Ključni događaji
• Iran ispalio rakete na Izrael, meta ponovno grad Beer Sheba
• Izrael obećao pojačati napade na Iran
• SAD premješta transportne zrakoplove na Bliski istok
Trump: Teško je natjerati nekoga da stane u ovakom sukobu
Trump: ‘Teško je ovo zaustaviti...‘
Američki predsjednik Donald Trump obratio se novinarima i komentirao aktualnu situaciju na Bliskom istoku, posebno sukob između Izraela i Irana.
Trump je izjavio kako je "vrlo teško" tražiti od Izraela da zaustavi svoje napade, što je upravo ono što je Iran zatražio od Sjedinjenih Država.
Nadalje, Trump je ustvrdio da Iran "ne želi razgovarati s Europom" te da ta zemlja "želi razgovarati s nama", misleći pritom na Sjedinjene Države. Dodao je i da "Europa u ovom trenutku neće moći pomoći", implicirajući da europske zemlje nemaju dovoljno utjecaja u rješavanju ovog sukoba.
Na pitanje novinara smatra li da bi eventualna odluka o napadu na Iran bila najvažnija odluka koju bi morao donijeti kao predsjednik, Trump je odgovorio: "Ne bih vam to mogao reći sada. Reći ću vam za otprilike godinu dana... Nikad ne znate s takvim odlukama."
Također je rekao novinarima da bi "možda" podržao prekid vatre između Izraela i Irana, "ovisno o okolnostima". Dodao je kako je "pomalo teško nekoga natjerati da stane" kad je riječ o ovakvom sukobu.
Na kraju je zaključio: "Izrael se vrlo dobro snalazi u ratu, a rekao bih da Iran stoji nešto lošije."
IAEA utvrdila kontaminaciju unutar nuklearnog postrojenja Natanz
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) otkrila je akutnu opasnost od radijacije i kemijskih supstanci unutar nuklearnog postrojenja Natanz u Iranu, iako su razine radijacije izvan tog kompleksa na normalnoj razini, rekao je u petak šef te organizacije Rafael Grossi Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
"Međutim, unutar postrojenja u Natanzu se radi o radiološkoj i kemijskoj kontaminaciji". Moguće je da su izotopi uranija raštrkani diljem postrojenja, dodao je Grossi.
„Radijacija se prvenstveno sastoji od alfa čestica koje predstavljaju značajnu opasnost ako se udahnu ili progutaju. Takvim rizikom se može učinkovito upravljati s primjerenim zaštitnim mjerama”, objasnio je diplomat.
Najveću opasnost unutar postrojenja predstavlja kemijska toksičnost, dodao je Grossi o kompleksu Natanz koji je prije nekoliko dana napao Izrael.
Grossi je upozorio Vijeće sigurnosti o rizicima napada na druga postrojenja poput nuklearne elektrane Bušer u Perzijskom zaljevu, gdje se skladište tisuće kilograma nuklearnog materijala.
"Želim apsolutno i u potpunosti razjasniti, u slučaju napada na nuklearnu elektranu Bušer izravan pogodak bi rezultirao vrlo velikim ispuštanjem radioaktivnosti u okoliš”.
"Slično tome, pogodak koji onesposobi jedine dvije linije koje opskrbljuju elektranu strujom mogao bi uzrokovati topljenje reaktora, što bi moglo rezultirati visokim ispuštanjem radioaktivnosti u okoliš", naglasio je.
Šef IAEA-e je upozorio i protiv napada na istraživački nuklearni reaktor u blizini Teherana koji bi zahtijevati dalekosežne zaštitne mjere za dijelove iranske prijestolnice.
Ministri vanjskih poslova EU-a kažu da su spremni za nastavak razgovora s Iranom
Europski ministri vanjskih poslova rekli su u petak da su spremni za daljnje razgovore s Iranom nakon rasprava o obnavljanju diplomatskog puta vezanog uz nuklearni program zemlje.
Nakon trosatnih razgovora, ministri Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Europske unije dali su kratke izjave, no nisu otkrili je li došlo do konkretnog napretka.
Francuski šef diplomacije Jean-Noel Barrot kazao je da su se sve strane složile nastaviti razgovore.
U izjavi novinarima Barrot je naglasio da ne može biti isključivo vojnog rješenja izazova koje predstavlja iranski nuklearni program.
Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Kaja Kallas, rekla je da pregovori s Iranom moraju ostati otvoreni.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da Teheran podupire nastavak razgovora s tri zemlje i EU i da će biti spreman sastati se ponovno u bliskoj budućnosti nakon današnjih razgovora u Ženevi.
Izrael je ranije rekao da od susreta europskih i iranskih ministara u petak očekuje istinske napore oko ograničavanja nuklearnih sposobnosti Irana.
„Proteklih smo se desetljeća nagledali diplomatskih razgovora, i pogledajte rezultate”, rekao je izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon novinarima u Ujedinjenim narodima.
„Ako će biti istinskih napora prema zaustavljanju sposobnosti Irana, onda je to nešto što možemo razmotriti, no ako je to samo još jedna sjednica i rasprava, to neće funkcionirati”.
Ministri Britanije, Francuske i Njemačke, u formatu poznatom kao E3, uz visoku predstavnicu Europske unije za vanjsku politiku, sastali su se odvojeno u Ženevi prije razgovora s iranskim ministrom Arakčijem koji su započeli u poslijepodnevnim satima.
Teheran je pod sve većim pritiskom da pristane na ograničenja nuklearnog programa radi zaustavljanja potencijalnog razvoja atomskog oružja.
Iranska strana naglašava da neće razgovarati s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa dok ne prestanu izraelski napadi.
Izraelski znanstvenici spašavaju eksperimente nakon iranskog napada
Znanstvenici prestižnog Znanstvenog instituta Weizmann nastoje spasiti svoje eksperimente nakon što je iranski projektil uništio zgradu u kojoj su se nalazili deseci najnaprednijih laboratorija.
Projektil je pogodio kampus instituta u Rehovotu, na južnoj periferiji Tel Aviva, rano ujutro u nedjelju, oštetivši mnoge zgrade.
