NESPREMNI ZA RAT?

Tjeskoba se širi Poljskom, ljudi se boje ruske invazije, a skloništa - nema: ‘Slušam kako se skrivati u šumi‘

Poljska, prema podacima lokalnih vlasti, ima 39.892 skloništa koja mogu primiti milijun osoba, što je manje od 3% ukupnog stanovništva

Bunker iz Drugog svjetskog rata u Poljskoj

 Maurizio Fabbroni/Alamy/Alamy/Profimedia

Žena u autobusu govori da sluša 40-minutnu emisiju koja tumači što jesti ako se skrivate u šumi. Amerikanac koji živi u gradu ističe da gradi bunar u dvorištu jer "ako imaš vodu, imaš sve". Nisu to slike iz Ukrajine u kojoj bjesni rat. To je slika iz Varšave koju Nancy A. Youssef i Natalia Ojewska donose u The Wall Street Journalu.

Poljska je geografski blizu rata, ima dugu granicu s Ukrajinom, preko nje ide većina naoružanja za koje Moskva stalno tvrdi je prijetnja i sasvim je razumljivo da se u zemlji razvila određena tjeskoba. Razborit stav govori da bi Rusija, u slučaju da se odluči na odmazdu, vjerojatno gađala Poljsku projektilima. Ruska eksklava Kalinjingrad je na sjeveru, a neke obavještajne procjene govore da su ondje već smješteni projektili, pa i takvi (Iskander) koji mogu nositi nuklearne bojne glave. Pješački bi napad bio moguć preko Bjelarusa (Bjelorusija). