U utorak, 11. srpnja 1995. godine, srpska vojska na čelu s Ratkom Mladićem, započela je s ubijanjem više od 8000 zarobljenih Bošnjaka, nakon što su slomili otpor branitelja Srebrenice. Trideset godina kasnije, rana je još svježa za članove obitelji i prijatelje ubijenih, a njihova patnja nije adekvatno procesuirana niti priznata jer pojedini politički lideri odbijaju priznati da se dogodio genocid, usprkos presudama međunarodnih sudova.
Na 30. obljetnicu genocida, srpski predsjednik Aleksandar Vučić javnosti se obratio na engleskom jeziku, čime je pokazao da je njegova poruka zapravo namijenjena međunarodnoj javnosti, a ne domaćem stanovništvu. "Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Prošlost ne možemo promijeniti, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada neće ponoviti", napisao je na platformi X. Slično Vučiću, i premijerka Ana Brnabić govori o zločinu, a ne genocidu pa je tako za provladinu televiziju Informer izjavila da se u Srebrenici "apsolutno" nije dogodio genocid nad Bošnjacima, što, kako je dodala, ne znači da to nije užasan ratni zločin.
"Genocid je ono što se desilo Srbima u NDH tijekom Drugog svjetskog rata", rekla je predsjednica Narodne skupštine Srbije. Brnabić ima naviku skretati pozornost na Hrvatsku tijekom i uoči obljetnice Srebrenice, kako bi umanjila mogućnost napada na srpske političare, pa je tako prije tri godine izjavila da ne postoji etnički čišća država od Hrvatske u Europi, unatoč tome što sve statistike pokazuju da su mnoge europske zemlje etnički homogenije.
Još jedna srpska politička figura koja aktivno radi na relativiziranju genocida jest Vojislav Šešelj, osuđeni ratni zločinac i čelnik Srpske radikalne stranke. On je u centru Beograda promovirao drugo izdanje svoje knjige "U Srebrenici nije bilo genocida", a dočekali su ga aktivisti sa zvižducima i transparentnima s natpisima "Smrt fašizmu". Šešelj je okupljanima govorio da se u Srebrenici nije dogodio genocid, nego strijeljanje zarobljenika i umanjivao broj ubijenih, a nosio je i Georgijevsku lentu zataknutu na reveru, simbol podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
I dok srpski političari odbijaju priznati postojanje genocida u Srebrenici, za međunarodne aktere nema dvojbe. Svi su odreda jasni u osudi zločina i njegovu kvalificiranju kao genocida. Povjerenica EU za proširenje Marta Kos došla je u Potočare odati počast žrtvama, gdje je izjavila da "genocid u Srebrenici ostaje dubok ožiljak u europskoj povijesti te je podsjetnik da su ljudi sposobni učiniti nezamislivo, a da mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina".
U Potočare je stigao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je preživjelima i obiteljima žrtava zahvalio na hrabrosti i odlučnosti da izgrade bolju budućnost. Srebrenice se sjetio i šef NATO-a Mark Rutte, koji je u vrijeme dok je bio premijer Nizozemske posjetio Potočare i susreo se s majkama čiji sinovi nikada neće ostariti.
"Nikada nećemo zaboraviti užas tih mračnih dana", kazao je Rutte, podsjetivši da se ove godine održava i 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, inicijative koja je pomogla u zaustavljanju sukoba koji je odnio stotine tisuća života. Predsjednica EK Ursula von der Leyen poručila je da je genocid u Srebrenici najgori zločin u Europi od Drugog svjetskog rata: "Ne bježimo od svoje prošlosti i odgovornosti za neuspjeh da spriječimo i zaustavimo genocid. Nikada nećemo dopustiti da se ispisuje neka druga verzija povijesti".
Mnogi su visoki državnici došli u Potočare, od članova parlamenta Turske i Azerbejdžana, ministara vanjskih poslova Albanije, Crne Gore, Švedske, Slovačke i Danske pa do predsjednika Vlada Hrvatske i Libije. Nakon komemoracije, na memorijalnom groblju u krugu spomen-kompleksa pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava genocida, a uglavnom je riječ tek o dijelovima njihovih skeleta.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su Hrvatska i BiH bile su žrtve agresije Miloševićeva režima i podsjetio da Hrvatska i danas traga za više od 1744 nestale osobe pa s dubokim poštovanjem gleda na one u BiH koji nose bol za svojim nestalima. "Srebrenica je više od mjesta stradanja, ona je simbol opomene. Ovdje je zlo dosegnulo svoju krajnju genocidnu formu", rekao je Plenković, dodajući da su zakazali međunarodni mehanizmi, ali i temeljna načela čovječnosti. Za genocid u Srebrenici do sada su osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....