Nitko nije bio ozlijeđen jer je kampus bio prazan preko noći, ali jedan dio zgrade posve se urušio, dok su u ostalim dijelovima izbijeni zidovi.
Još dok je gorio požar, znanstvenici su pokušavali u ruševinama pronaći svoje uzorke.
"Učinili smo što smo mogli kako bismo spasili što više uzoraka iz laboratorija, iz zgrada, boreći se protiv vatre", rekao je fizičar Roee Ozeri, potpredsjednik instituta za razvoj i komunikacije, za Reuters.
Izrael je prošli petak pokrenuo masovne napade na Iran, tvrdeći da je nadomak razvoja nuklearnog oružja. Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, odgovorio je masovnim napadima projektilima i dronovima na Izrael.
U izraelskim napadima poginuli su istaknuti iranski nuklearni fizičari, najviši vojni zapovjednici i oštećene su nuklearne sposobnosti. Poginule su stotine civila.
U iranskim napadima poginulo je 24 civila i oštećene su stotine zgrada, uključujući bolnicu u Beershebi.
Iran nije potvrdio da je napao Weizmannov institut.
Institut se većinom bavi područjima koja mogu koristiti u medicini i znanosti, ali je povezan i s obranom.
U listopadu 2004. objavio je da surađuje s najvećom izraelskom obrambenom tvrtkom Elbit na "bio-inspiriranim materijalima za obrambene namjene".
Multidisciplinarna institucija koja provodi istraživanja na područjima kao što su genetika, imunologija i astrofizika, Weizmann je osnovan 1934. i u svjetskom je vrhu.
Najvažniji je izraelski znanstveno-istraživački institut.
Šteta od napada procjenjuje se na 300 do 500 milijuna američkih dolara, po institutu.
Izrael od Europe i Irana očekuje istinske napore za ograničavanje nuklearnog programa
Izrael od susreta europskih i iranskih ministara u petak očekuje istinske napore oko ograničavanja nuklearnih sposobnosti Irana, rekao je izraelski veleposlanik u Ujedinjenim narodima.
„Proteklih smo se desetljeća nagledali diplomatskih razgovora, i pogledajte rezultate”, rekao je Danny Danon novinarima u Ujedinjenim narodima.
„Ako će biti istinskih napora prema zaustavljanju sposobnosti Irana, onda je to nešto što možemo razmotriti, no ako je to samo još jedna sjednica i rasprava, to neće funkcionirati”.
„Ako je to samo još jedan krug razgovora, to je nešto što ne možemo prihvatiti”, zaključio je Danon.
Europski ministri vanjskih poslova u petak se sastaju s iranskim kolegom, nadajući se testirati njegovu spremnost na pregovore o novom nuklearnom sporazumu, iako je on neizgledan ako Izrael ne zaustavi svoje napade, otkrili su diplomati.
Europski ministri uoči tog susreta razgovarali su i s američkim kolegom Marcom Rubiom koji je signalizirao da je SAD spreman na izravne napade, iako Washington istovremeno razmatra pridruživanje izraelskim napadima, rekli su izvori.
Washington to nije potvrdio, ali je televizija CNN citirala američkog dužnosnika koji je rekao da predsjednik Donald Trump podržava diplomatski put prema dogovoru.
"Iranci ne mogu sjediti i s Amerikancima, ali mi možemo", kazao je jedan europski diplomat.
"Reći ćemo im da se vrate za stol kako bi razgovarali o nuklearnom pitanju prije najgoreg scenarija, a istovremeno izraziti našu zabrinutost zbog balističkih projektila, podrške Rusiji i pritvaranja naših građana."
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u petak je upozorio protiv napada na nuklearna postrojenja te je pozvao na maksimalnu suzdržanost u sukobu Izraela i Irana.
„Oružani napadi na nuklearna postrojenja ne bi se nikad smjeli događati te bi mogli rezultirati u oslobađanju radijacije, što bi imalo ogromno posljedice unutar i daleko od države koja je napadnuta”, rekao je Rafael Grossi, šef te agencija UN-a, na sjednici Vijeća sigurnosti.
Ministri Britanije, Francuske i Njemačke, u formatu poznatom kao E3, uz visoku predstavnicu Europske unije za vanjsku politiku, sastali su se odvojeno u Ženevi prije razgovora s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem koji su započeli u poslijepodnevnim satima.
Teheran je pod sve većim pritiskom da pristane na ograničenja nuklearnog programa radi zaustavljanja potencijalnog razvoja atomskog oružja. Iranska strana naglašava da neće razgovarati s Trumpovom vladom dok ne prestanu izraelski napadi.
Erdogan: ‘Izraelsko-iranski sukob dolazi do točke s koje nema povratka‘
- Eskalacija iransko-izraelskog sukoba brzo doseže točku s koje nema povratka, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
- Nažalost, genocid u Gazi i sukob s Iranom brzo dosežu točku s koje nema povratka. Ovo ludilo mora završiti što je prije moguće, kaže Erdogan i upozorava da bi posljedice mogle utjecati na regiju, Europu i Aziju "mnogo godina."
U iranskom napadu lansirano 25 projektila
Times of Israel javlja da je oko 25 balističkih projektila ispaljeno iz Irana na Izrael u posljednjem napadu.
Jedan udar u Haifi je ranio nekoliko ljudi, a ostali su udari zabilježeni u južnom i središnjem dijelu Izraela.
Tinejdžer ozlijeđen u najnovijem napadu
Izraelska hitna služba Magen David Adom je priopćila da su na bolničkom liječenju nakon zračnih napada u posljednjih sat vremena dvije osobe. Šesnaestogodišnji dječak je u teškom stanju, a 54-godišnji muškarac u srednje teškom stanju. Obojica imaju rane od gelera.
Ne zna se gdje su ozlijeđeni, no za sada je poznato da je u Haifi pogođena zgrada Ministarstva unutarnjih poslova.
Iran odbija moguće pregovore s SAD-om: ‘Nemamo o čemu raspravljati‘
Iran je odbacio sve moguće pregovore s SAD-om, barem dok traju izraelski napadi. To je najnovija informacija iz Ženeve, gdje se danas sastaje iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči sa svojim kolegama iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Drži se stava da se neće sastati s američkim dužnosnicima dok Izrael ne prekine napade.
