiti se dalje i prelaziti granice razornom brzinom.“
Teško je reći kakav će utjecaj na vremenske prilike imati svaki pojedini El Niño, jer svaki je različit i različita područja svijeta mogu biti pogođena u različito doba godine. Snažan El Niño obično uzrokuje vruće i suho vrijeme u dijelovima Južne Amerike, jugoistočne Azije i Australije te povećava rizik od suša i šumskih požara, te također može oslabiti indijski monsun i donijeti sušnije uvjete sjevernim dijelovima šire regije Afričkog roga,
S druge strane, El Niño na nekim mjestima može uzrokovati obilnije oborine pa se, recimo, na jugu Sjedinjenih Američkih Država rizik od poplava može i povećati.
Što se tiče neposrednog utjecaja El Niña na vrijeme u Europi tiče, on najčešće i nije prevelik, no može povećati vjerojatnost blagog početka i hladnog završetka zime, pogotovo u sjeverozapadnom dijelu kontinenta. No, onaj posredni utjecaj mogao bi biti značajan jer se u prošlosti događalo da El Niño smanji prinose u poljoprivrednim krajevima diljem svijeta što onda može utjecati na cijenu hrane i rezultirati gubitkom stotina milijardi, pa čak i bilijuna dolara prihoda na globalnoj razini.
Valja naglasiti da su sve ovo zasad tek predviđanja, a što će se doista dogoditi znat ćemo krajem godine jer El Niño obično doseže vrhunac oko Božića. Također, El Niño je vrlo osjetljiv na obrasce vjetrova, koje je teško predvidjeti unaprijed. Upravo vjetrovi su najveća nepoznanica u razvoju El Niña, kaže Michelle L’Heureux.
No čak i ako ove godine ne bude „super El Niña“, njegove posljedice i dalje bi mogle biti vrlo ozbiljne jer ovo će biti jedan od prvih El Niña u svijetu koji je već ionako snažno zagrijan ljudskim djelovanjem.
„Vrlo je vjerojatno da će 2027. godina postati najtoplija godina ikad zabilježena na svijetu“, rekao je Zeke Hausfather, klimatolog iz organizacije Berkeley Earth u SAD-u. „Godine 1998. imali smo iznimno snažan El Niño i iznimno toplu godinu za tadašnje uvjete. Kada bi se isto dogodilo danas, ta bi godina bila prilično hladna u usporedbi s posljednja dva desetljeća. To samo pokazuje koliki utjecaj ljudi imaju na klimu.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....