NOVE PRIJETNJE

Kapetan Petkovic: ‘Svaki tjedan srećemo ruske podmornice. A bit će ih još i više...‘

Baltičko more postaje poprište sve češćih susreta švedske mornarice s ruskim podmornicama

K-117 Brjansk, ruska nuklearna podmornica klase Delfin naoružana balističkim projektilima, ilustracija

 Not Supplied/willwest News/profimedia
Baltičko more postaje poprište sve češćih susreta švedske mornarice s ruskim podmornicama

Švedska mornarica gotovo svaki tjedan nailazi na ruske podmornice u Baltičkom moru, upozorio je njezin načelnik operacija. Kaže kako se pripremaju na još veći broj takvih susreta ako u ratu u Ukrajini dođe do primirja ili sporazuma o prekidu vatre.

Prema riječima kapetana Marka Petkovica za Guardian, Rusija “kontinuirano pojačava” svoju vojnu prisutnost u Baltiku, pa su njezina plovila postala uobičajena pojava u svakodnevnom radu švedske mornarice. To je za nas postala rutina, rekao je, dodajući da se broj zabilježenih ruskih aktivnosti posljednjih godina znatno povećao.

Prema njegovim riječima, cijela regija suočava se s nizom novih prijetnji; od mogućih hibridnih napada dronovima i sabotaže podmorske infrastrukture do pojačanog prometa zastarjelih tankera iz tzv. “shadow fleeta”, što je naziv za veliku skupinu starih, često dotrajalih tankera koji prevoze rusku naftu izvan uobičajenih međunarodnih nadzornih sustava i sigurnosnih standarda.

Švedska je inače nedavno bila domaćin velike NATO vježbe protupodmorničkog ratovanja, Playbook Merlin 25, u kojoj su sudjelovale Švedska, Njemačka, Francuska, SAD i još nekoliko zemalja.

Petković je rekao da Rusija proizvodi jednu podmornicu klase Kilo godišnje u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu, ruskoj eksklavi između Poljske i Litve. Dodao je i da Rusija provodi “promišljen i stalan program modernizacije” svojih brodova.

- Što će se dogoditi jednom kada se u Ukrajini eventualno postigne primirje ili sporazum o prekidu vatre, može se samo nagađati. Naša procjena je da će Rusija pojačati svoje kapacitete u ovoj regiji. Stoga se švedska mornarica mora stalno širiti i promatrati širu sliku - kazao je.

Petković je objasnio da promjenjivi podvodni uvjeti u Baltiku, od slabe vidljivosti do specifičnog saliniteta i temperature mora, čine podmorsku infrastrukturu posebno osjetljivom. Najranjivije su zemlje koje gotovo u potpunosti ovise o morskim komunikacijskim i opskrbnim rutama: Švedska, Norveška, Finska, Estonija i Litva.

Unatoč tome, vjeruje da je pojačani nadzor NATO-a već donio rezultate. Od početka operacije Baltic Sentry u siječnju, rekao je, nije zabilježen nijedan incident s podmorskim kabelima u regiji. Prema njegovim riječima, to pokazuje da je zajednička obrana učinkovita i da povećana prisutnost saveza odvraća potencijalne prijetnje. Baltic Sentry, operacija pod vodstvom NATO-a, pokrenuta je 14. siječnja 2025. Glavni cilj je zaštita kritične podmorske infrastrukture u Baltičkom moru, posebice komunikacijskih i energetskih kabela te plinskih/petrokemijskih cjevovoda.

- Zbijamo redove protiv jedne konkretne prijetnje. Baltic Sentry je to dokazao. Bez obzira na to jesu li incidenti bili državno sponzorirani ili posljedica lošeg upravljanja brodovima, operacija je povećala svijest trgovačke flote da bude opreznija kada plovi našim regionalnim vodama - zaključio je kapetan Petkovic.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2025 15:17