Niki Lauda zauvijek će ostati zapamćen kao legenda Formule 1 s tri osvojena naslova svjetskog prvaka. Premda su ga nazivali štreberom vrijeme u kojem je vozio, najbrži oktanski sport tada je proživljavao svoje zlatno doba.
Ne samo po inženjerskim dostignućima pri konstruiranju bolida već i po svom glamuru, skandalima svih vrsta, rivalstvima na stazi i van nje, koji su nezaobilazno pratili natjecanje. Ne bez razloga, upravo si je u to vrijeme Formula 1 priskrbila naziv “najbržeg cirkusa na svijetu”.
U odnosu na današnje natjecanje i bolide, 1970-te i 1980-godine vožnja je prema zahtjevnosti za vozača često bila herojska. Doslovno, jer su se u borbama na stazi nažalost gubili i životi. Bilo je to vrijeme iznimno brzih i hrabrih vozača, ali i teških nesreća s najtežim posljedicama.
Tako je 1970. smrtno stradao Nijemac Jochen Rindt, a 1978. godine Šveđanin Ronnie Peterson, obojica u Monzi i obojica u bolidima Lotusa.
No bilo je to i vrijeme slave Jackie Stewarta, Marija Andrettija, Jamesa Hunta, ali i povučenog Austrijanca koji je herojstvo za volanom 1976. godine na Nürburgringu platio zdravljem za volanom Ferrarija, ali koji se u svemu tome sjajno snalazio i brzo vraćao.
Niki Lauda je bio jedini vozač u povijesti koji je prvenstva osvajao s Ferrarijem (1974. i 1977.) te s McLarenom (1984.), s atmosferskim “flat 12-cilindrašem” te s turbo motorom iza svojih leđa.
Na krilima Renaulta, prijelaz s atmosferskih na turbo punjene motore početkom 1980-ih u bolidima F1 na staze je doveo monstrume koji su na kvalifikacijama razvijali nezamislivih 1500 KS, a koliko su bili brzi govori podatak da je Gerhardu Bergeru u Monzi 1986. godine za volanom Benettona B186 izmjereno čak 352 km/h.
Nakon herojskih 1970-ih gdje su čista mehanika i vozačko umijeće obilježili F1, 1980-ih u Formuli 1 je nastupilo doba kada je razum 'stavljen na čekanje' kako je jednom prilikom izjavio Laudin sunarodnjak Berger. Bilo je to najbrže doba u Formuli 1, kao i vrijeme inženjerijskih sloboda i novih velikih momčadi, no turbo pogonjeni bolidi postali su toliko opasni da su na koncu zabranjeni 1988. godine kada se ponovo vraćaju atmosferci.
Turbo-eru također su obilježile velike tragedije - već je na početku desetljeća poginuo Gilles Villeneuve na kvalifikacijama za VN Belgije 1982, godine. Živote su izgubili i Talijani Riccardo Paletti na startu VN Kanade 1982. te Elio de Angelis tijekom testiranja na francuskoj stazi Paul Richard 1986.
U drugoj polovici desetljeća sjećamo se i žestokih dvoboja između iskusnog Francuza Alaina Prosta i nadolazeće zvijezde Brazilca Ayrtona Senne u McLarenima te Williamsovog dvojca Nelsona Piqueta i Nigela Mansella...