Iran lansirao val raketa prema Izraelu
Iran je lansirao val projektila prema Izraelu, javlja Sky News. Izraelska je vojska priopćila da je identificirala napad, a o njemu su izvijestili i iranski državni mediji.
IDF kažu da su se sirene oglasile u nekoliko područja diljem Izraela te da se radi na presretanju prijetnje.
Reuters javlja da se iznad Tel Aviva i Jeruzalema čuju eksplozije.
Iran ne želi pregovarati dok traju izraelski napadi, Trump još razmišlja
Iran je u petak poručio da neće razgovarati o budućnosti svojeg nuklearnog programa dok traju izraelski napadi, dok ga Europa nastoji vratiti za pregovarački stol, a SAD razmišlja hoće li se uključiti u sukob.
Bijela kuća objavila je u četvrtak da će predsjednik Donald Trump u iduća dva tjedna odlučiti hoće li se SAD uključiti u sukob, napominjući da postoji mogućnost pregovora s Iranom u skoroj budućnosti.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je u petak da nema prostora za pregovore sa Sjedinjenim Državama "dok ne prestane izraelska agresija".
No u petak poslijepodne treba se u Ženevi sastati s europskim ministrima vanjskih poslova. Europa se nada da će razgovori omogućiti povratak diplomaciji.
Na sastanku će sudjelovati ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije i Njemačke te šefica europske diplomacije Kaja Kallas.
Dvoje diplomata reklo je prije sastanka da će Aragčiju reći da je SAD i dalje otvoren za izravne pregovore.
No slabi su izgledi za napredak, rekli su diplomati.
Izrael je prošli petak počeo napadati Iran, tvrdeći da je nadomak razvoja nuklearnog oružja. Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, odgovorio je napadima projektilima i dronova na Izrael.
U Ženevi je 2013. postignut početni dogovor s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija. Sveobuhvatni sporazum potpisan je 2015.
Trump je povukao SAD iz tog sporazuma 2018. Novi pregovori između Irana i SAD-a propali su kada je Izrael pokrenuo operaciju Uspon lava protiv Irana, ciljajući iranski nuklearni i raketni program.
Trump malo prijeti Teheranu pa ga poziva da se vrati pregovorima. Njegov posebni izaslanik za regiju Steve Witkoff razgovarao je s Aragčijem nekoliko puta od prošlog tjedna, rekli su izvori.
Europa će poručiti Iranu da je SAD otvoren za izravne razgovore
Europa i Velika Britanija će na današnjem sastanku u Ženevi reći svom iranskom kolegi da je SAD otvoren za izravne pregovore, čak i dok Donald Trump razmišlja o izravnom napadu na Teheran.
Ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju bit će rečeno da Iran mora poslati "jasan signal", izvijestila je novinska agencija Reuters pozivajući se na dvojicu diplomata.
Američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s nekoliko svojih zapadnih kolega uoči današnjeg sastanka, navodno su istaknuli diplomati, rekavši da to ukazuje na spremnost za angažman.
Washington to nije potvrdio, no CNN je prenio izjavu američkog dužnosnika da Donald Trump podržava diplomaciju.
UN priprema krizni plan očekujući izbjeglice iz Irana
Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) se priprema za velike skupine izbjeglica iz Irana nakon veće eskalacije sukoba s Izraelom, javlja u petak njemačka agencija dpa.
"Pripremamo krizne planove za raseljavanje u Iranu i susjednim zemljama", kazao je čelnik UNHCR-a Filippo Grandi za dpa kasno u četvrtak.
"Još uvijek ih nismo objavili jer nemamo dovoljno informacija te čekamo kako će se situacija razviti", dodao je.
Već postoje nepotvrđena izvješća o dolascima iz Irana u Armeniju, Azerbajdžan i Turkmenistan, kazao je Grandi šest dana nakon što je Izrael izveo velik zračni napad na Iran, koji pak je odgovorio raketnim napadima.
"Pretpostavljam da su to ljudi iz gradova koji brzo bježe. Imaju određena sredstva i mogu brzo pobjeći od prijetnje bombi".
Dosad nijedna zemlja nije zatražila pomoć UNHCR-a, kazao je Grandi, ističući da sam Iran predstavlja utočište za najviše izbjeglica u svijetu.
U zaljevskoj zemlji živi oko 3,5 milijuna ljudi iz Afganistana, a i UN-ova agencija za izbjeglice tamo također ima velik ured.
Međutim, teško je dobiti pregled situacije vezane za izbjeglice ili interno raseljene osobe jer se djelatnici UNHCR-a većinu vremena moraju u bunkerima sklanjati od izraelskih napada, rekao je Grandi.
IDF: Izrael izvodi udare u Iranu
U tijeku je više izraelskih napada na Iran, priopćile su Izraelske obrambene snage. IDF kaže da su napadi usmjereni na vojnu infrastrukturu u središnjim i zapadnim dijelovima zemlje.
Iran prebacuje naftu bliže Kini
Iran prebacuje naftu na ‘plutajuća skladišta‘ šalje je bliže kupcima u Kini kako bi otklonio moguće poremećaje u transportu zbog rata s Izraelom, objavile su kompanije specijalizirane za praćenje brodova.
U kalendarskoj godini koja je završila 20. ožujka Iran je izvezao naftu u vrijednosti 67 milijardi dolara, najvećoj u prethodnih deset godina, citira Tehran Times procjenu iranske središnje banke.
U prethodnoj iranskoj kalendarskoj godini koja je završila 20. ožujka 2024. godine izvezli su naftu u vrijednosti 56 milijardi dolara, prema procjenama središnje banke.
Iran zauzima treće mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), a glavni je kupac iranske nafte Kina.
Prepreka su iranskom izvozu zapadne sankcije, a proizvođači im trenutno pokušavaju doskočiti utovarom nafte na ‘plutajuća skladišta‘.
Tankeri sa statusom ‘plutajućih skladišta‘ ne navode na koju će je lokaciju u dogledno vrijeme otpremiti, objašnjava Reuters.
