Teške optužbe iz Kišinjeva na račun Srbije, cijeli tjedan traju uhićenja, zavjet šutnje u Beogradu: ‘Mjesto radnje - Niš!‘

Bitka za Moldaviju ulazi u završnicu. U nedjelju, 28. rujna, je "dan D" - održavaju se povijesni parlamentarni izbori koji će odrediti sudbinu zemlje koja već dugo tragično pleše u rascjepu između Zapada i Rusije. Moldavija, iako mala i jedna od najsiromašnijih država Europe, postala je jedna od najvažnijih geostrateških točaka u globalnoj borbi Rusije da zadrži svoj utjecaj na tu nekadašnju najmanju sovjetsku republiku, a podsjetimo da je počela pristupne pregovore o članstvu u EU.

Koliko god Moldavija bila mala i izvan glavnih puteva, ona postaje mjesto gdje se mogu prelomiti mnoge stvari koje će utjecati na stanje u Europi. Rezultat tamošnjih izbora može jako utjecati na odnose između Europe i Rusije te odrediti koliko Rusija još uvijek ima snage za širenje svog ideološkog i političkog utjecaja. Napetost između dva bloka - proeuropskog i proruskog - može se rezati nožem. Vladimiru Putinu je jako stalo da pokuša zadržati Moldaviju pod svojim utjecajem, jer bi tako pokazao da još može pomrsiti račune, a i njegova paradržavna tvorevina na području Moldavije, Pridnjestrovlje, izašla bi iz izolacije i ponovno poslužila kao dodatni pritisak na Ukrajinu.

Obuke u Srbiji?

Naime, u slučaju povratka retrogradnih proruskih snaga na vlast Moldavija bi postala ključni poligon za daljnje destabiliziranje jugoistočnog krila NATO‑a, pogotovo Rumunjske (Moldavija s njom graniči, a Moldavci su uglavnom etnički Rumunji, a rumunjski je službeni jezik) i Bugarske, a ni do Hrvatske tada ne bi bilo daleko, ali i strateški važna pozicija za "zaokruživanje" Ukrajine jer bi poslužila kao pogodna platforma za napad na Odesu, koja je Putinova fatalna želja, gotovo važnija i od zauzimanja Kijeva.

‘Rusija bi u nedjelju mogla dobiti svoju novu bazu na istoku Europe, a Ukrajina će biti - opkoljena!‘

Svi su uzbuđeni, a Moskva je uložila velike napore da pomogne i ujedini prorusku oporbu - njezini čelnici, koliko god konkurirali među sobom, bili su zajedno na kremaljskoj instruktaži. Rusi su ih sve priveli u Moskvu i "ujedinili" u blok očajnika - Domoljubnu koaliciju. A nije moglo ni bez Srbije, pa je i Aleksandar Vučić dao svoj obol. Naime, par dana prije izbora vlasti su pritvorile 74 osobe koje se sumnjiče da su prošle "rusku" obuku, od kojih dobar dio u Srbiji, gdje su, kako je objavila moldavska Uprava za borbu protiv organiziranog kriminala, bile za poticanje nemira u zemlji. Kako piše na portalu ruske i srpske redakcije BBC-ja, kod privedenih je nađena velika količina gotovine, uniforme, oružje i eksploziv, a instruktori su bili iz ruskih obavještajnih službi.

Pristaše stranke Domoljubni blok (BEP) na skupu u Kišinjevu

Daniel Mihailescu/Afp

Moldavske vlasti navode da se obuka proruske paravojske provodila u vojnim kampovima u Srbiji. Neki drugi, pa i srpski neovisni izvori, pretpostavljaju da se obuka provodila u ruskoj vojnoj, tzv. humanitarnoj bazi u Nišu. Prema navodima tužiteljstva, uhićeni ljudi su tamo bili obučavani kako probiti policijske kordone, pružati otpor policiji, koristiti palice, lisice, pa i vatreno oružje. Marko Stanković iz beogradskog Centra za međunarodne i obrambene odnose za BBC je rekao da takva obuka nije mogla proći bez znanja srpskih sigurnosno-obavještajnih službi, premda nema potvrde da su u njima sudjelovali. Službeni Beograd šuti o aferi te ne odgovara na prosvjede moldavskih vlasti, a još je dodatno u škakljivoj poziciji jer Moldaviju smatraju "prijateljskom zemljom", zato što, kako često ističu, nije priznala neovisnost Kosova.

