Odluka da odbije ponuđeno mjesto zamjenika ministra kulture nije bila teška za donijeti. Anton Drobovič bio je voditelj ukrajinskog Instituta za nacionalno pamćenje i imao je dobre reference. Tijekom prethodnih mjeseci zaglavio je boreći se u najopasnijim operacijama ukrajinske protuofenzive u regiji Zaporižja ili se oporavljao od teških ozljeda u bolnici.
No njegovo razumijevanje političke scene u Kijevu bilo je dovoljno da posije sumnje. Bi li mogao preživjeti ponovno aktualna ideološka prepucavanja, brifinge i birokratske bitke? Ne, odlučio se vratiti u redove svoje jurišne postrojbe. "Odlučio sam da imam važnijeg posla na prvim linijama", kazao je odbivši ponudu.
Drobovič je samo jedan u nizu Ukrajinaca koji su se našli između dva svijeta koja se sve više razlikuju: sumorne stvarnosti rovovskog rata - i sve oštrijeg političkog bojišta u Kijevu, piše u veliko analizi The Economist.
Kada je Rusija započela svoju invaziju u veljači 2022., oporbena politika pala je u hibernaciju, no na scenu se vratila čim je egzistencijalna prijetnja Ukrajini smanjena kasnije te godine.
Oporbeni zastupnik Jaroslav Železnjak kaže da još uvijek postoji "široko slaganje" o temeljnim pitanjima nacionalne sigurnosti, ali istaknuti zastupnik u predsjednikovoj stranci tvrdi da je "naguravanje" već učinilo Ukrajinu "nestabilnom". Greške se rade "na sve strane". A predsjednički pokušaji da "centralizira donošenje odluka" i "ušutka protivnike" imaju suprotan učinak.
Sukob vojnog i političkog vrha
Pukotine su se pojavile ne samo na političkim linijama nego, što je najviše zabrinjavajuće, između vojnog i političkog vodstva. Već se neko vrijeme priča kako su odnosi između predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog vrhovnog zapovjednika Valerija Zalužnog užasni. O razlikama u mišljenjima prvi put je izviješteno u ljeto prošle godine. Nedavni iskreni intervju The Economista s generalom, u kojem je izjavio da je rat u Ukrajini došao do mrtve točke, iznio je taj sukob na vidjelo. Zelenski javno je ukorio svog generala zbog naslova, a onda je u kasnijem intervjuu upozorio Zalužnog da se drži vojnih poslova umjesto da se "bavi politikom".
Visoki vladin izvor sugerira da je otvoreni sukob u vodstvu bio "predvidljivi" rezultat zaustavljene protuofenzivne operacije koja "nije išla prema planu". Dužnosnik kaže kako je moguće da Zalužni nije bio mudar što je proturječio optimističnijim javnim stavovima svog predsjednika, ali malo tko u vladi mogao bi prigovarati njegovim trezvenim zaključcima. Sada je u tijeku igra okrivljavanja tko je odgovoran za neuspjeh. “Političari kažu da su njihovi generali kreteni obučeni u Sovjetskom Savezu. A generali govore da su političari "budale" koje se miješaju. Pobjeda ima mnogo očeva, ali nitko ne želi biti roditelj zastoja.”
Drugi faktor u igri je prijavljena kriminalistička istraga o obrani južne Ukrajine. To je bilo jedino područje na kojem su ruske snage uspjele ostvariti brzu i iznimno važnu pobjedu u veljači i ožujku 2022., stvarajući novi kopneni koridor do Krima u nekoliko tjedana. Ukrajinski prevratnici pomogli su u napredovanju. Mostovi nisu dignuti u zrak kako je trebalo. I vojska je bila loše pripremljena. Zalužni je, kažu neki izvještaji, trenutno imenovan samo kao svjedok istrage; ali to se može promijeniti u nešto ozbiljnije. Neki kažu da je mogućnost podizanja kaznene prijave osmišljena kako bi ga "ukrotila".