Od početka tjedna Iran je na tankere tovario po 2,2 milijuna barela nafte dnevno, najviše u proteklih pet tjedana, pokazali su najnoviji podaci kompanije za analitiku Kpler.
Dosada je Iran izvozio oko 1,7 milijuna barela nafte dnevno, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA), uz manje-više stabilan obujam isporuka, unatoč sankcijama koje je SAD uveo dvije kineske rafinerije.
Dio iranske flote sa 40 milijuna barela nafte premješteno je bliže Kini kako bi se ublažio utjecaj eventualnih poremećaja u transportu, objasnila je za Reuters kompanija za praćenje brodova Vortexa.
Otprilike desetak tankera s ukupno osam milijuna barela nafte premješteno je s područja Singapura i usidreno tik uz obalu Kine, navode iz Vortexe. To znači da je sada na tankerima kod Singapura uskladišteno još 20 milijuna barela iranske nafte.
Preostalih dvanaestak milijuna barela nalazilo se početkom mjeseca u Perzijskom zaljevu, dodali su u Vortexi, ali njihova trenutna lokacija nije poznata.
Iran: Policija uhitila izraelskog špijuna
Iranski mediji javljaju da je izraelski špijun uhićen jer je obavještajnom agentu poslao lokaciju mjesta protuzračne obrane. Navodni agent Mossada je za prijenos poruka koristio WhatsApp, a navodno je uhvaćen u Teheranu tijekom operacije nadzora i iziviđanja, prenosi Sky News.
Nuklearni znanstvenik ubijen u izraelskom napadu
Iranski nuklearni znanstvenik je ubijen u napadu, javljaju izraelski mediji. Napad se navodno dogodio u Teheranu, javili su državni mediji.
Do sada se niti jedna strana nije službeno oglasila o tome, no Izrael je i ranije tijekom sukoba ciljao na nuklearne znanstvenike, javlja Sky News.
Bivši pregovarač: Vjerojatnije je da će Iran napraviti nuklearnu bombu nakon izraelskih napada
Izraelski napadi povećavaju šanse da Iran napravi nuklearnu bombu, smatra bivši nuklearni pregovarač za Teheran.
Seyed Hossein Mousavian je rekao da Iran ne planira razviti bombu i da je bio transparentan u pogledu svog programa.
- Ovaj narativ govori Irancima, znate što? Čak i ako postoji transparentnost, čak i ako se sve nuklearne nejasnoće razriješe, SAD i Izrael bi napali kako bi doveli do promjene režima, rekao je za CNN i dodao:
- Zato vi Iranci trebate nuklearno odvraćanje, što je nuklearna bomba. Mislim da je to ono što Amerikanci i Izraelci praktički govore Irancima: uzmite bombu kao najbolju zaštitu. Vjerujem da će se Iran odlučiti za nuklearnu bombu ako se ovakva politika nastavi, dodao je.
Vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke kaže da je Iran od nuklearne bombe udaljen najmanje godinu dana, a čak i tada postoje poteškoće oko mehanizma za okidanje.
Iranska oporba fragmentirana, aktivisti odbacuju prosvjede dok je zemlja pod napadom
Fragmentirane iranske oporbene skupine smatraju da je njihov trenutak blizu, ali aktivisti uključeni u prethodne prosvjede kažu da nisu voljni pokrenuti masovne nemire, čak ni protiv sustava koji mrze, dok je njihova zemlja pod napadom.
Prognani protivnici Islamske Republike, i sami duboko podijeljeni, pozivaju na ulične prosvjede. U pograničnim područjima, kurdske i balučke separatističke skupine izgledaju spremne za ustanak, dok Izrael napada iranski sigurnosni aparat.
Premda Islamska Republika izgleda slabija nego u gotovo bilo kojem trenutku nakon revolucije 1979., svaki izravan izazov njezinoj 46-godišnjoj vladavini vjerojatno bi zahtijevao neki oblik narodnog ustanka. Je li takav ustanak vjerojatan - ili neizbježan - stvar je rasprave.
Raza Pahlavi, sin pokojnog šaha koji živi u SAD-u, rekao je u medijskim intervjuima ovog tjedna da želi voditi političku tranziciju, proglasivši je najboljom prilikom za rušenje Islamske Republike u četiri desetljeća i rekavši "ovo je naš trenutak u povijesti".
Poticanje promjene režima svakako je jedan od ratnih ciljeva Izraela, a premijer Benjamin Netanyahu obratio se Irancima rekavši: "Mi vam također otvaramo put da postignete svoju slobodu".
Unutar vladajućeg sustava koji je dugo vješt u gušenju javnih iskaza neslaganja, postoje znakovi da se priprema za prosvjede.
Mohamad Amin, pripadnik milicije Basidž koja se često koristi protiv prosvjednika, rekao je da je njegova postrojba u Komu stavljena u stanje pripravnosti kako bi iskorijenila izraelske špijune i zaštitila Islamsku Republiku.
Međutim, premda su napadi bili usmjereni na sigurnosnu hijerarhiju koja je ugušila prethodne prosvjede, izazvali su i velik strah i nemir kod običnih ljudi te ljutnju i prema iranskim vlastima i prema Izraelu, rekli su aktivisti.
"Kako bi ljudi trebali izaći na ulice? U ovakvim užasnim okolnostima, ljudi su isključivo usredotočeni na spašavanje sebe, svojih obitelji, svojih sunarodnjaka, pa čak i svojih kućnih ljubimaca", rekla je Atena Daemi, istaknuta aktivistica koja je provela šest godina u zatvoru prije nego što je napustila Iran.
Masovni prosvjedi
Njezinu zabrinutost izrazila je i najistaknutija iranska aktivistica, dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, u objavi na društvenim mrežama. Odgovarajući na izraelski zahtjev da ljudi evakuiraju dijelove Teherana, objavila je: "Ne uništavajte moj grad."
Druge dvije aktivistice s kojima je Reuters razgovarao u Iranu, koje su bile među stotinama tisuća uključenih u masovne prosvjede prije dvije godine nakon smrti Mahse Amini u pritvoru, rekle su također da još ne planiraju prosvjede.
"Nakon završetka napada podići ćemo svoj glas jer je ovaj režim odgovoran za rat", rekla je aktivistica, studentica sveučilišta u Širazu, koja je tražila da ostane anonimna iz straha od odmazde.
Druga aktivistica, koja je izgubila mjesto na sveučilištu i bila je zatvorena pet mjeseci nakon prosvjeda 2022. godine, a također je tražila anonimnost, rekla je da vjeruje u promjenu režima u Iranu, ali da nije vrijeme za izlazak na ulice.
Ona i njezini prijatelji ne planiraju organizirati ili se pridružiti skupovima, rekla je, i odbacila je pozive iz inozemstva na prosvjede. „Izrael i ti takozvani oporbeni vođe u inozemstvu razmišljaju samo o vlastitoj koristi“, rekla je.
Osim Pahlavijevih monarhista, glavna oporbena frakcija izvan Irana je Narodna mudžahedinska organizacija, poznata i kao MEK ili MKO. Revolucionarna frakcija 1970-ih, izgubila je borbu za vlast nakon što je šah svrgnut.
Mnogi Iranci joj nisu oprostili što je tada stala na stranu Iraka tijekom zastoja u ratu 1980.-1988., a skupine za ljudska prava optužile su je za zlostavljanja u njezinim kampovima i ponašanje slično kultu, što ona poriče.
Mudžahedini su glavna snaga iza Nacionalnog vijeća otpora Irana, koje je poput Pahlavija njegovalo bliske veze s nekim zapadnim političarima. Na pariškom forumu ovog tjedna, čelnica vijeća Marjam Radžavi ponovila je svoje protivljenje svakom povratku monarhije, rekavši „ni šah ni mule“.
Neizvjesno je koliko oporbene skupine izvan Irana uživaju ikakvu podršku unutar zemlje. Iako među nekim Irancima postoji nostalgija za razdobljem prije revolucije, to je doba kojeg je većina premlada da bi se sjećala.
Unutar Irana, uzastopni krugovi nacionalnih prosvjeda također su se usredotočili na različita pitanja. Godine 2009. prosvjednici su preplavili ulice zbog onoga što su smatrali ukradenim predsjedničkim izborima. Godine 2017. prosvjedi su se usredotočili na pad životnog standarda. A 2022. godine okidač prosvjeda bila su ženska prava.
Mir-Hosein Mousavi, kandidat na izborima za kojeg su prosvjednici rekli da je prevaren 2009., godinama je u kućnom pritvoru i sada ima 83 godine. Njegova politika bila je reformirati Islamsku Republiku, a ne zamijeniti je - što je bio cilj mnogih prosvjednika u kasnijim pokretima.
Za protivnike Islamske Republike unutar Irana, ta neodgovorena pitanja o tome hoće li i kada organizirati prosvjede, koju agendu slijediti ili kojeg vođu slijediti vjerojatno će biti sve važnija dok se izraelski zračni napadi nastavljaju.
BiH evakuira državljane i diplomate, zatvara veleposlanstva u Izraelu i Iranu
Vlasti Bosne i Hercegovine započele su pripreme za evakuaciju svojih državljana i diplomatskoga osoblja, te privremeno zatvaranje veleposlanstava u ratu zahvaćenim Iranu i Izraelu.
Više pročitajte OVDJE.
SAD premješta strateške transportne zrakoplove na Bliski istok
U posljednja 24 sata najmanje 20 američkih strateških transportnih zrakoplova C-17A „Globemaster III“ i C-5M „Galaxy“ sletjelo je na vojne baze na Bliskom istoku, većinom iz Europe i baza u Sjedinjenim Državama.
Prema dostupnim informacijama, letovi prevoze dodatne protuzračne sustave, streljivo, logističku opremu i vojno osoblje, dok se američka vojska intenzivno priprema za mogući ulazak u rat između Izraela i Irana.
Ovaj razvoj događaja dodatno povećava napetosti u regiji, u trenutku kada se situacija na Bliskom istoku iz sata u sat pogoršava.
Fotografije posljedica raketnog napada na Izrael
Pristižu nam fotografije iz najnovijeg raketnog napada na Iran. Meta je bio grad na jugu zemlje, Beer Sheba. Zasad nema izvješća o fizičkim ozljedama.
IAEA potvrdila: Izraelski napad oštetio iranski nuklearni kompleks kod Araka
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je da je izraelski zračni napad na nuklearni kompleks u izgradnji kod iranskog grada Araka oštetio ključne objekte unutar postrojenja. Izraelski ratni zrakoplovi bombardirali su Arak u četvrtak, a IAEA je u priopćenju istaknula kako nije došlo do "većeg radiološkog incidenta", ali postoji rizik od "radiološke nesreće".
„U ovako složenim i izazovnim okolnostima, ključno je da IAEA pravovremeno i redovito prima tehničke informacije o stanju nuklearnih postrojenja“, poručio je čelnik agencije Rafael Grossi. Reaktor Arak nalazi se 250 kilometara jugozapadno od Teherana i službeno se koristi u znanstvene svrhe.
Rusija kaže da bi američko taktičko nuklearno oružje u Iranu bilo katastrofalno
Potencijalno američko korištenje taktičkog nuklearnog oružja u Iranu predstavljalo bi katastrofalan razvoj događaja, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak, a citirala ga je ruska državna novinska agencija TASS.
Peskov je komentirao, kako je rekao, spekulativna medijska izvješća o toj mogućnosti. Međutim, nije imenovao nijedan medij u svojim komentarima.
Britanski list Guardian je objavio da su američki obrambeni dužnosnici brifirani da konvencionalnim bombama neće moći u potpunosti uništiti iransko podzemno postrojenje za obogaćivanje uranija u Fordowu, već da će najprije biti potrebni napadi konvencionalnim bombama, a potom taktičkim nuklearnim oružjem koje će baciti bombarder B-2.
Međutim, britanske novine su rekle da američki predsjednik Donald Trump ne razmatra korištenje taktičkog nuklearnog oružja u Fordowu te da tu opciju nisu predstavili ministar obrane Pete Hegseth i čelnik Združenog stožera general Dan Caine na sastancima u Bijeloj kući.
Trump je u četvrtak rekao da će unutar dva tjedna donijeti odluku o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u izraelsko-iranski sukob.
Rusija, koja ima bliske veze s Iranom, strogo je upozorila protiv američke vojne intervencije u korist Izraela.
Iran drugi dan bez interneta: Informacije blokirane, kontakti prekinuti
Internetska blokada u Iranu traje već drugi dan, čime je znatno otežan protok informacija unutar i izvan zemlje. Prema podacima organizacije NetBlocks, Iran je već 36 sati gotovo potpuno digitalno izoliran od ostatka svijeta.
Građani ne mogu pristupiti vijestima iz inozemstva, dok je onima izvan Irana onemogućen pristup iranskim internetskim stranicama. Telefonski pozivi iz inozemstva prema Iranu također su blokirani, a mnogi pokušavaju doći do informacija putem društvenih mreža, no bez većeg uspjeha.
Državna televizija i radio daju šture i neredovite izvještaje o sukobu, uglavnom fokusirane na posljedice iranskih napada na Izrael. Iran, koji je prema podacima Odbora za zaštitu novinara među vodećim zatvoriteljima novinara u svijetu, već godinama provodi strogu kontrolu medija, a aktualna blokada dodatno guši dotok informacija u vrijeme intenzivnog sukoba.
Kremlj: Promjena režima u Iranu je "neprihvatljiva“
Promjena režima u Iranu je "neprihvatljiva“, a ubojstvo vrhovnog vođe te zemlje bi "otvorilo Pandorinu kutiju“, poručio je Kremlj.
U rijetkom intervjuu za stranu medijsku organizaciju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za Sky News da bi Rusija reagirala "vrlo negativno“ ako bi ajatolah Ali Khamenei bio ubijen.
Njegove izjave dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da će u roku od dva tjedna odlučiti hoće li se SAD pridružiti izraelskoj vojnoj kampanji protiv Teherana, nakon što je ranije na društvenim mrežama nagađao o mogućem ubojstvu iranskog vođe.
"Situacija je iznimno napeta i opasna ne samo za regiju, već i globalno“, rekao je Peskov i dodao: "Širenje broja sudionika u sukobu potencijalno je još opasnije. To će voditi samo ka novom krugu sukoba i eskalaciji napetosti u regiji.“
Rusija je dodatno produbila odnose s Iranom otkako je napala Ukrajinu, a dvije su zemlje u siječnju potpisale strateško partnerstvo.
"Promjena režima u Iranu je nezamisliva. To bi trebalo biti neprihvatljivo, čak i razgovarati o tome bi trebalo biti neprihvatljivo za sve“, rekao je Peskov, aludirajući na Washington.
Međutim, Peskov nije htio otkriti kakvu bi akciju Rusija poduzela ako bi Khamenei bio ubijen, rekavši da bi to prije svega izazvalo reakciju "iznutra, unutar Irana“.
"To bi dovelo do buđenja ekstremističkih raspoloženja unutar Irana, a oni koji govore o ubojstvu Khameneija trebali bi to imati na umu. Otvorili bi Pandorinu kutiju.“
Ponude Vladimira Putina da posreduje u okončanju sukoba zasad su odbijene od strane predsjednika Trumpa, koji je u srijedu rekao da je ruskom vođi poručio: "Posreduj u vlastitom sukobu“, referirajući se na rat u Ukrajini.
Peskov je odbacio ideju da su Trumpove riječi uvredljive te dodao:
"Svatko ima svoj jezik izražavanja. Predsjednik Trump ima svoj jedinstveni način govora i svoj jezik. Mi smo prilično tolerantni i očekujemo da i drugi budu tolerantni prema nama."
Novi detalji o raketnom napadu Irana na Izrael: Meta ponovno grad Beer Sheba
Pojavili su se novi detalji o najnovijem raketnom napadu Irana na Izrael. Prema izvješćima, rakete su pogodile područje grada Beer Sheba na jugu zemlje, istog grada u kojem je u četvrtak pogođena bolnica. Zasad nema izvješća o fizičkim ozljedama.
Glasnogovornik izraelske hitne službe Magen David Adom (MDA) izjavio je: „Nakon sirena Crvenog upozorenja koje su se oglasile prije nekoliko minuta u južnom Izraelu, MDA timovi su upućeni na mjesto u Negevu gdje je zaprimljeno izvješće o padu rakete.
Još uvijek nema informacija o stradalima. Timovi MDA-a pružaju medicinsku pomoć nekoliko osoba koje pate od napada tjeskobe i nastavljaju pretragu područja u potrazi za eventualnim dodatnim žrtvama.“
S druge strane, izraelska vojska izjavila je u petak da je tijekom noći izvela napade na desetke vojnih ciljeva u Iranu, uključujući i Organizaciju za obrambene inovacije i istraživanje (SPND), za koju tvrdi da je uključena u razvoj iranskog nuklearnog oružja.
IDF je također objavio snimku obaranja iranskih dronova.
Iran ispalio rakete na Izrael, potvrdio IDF
Iran je ispalio novi val raketa na Izrael, prema priopćenju Izraelskih obrambenih snaga (IDF). To se dogodilo nakon što je Izrael izdao upozorenje o evakuaciji stanovnicima iranskog sela na sjeverozapadu Teherana, pripremajući se za napad na iransku vojnu infrastrukturu.
Upozorenje se odnosi na industrijsku zonu sela Kolesh Taleshan u Iranu.
Kina osuđuje ‘problematičan‘ prolaz britanskog ratnog broda kroz Tajvanski tjesnac
Kineska vojska u petak je osudila plovidbu britanskog ratnog broda kroz Tajvanski tjesnac kao namjeran pokušaj "izazivanja problema", a tajvanski predsjednik naredio je pojačano praćenje kao odgovor na kineske vojne aktivnosti.
Britanska Kraljevska mornarica izjavila je da je patrolni brod HMS Spey proveo rutinsku navigaciju kroz uski plovni put koja je bila dio dugo planiranog raspoređivanja i odvijala se u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom.