Tko je favorit uoči izbora?

Rusija se angažirala do krajnjih granica, a proeuropska predsjednica Maia Sandu optužila je Moskvu da u slučaju poraza njihovih kandidata priprema nerede u zemlji, a ruska Vanjska obavještajna služba (Služba vnješnjej razvedki) objavila je da se EU sprema poslati vojsku u Moldaviju kako bi ju, navodi režimska agencija Ria novosti, "zadržala u okvirima njene rusofobne politike". Šefica ruskog Državnog izbornog povjerenstva Ella Panfilova pobunila se jer su moldavske vlasti uskratile mogućnost ruskim promatračima, a neovisnost moldavskog DIP-a nazvala je fikcijom. Ria novosti navode da bi oporba "mogla preuzeti inicijativu, a zemlja izaći iz potpune kontrole Bruxellesa i graditi politiku temeljenu na nacionalnim interesima", a ne prema, kako kažu, "diktatu Zapada".

Maia Sandu

Romeo Boetzle/Afp

Iako na izbore izlazi čak 23 stranke i koalicije, glavna bitka vodit će se između proeuropske stranke aktualne predsjednice Maie Sandu - Akcije i solidarnosti (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS) i ujedinjenog proruskog Domoljubnog bloka, u koji ulaze nereformirani komunisti koje vodi bivši predsjednik Vladimir Voronin, socijalisti pod vodstvom također bivšeg predsjednika Igora Dodona te stranke Srce Moldavije (Partidul Republican "Inima Moldovei"; PRIM), koju vodi bivša šefica moldavske pokrajine Gagauzije Irina Vlah, kojoj je ministarstvo pravosuđa zabranilo rad na godinu dana, i stranka Budućnost Moldavije (Viitorul Moldovei) bivšeg premijera Vasilija Tarleva.

Prema nekim moldavskim istraživanjima, ta bi koalicija mogla računati na oko 25 posto glasova, dok bi vladajući PAS mogao dobiti oko 45-48 posto glasova, iako se ruska agencija TASS poziva na druge ankete koje navode da bi borba između PAS-a i Patriotskog bloka mogla biti neizvjesna i u svega par posto, a možda i manje razlike, pa računaju da bi jezičac na vagi mogle biti manje proeuropske i proruske stranke, poput Naše partije (Partidul Nostru) kontroverznog Renata Usatîia, koji često istupa protiv predsjednice Sandu, ali je, kako navode i ruski prorežimski mediji, "prečesto mijenjao pozicije i podržavao Sandu". A među one koji bi mogli odlučivati je i stranka gradonačelnika Kišinjeva, Iona Cebana - Alternativa (Blocul Alternativa), koji sebe deklarira kao proeuropskog političara, ali je često kritičar vladajuće stranke i opcije.

Zanimljivo je da obje frakcije s nestrpljenjem iščekuju glasove iz dijaspore. Naime, Moldavija ima jednu od najvećih gastarbajterskih dijaspora (više od 40 posto BDP-a odnosi se na doznake iz inozemstva) u Europi - i to i u Rusiji i u zemljama EU. Podsjetimo da su baš glasovi gastarbajtera iz Europe dali potrebnu prevagu na referendumu o članstvu u EU. Razlika je bila oko jedan posto. Tako se i sada očekuje da bi glasovi izvana mogli odrediti usud Moldavije i njezinu budućnost. Od ovih izbora ovisi puno toga, a na stolu je sigurnost Europe.