Zalužni nije iskazao nikakve političke ambicije, a njegovih nekoliko koraka u političkoj areni bilo je sve samo ne spretno. No to ne znači da on ne predstavlja prijetnju Zelenskom. Predsjednik i bivši komičar zna koliko brzo ukrajinsko društvo može stvoriti i slomiti svoje vođe. Interna anketa u koju je imao uvid The Economist sugerira da je predsjednik, nekoć hvaljen zbog svoje uloge u obrani zemlje, okaljan korupcijskim skandalima u njegovoj vladi i zabrinutošću oko smjera u kojem se zemlja kreće. Brojke, koje datiraju od sredine studenoga, pokazuju da je povjerenje u predsjednika palo na neto +32%, dok još uvijek cijenjeni general Zalužni ima +70%. Ukrajinski obavještajac Kirilo Budanov također ima bolje ocjene od predsjednika (+45%).
Ista anketa sugerira da Zelenski riskira gubitak predsjedničkih izbora ako se ikada sukobi sa svojim vrhovnim zapovjednikom. Ukrajinsko društvo vjerojatno ne bi pozdravilo bilo kakav neizazvani izazov. Za sada se osam od deset Ukrajinaca protivi samoj ideji održavanja izbora, koji su se prvotno trebali održati idućeg ožujka. Predsjednik ih je također odbacio, pozivajući se na izvanredno stanje. Ali pad njegova rejtinga mogao bi ga ipak uvjeriti da se predomisli.
Ruska propaganda
Ukrajinski obavještajni izvori kažu da Rusija već pokušava kapitalizirati ambicije i napetosti. Andrij Černjak, glasnogovornik HUR-a, vojno-obavještajne agencije, iznio je dokaze koji pokazuju nove ruske strategije za različite izborne jedinice: jedan za jačanje podrške u Rusiji; drugi za potkopavanje povjerenja u Zapad; a treći za pojačavanje pritužbi u Ukrajini. Postoji zasebna kampanja dezinformiranja za ukrajinske vojnike, kaže on, s takozvanim deepfake videozapisima koji navodno prikazuju zapovjednike različitih razina kako potiču svoje podređene na predaju. “Rusija nije bila u stanju učiniti ono što je trebala učiniti na bojnom polju, ali ovdje polučuju pravi uspjeh.”
Visoki vladin izvor sugerira da je ruska propaganda dobila na snazi jer ima materijala za igru. Korupcije ima, priznaje. Upravljanje je često neučinkovito. Ukrajina nije postavila svoju ekonomiju na ratnu osnovu. Ali Rusija bi bila na dobitku samo ako bi Zelenski bio prisiljen otići. “Neki naši političari ne brinu dovoljno o ruskoj prijetnji i to me ljuti. Oni misle da se mogu izboriti za vlast, uništiti Zelenskog, i da to neće imati nikakve posljedice.” Sigurnosne službe su učinkovito eliminirale većinu poluga ruskog utjecaja od početka rata, dodao je. Najučinkovitije poluge zasada su bili “sami Ukrajinci”.
Na prvim linijama, Rusija uživa u relativno dobrom razdoblju rata. Velik dio svojih potreba za vojnicima zadovoljavaju regrutiranjem iz siromašnih krajeva i iz zatvora; osuđeni kanibal nedavno je oslobođen zatvora kako bi se borio u Ukrajini. Ukrajina se, nasuprot tome, bori s mobilizacijom stanovništva. Vojni šefovi zapošljavaju na razini koja gotovo pokriva prirodne gubitke na bojišnici. Većina mobiliziranih na početku rata znala je za što se bore, no rijetki novoregrutirani su toliko voljni, a ispunjavanje kvota za novačenje sve je teže. Političke napetosti vjerojatno neće pomoći tom procesu.
Sumnje u zemlji i inozemstvu o smjeru rata također počinju dopirati do vojnika na prvim crtama. Zasad se, ipak, čini da nisu značajno promijenili ponašanje ili da im je poljuljan moral. “Ljude pod vatrom nije bilo briga hoće li se Zalužni posvađati sa Zelenskim ili ne”, kaže jedan zapovjednik. Drobovič se slaže. Kad razgovara sa suborcima na fronti, nitko ne govori o potrebi da se vrati u Kijev kako bi “popravio politiku”. Jedina rasprava je o tome kako ostati živ. Za ovu kohortu Ukrajinaca nema sumnje u rizik koji neprijatelj još uvijek predstavlja. “Rusija nam postavlja jednostavno pitanje: život ili smrt. To će tjera da se nastavimo boriti, bez obzira što se dogodi u Kijevu ili Washingtonu.”