Kina, koja Tajvan smatra svojim teritorijem, smatra tjesnac kineskim vodama.
Tajvan, Sjedinjene Države i mnogi njegovi saveznici kažu da je to međunarodni plovni put.
Zapovjedništvo kineske Narodnooslobodilačke vojske izjavilo je da je plovidba broda bila "javna propaganda" te da su njezine snage pratile i nadzirale Spey.
"Izjave britanske strane iskrivljuju pravne principe i obmanjuju javnost; njezini postupci namjerno uzrokuju probleme i remete stvari, potkopavajući mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu", navodi se u priopćenju.
Tajvanska vlada pozdravila je plovidbu.
"Ministarstvo vanjskih poslova pozdravlja i potvrđuje da britanska strana ponovno poduzima konkretne akcije za obranu slobode plovidbe u Tajvanskom tjesnacu, pokazujući svoj čvrsti stav da je Tajvanski tjesnac međunarodne vode", navodi se u priopćenju ministarstva.
Kina je u posljednjih pet godina pojačala svoje vježbe oko Tajvana, uključujući organiziranje ratnih vježbi koje su uznemirile Taipei, Washington i Tokio. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te u četvrtak je naredio obrambenim i sigurnosnim jedinicama da pojačaju svoje napore praćenja i obavještajnih podataka kao odgovor na kineske vojne aktivnosti, za koje je rekao da se nisu smirile čak ni dok napetosti na Bliskom istoku rastu.
U petak ujutro, tajvansko ministarstvo obrane izvijestilo je o još jednom porastu kineskih kretanja u blizini otoka u prethodna 24 sata, u kojima je sudjelovalo 50 zrakoplova, koncentriranih u tjesnacu i gornjem dijelu Južnog kineskog mora.
Brodovi američke mornarice plove tjesnacem otprilike jednom svaka dva mjeseca, ponekad u pratnji savezničkih zemalja.
Europski ministri nagovaraju Iran da se vrati diplomaciji, dok Trump razmatra napade
Europski ministri vanjskih poslova sastat će se u petak sa svojim iranskim kolegom s ciljem stvaranja puta natrag diplomaciji oko spornog nuklearnog programa unatoč tome što SAD aktivno razmatra pridruživanje izraelskim napadima na Iran.
Ministri Velike Britanije, Francuske i Njemačke, poznati kao E3, kao i šef vanjske politike Europske unije, razgovarali su s iranskim ministrom Abbasom Araqchijem ranije ovog tjedna i koordinirali se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom.
U rijetkom pozivu inzistirali su kod Araqchija na potrebi da se vrati za pregovarački stol i izbjegne daljnja eskalacija. Na iranski prijedlog, dvije su se strane složile sastati licem u lice.
Razgovori će se održati u Ženevi, gdje je 2013. postignut početni sporazum između Irana i svjetskih sila o ograničavanju njegovog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, prije sveobuhvatnog sporazuma 2015.
Pregovori između Irana i Sjedinjenih Država propali su kada je Izrael 12. lipnja pokrenuo ono što je nazvao operacijom "Rising Lion" protiv iranskih nuklearnih postrojenja i balističkih kapaciteta.
"Iranci ne mogu sjesti s Amerikancima, dok mi možemo", rekao je europski diplomat. "Reći ćemo im da se vrate za stol kako bi razgovarali o nuklearnom pitanju prije najgoreg mogućeg scenarija, a istovremeno ćemo izraziti našu zabrinutost zbog iranskih balističkih projektila, podrške Rusiji i pritvaranja naših građana".
Europske sile, koje nisu bile dio iranskih nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Državama, bile su sve frustriranije američkom pregovaračkom strategijom u pregovorima. Neke od zahtjeva smatrale su nerealnima, bojeći se mogućnosti slabog početnog političkog okvira koji bi doveo do otvorenih pregovora.
Dva diplomata rekla su da nema velikih očekivanja za napredak u Ženevi, gdje će prisustvovati i šef vanjske politike Europske unije.
No, rekli su da je ključno surađivati s Iranom jer će, nakon završetka rata, iranski nuklearni program i dalje ostati neriješen s obzirom na to da će biti nemoguće iskorijeniti stečeno znanje, što bi potencijalno omogućilo tajnu obnovu programa.
Iranski dužnosnik rekao je da je Teheran oduvijek pozdravljao diplomaciju, ali je pozvao E3 da upotrijebi sva dostupna sredstva kako bi izvršio pritisak na Izrael da zaustavi napade na Iran.
"Iran ostaje predan diplomaciji kao jedinom putu rješavanja sporova - ali diplomacija je pod napadom", rekao je dužnosnik.
Europljani su jedini koji mogu pokrenuti mehanizam brzog vraćanja, a diplomati kažu da su tri zemlje nastojale postaviti konačni rok do kraja kolovoza za njegovo pokretanje.
"Iran je više puta izjavio da će pokretanje mehanizma brzog vraćanja imati ozbiljne posljedice", rekao je iranski dužnosnik.
Rubio s kolegama iz Britanije, Australije, Francuske i Italije oko rata Izrael-Iran
Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se u četvrtak s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem te obavio pozive s australskom ministricom vanjskih poslova i francuskim, talijanskim ministrima vanjskih poslova oko rata između Izraela i Irana.
Rubio je putem poziva razgovarao s australskom kolegicom Penny Wong te francuskim i talijanskim kolegama Jean-Noelom Barrotom i Antoniom Tajanijem, a američki State Department izjavio je da su se Rubio i ministri vanjskih poslova složili da "Iran nikada ne može razviti ili nabaviti nuklearno oružje".
Lammy je isto rekao na mreži X, dodajući da situacija na Bliskom istoku "ostaje opasna" i da "sada postoji prozor u sljedeća dva tjedna za postizanje diplomatskog rješenja".
Zračni rat između Irana i Izraela - koji je započeo 13. lipnja kada je Izrael napao Iran - izazvao je uzbunu u regiji koja je već bila na rubu od početka izraelskog vojnog napada na Gazu u listopadu 2023.
