Gotovo trećina stanovnika EU-a koristila je osobne veze kako bi pristupila zdravstvenoj zaštiti tijekom Covid krize, a otprilike jedan od pet stanovnika Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Litve dao je mito za takve usluge, utvrđeno je u izvješću o korupciji, piše Guardian.
U istraživanju koje je u 27 država članica EU-a proveo Transparency International, gotovo dvije trećine (62 posto) od 40.000 ispitanika rekli su da je korupcija u njihovoj vladi glavni problem, a tri četvrtine (76 posto) da problem stagnira ili se pogoršava.
Autori ovog Globalnog barometra korupcije rekli su da su nalazi posebno zabrinjavajući s obzirom na to da se države članice pripremaju izdvojiti milijarde eura za oporavak nakon pandemije.
Očekuje se da će Europska komisija u kratkom roku odobriti nacionalne planove za oporavak u vrijednosti od 800 milijardi eura.
'EU se često doživljava bastionom integriteta, ali ova otkrića pokazuju da su zemlje u regiji i dalje osjetljive na podmukle učinke korupcije', rekla je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency International.
'Tijekom zdravstvene krize korištenje osobnih veza za pristup javnim uslugama može biti jednako štetno kao i plaćanje mita. Životi mogu biti izgubljeni kada ljudi s dobrim vezama dobiju Covid-19 cjepivo ili se liječe prije onih koji imaju hitnije potrebe. Ključno je da vlade širom EU udvostruče napore kako bi osigurale pošten i nepristran oporavak od posljedica pandemije.'
Iako je samo šest posto ljudi u cijeloj regiji reklo da je smatralo potrebnim dati mito za dobivanje ili pristup zdravstvenim uslugama, istraživanje je pokazalo da se 29 posto ljudi oslanjalo na osobne veze i poznanstve, a to je iskustvo najčešće u Češkoj (54 posto ), Portugalu (46 posto) i Mađarskoj (41 posto).
Najveći udio ljudi koji su rekli da su dali mito kako bi si osigurali zdravstvenu zaštitu, zabilježen je u Rumunjskoj (22 posto), Bugarskoj (19 posto), Mađarskoj (17 posto), Litvi (17 posto) i Hrvatskoj (14 posto).
Korištenje mita za pristup zdravstvenoj zaštiti također je bilo relativno često u Belgiji (10 posto), Austriji (9 posto) i Grčkoj (9 posto), prema istraživanju provedenom između listopada i prosinca prošle godine.
Cipar je imao najveći udio ispitanika (65 posto) koji vjeruju da se korupcija povećala tijekom protekle godine, što je očito potaknuto skandalima povezanima s ciparskom shemom 'zlatnih putovnica' pri čemu je utvrđeno da su deseci osuđenih kriminalaca i bjegunaca kupili državljanstvo te zemlje.
Manje od 20 posto ljudi koji žive u Danskoj i Finskoj misli da je korupcija u vladi veliki problem u njihovoj zemlji, dok je takvog stava više od 85 posto ljudi u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.
Nije zabilježena niti jedna zemlja u kojoj većina građana misli da se korupcija smanjuje. Najpozitivniji rezultati došli su iz Slovačke, gdje 39 posto građana smatra da je došlo do malog pada korupcijskih aktivnosti. Tijekom 2020., nakon ubojstva Jána Kuciaka, istraživačkog novinara, i njegove zaručnice, deseci slovačkih policijskih službenika optuženi su za korupciju.