PRVA LINIJA

Tabak: ‘Rusi bi ofenzivu mogli pokrenuti i ranije nego svi očekuju, sve ovisi o jednom faktoru‘

‘Teret je sad na Gerasimovu. Ako omane u Ukrajini, zna se tko bi ga mogao naslijediti‘, kaže Tabak o promjenama u ruskim oružanim snagama

Igor Tabak; prizor s bojišta u Ukrajini; ruski generali Sergej Surovikin i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije, general Valerij Gerasimov

 Davor Pongračić/Cropix/Profimedia/Screenshot: Hanza Tv/

U podcastu ‘Prva linija‘, a koji možete gledati i slušati na portalu jutarnji.hr, bavimo se vojnim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima s posebnim naglaskom na rat u Ukrajini. Naš stručni sugovornik je vojni analitičar s portala obris.org Igor Tabak čije analize rata u Ukrajini i na jutarnji.hr možete čitati praktički od početka invazije. Video i audio snimku emisije možete naći pri vrhu teksta.


Proteklih tjedan dana u Oružanim snagama Ruske Federacije došlo je do značajnih promjena - prvo je načelnik Glavnog stožera, general Valerij Gerasimov, imenovan novim zapovjednikom ruskih snaga u Ukrajini, a par dana kasnije ministar obrane Sergej Šojgu najavio je velike reforme u vojsci. Mnogi su to protumačili kao novi znak pripreme Rusa za veliku ofenzivu, zbog čega i službeni Kijev sve glasnije traži oružje od zapadnih saveznika. I dok je nemala količina zapadnog oružja proteklih dana već obećana, u petak se u američkoj bazi Ramstein u Njemačkoj sastaju ministri obrana država saveznica Ukrajine - tamo se očekuje dogovor o daljnjoj, možda i sveobuhvatnijoj vojnoj pomoći Kijevu. Ovo su, uz mali osvrt na bojišta kod gradova Svatove i Kremina, teme koje smo raspravili s vojnim analitičarom Igorom Tabakom.


Video snimku podcasta pogledajte ispod


Audio snimku podcasta poslušajte ispod


Imenovanje Gerasimova na čelo ruskih snaga u Ukrajini, a potom i imenovanje dosadašnjeg zapovjednika Sergeja Surovikina njegovim zamjenikom, Tabak ne vidi kao poruku Kremlja "jastrebovima" da se malo primire.

- Za početak, Surovikin nije smijenjen. On je donedavno djelovao izvan strukture Ministarstva obrane i Glavnog stožera, iako je bio šef operacije. No, to je bila funkcija izvan normalne zapovjedne piramide. Sad su ga u tu piramidu uključili i to praktički na mjestu broj 2 - on je jedan od nekoliko zamjenika načelnika i to je ozbiljan skok u njegovom prestižu. A dosadašnji načelnik Glavnog stožera dobio je teret zapovijedanja, ali i teret odgovornosti za čitavu operaciju koja je dosad bila sve samo ne uspješna. Ako on pritom omane, kao čitav niz generala prije njega, u tom momentu Surovikin ga sad i hijerarhijski može zamijeniti, čak i na čelu Glavnog stožera što dosad nije bila mogućnost. Tu veliku ulogu igraju politika, to jest sukobi unutar redovnog vojnog sustava i stranačko-političkih milicija poput Wagnera i Rosgvardije koje su najednom monumentalno narasle u značaju. Štoviše, njihovi čelnici su ovako dobili svog čovjeka (Surovikina, op.a.) u vojnoj hijerarhiji i njihov ulog u ovoj igri je porastao. S druge strane, Gerasimov, Šojgu i čitav niz drugih redovnih vojnika sad od problema u svojem sektoru više ne mogu pobjeći, kaže Tabak.

Upitan da li imenovanje Gerasimova pokazuje da Kremlj planira neku proljetnu ofenzivu, Tabak kaže da je nedvojbeno da se ruska strana sprema za daljnja djelovanja, kao što to radi i ukrajinska strana. I dok neki, poput analitičara Sky Newsa Michaela Clarkea, smatraju da bi Rusi ofenzivu mogli pokrenuti već za 12 tjedana, Tabak kaže da to uvelike ovisi o vremenu.

- Ako zahladi, onda takva ofenziva može doći i puno brže. Rusi, izgleda, koncentriraju zalihe već neko vrijeme, a ni dobar dio mobiliziranog ljudstva još nisu poslali na frontu. Tu se stvaraju preduvjeti za neki veći ofenzivni zahvat, a čini se da ni Ukrajinci nisu potrošili sve resurse. No, ako ostane ovako toplo onda bismo mogli svjedočiti i produženoj rasputici što bi otežalo bilo kakvu veliku operaciju, zaključuje.

Upitan o motivima za najavljenu reformu Oružanih snaga Ruske Federacije, Tabak ističe da za to postoji niz razloga. Od aktivnog rata koji Rusija vodi u Ukrajini, preko činjenice da zbog tog rata imaju manjkove u obrambenom sustavu u odnosu na prije godinu dana pa do promjene okoliša Ruske Federacije, poput toga da Švedska i Finska postupno ulaze u NATO savez.

- Drugo je pitanje kako će Rusi svoje planove provesti u praksi, jer su već sad imali velikih teškoća, poput toga kako mobilizirati ljude za ovo ratište, dodaje.

Na pitanje kako gleda na nedavne najave vojne pomoći Ukrajini od niza država saveznica, a koje bi se mogle i povećati nakon sastanka ministara obrane tih država u bazi Ramstein, Tabak kaže da je to još daleko od bilo kakve prijelomnice rata.

- Ne bih tu bio toliko optimističan. Koliko god zapadna pomoć bila bitna tu govorimo o izuzetno malom broju vojne tehnike na ovako ogromno ratište. Ako pogledate podatke o dnevnim gubicima, koliko god nepouzdani bili, onda se vidi da sva ova borbena vozila i tenkovi za koje se priča da će ih Zapad dostaviti, u trenutnim brojkama stradaju unutar jednog "normalnog" radnog tjedna ratovanja u Ukrajini. Ovo su još sve simboličke brojke koje mogu promijeniti stvar ako budu pokazatelj novih, širih budućih trendova. Tu se govori o 100, 200 tenkova za prvu silu. Većina ovih poteza zapravo je usmjerena prema Njemačkoj ne bi li se omogućilo njihovo davanje dozvole za tenkove Leopard 1 i 2 i ne bi li se potaklo SAD da umjesto 40 Bradleyja dostave njih 240, 540 ili neku takvu ozbiljnu količinu koja može dati mehanizacijsku podlogu za veću ofenzivu i preokret, kaže Tabak.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 13:17