Predsjednik Donald Trump odlučit će u sljedeća dva tjedna hoće li se SAD uključiti u rat, priopćila je Bijela kuća u četvrtak. Trump je svijet držao u neizvjesnosti o svojim planovima, skrećući s predlaganja brzog diplomatskog rješenja do sugeriranja da bi se Washington mogao pridružiti borbi na strani Izraela.
Izrael, jedina zemlja na Bliskom istoku za koju se općenito vjeruje da ima nuklearno oružje, napao je Iran kako bi spriječio Teheran da razvije vlastito nuklearno oružje.
Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski, uzvratio je vlastitim napadima na Izrael.
Iran je stranka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, dok Izrael nije.
U izraelskim zračnim napadima u Iranu poginulo je 639 ljudi, izvještava novinska agencija Human Rights Activists. Izrael tvrdi da je u iranskim napadima poginulo najmanje "dva tuceta" izraelskih civila.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Europske unije trebaju se u petak sastati u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi pokušali deeskalirati sukob.
Izrael tvrdi da je Iran ispalio projektil s kasetnom bombom
Iran je u četvrtak na Izrael ispalio projektil koji je raspršio male bombe s ciljem povećanja civilnih žrtava, izjavili su izraelska vojska i njezino veleposlanstvo u Washingtonu, što je prva prijavljena upotreba kasetnog streljiva u sedmodnevnom ratu.
"Danas su iranske oružane snage na naseljeno civilno područje u Izraelu ispalile projektil koji je sadržavao kasetno podstreljivo", priopćilo je veleposlanstvo u e-poruci Reutersu, ne identificirajući područje.
"Kasetno oružje dizajnirano je da se rasprši po velikom području i maksimizira šanse za štetan udar", nastavlja se u e-poruci. "Iran je nezakonito namjerno pucao na naselja civilnog stanovništva i nastoji maksimizirati štetu korištenjem streljiva širokog dometa".
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima (UN) nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Izraelski mediji citiraju izraelsku vojsku koja je rekla da se bojeva glava projektila otvorila na visini od oko 7 km i ispustila oko 20 podstreljiva u radijusu od oko 8 km iznad središnjeg Izraela.
Jedno od malih streljiva pogodilo je kuću u središnjem izraelskom gradu Azoru, uzrokujući određenu štetu, izvijestio je vojni dopisnik Times of Israel Emanuel Fabian. Nije bilo izvješća o žrtvama od bombe.
Kasetne bombe su kontroverzne jer neselektivno raspršuju podstreljivo, od kojih neka mogu ne eksplodirati i ubiti ili ozlijediti dugo nakon završetka sukoba.
Izraelska vojska objavila je grafiku kao javno upozorenje na opasnosti od neeksplodiranog ubojnog sredstva.
Iran i Izrael odbili su se pridružiti međunarodnoj zabrani proizvodnje, skladištenja, prijenosa i upotrebe klasterskih bombi iz 2008. koju je potpisalo 111 zemalja i 12 drugih subjekata. Nakon opsežne rasprave, SAD su 2023. isporučile Ukrajini klastersko streljivo za upotrebu protiv ruskih okupacijskih snaga. Kijev tvrdi da su ih i ruske trupe ispalile. Tri zemlje odbile su se pridružiti Konvenciji protiv klasterske municije.
Trump: Odluka u iduća dva tjedna
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt održala je redoviti brifing za novinare.
Nakon što je započela o domaćim temama, Leavitt je nastavila o sukobu između Izraela i Irana.
- Znam da je bilo puno nagađanja... u vezi s predsjednikovim donošenjem odluka i hoće li SAD biti uključene ili ne, kaže Leavitt, te zatim čita izravan citat Donalda Trumpa.
- Na temelju činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu ili ne moraju održati s Iranom u bliskoj budućnosti, donijet ću svoju odluku hoću li ići ili ne u sljedeća dva tjedna.
Leavitt je rekla da nitko ne bi trebao biti iznenađen Trumpovim stavom da Iran ‘apsolutno ne može imati nuklearno oružje‘ te da mu je to ‘nedvosmisleno jasno već desetljećima‘.
Na pitanje ima li Trump ikakva očekivanja uoči sutrašnjeg sastanka europskih ministara vanjskih poslova s iranskim kolegom, Leavitt kaže da je "cijeli svijet na predsjednikovoj strani".
- Poruka da Iran ne može dobiti nuklearno oružje nešto je oko čega se gotovo cijelo čovječanstvo, osim samog iranskog terorističkog režima, slaže. Predsjednik očekuje da će Europa tu poruku prenijeti izravno Irancima, dodala je Leavitt.
Izrael gađao nuklearna postrojenja, Iran razmišlja o blokiranju Hormuškog tjesnaca
Izrael je u četvrtak bombardirao iranska nuklearna postrojenja, a iranski projektili pogodili su tijekom noći izraelsku bolnicu i nema naznaka da bi se sukob koji traje već tjedan dana mogao smiriti.
Nakon napada na bolnicu Soroku u Beershebi na jugu Izraela, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će "tirani" u Teheranu platiti "punu cijenu".
Izrael je objavio da je pogodio nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu.
Prvo je ustvrdio da je pogodio i Bušeher, gdje se nalazi jedina iranska nuklearna elektrana koja je u funkciji, ali glasnogovornik je kasnije rekao da je to bilo pogrešno.
Iranski diplomat rekao je za Reuters da Bušeher nije pogođen i da Izrael vodi "psihološki rat" spominjući to.
Napad na tu nuklearku, koja se nalazi u blizini arapskih susjeda i u kojoj rade ruski tehničari, mogao bi izazvati nuklearnu katastrofu.
Iran je suočen s najvećim sigurnosnim izazovom od Islamske revolucije 1979. i razmatra kako na to odgovoriti.
Član predsjedništva Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta Behnam Saidi rekao je za poluslužbenu iransku agenciju Mehr da bi Iran mogao razmotriti zatvaranje Hormuškog tjesnaca kojim prolazi 20 posto dnevne potrošnje nafte na svijetu.
Teheran je već prije prijetio da će to učiniti.
Komercijalni brodovi izbjegavaju iranske vode u blizini, rekli su izvori iz brodarske industrije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....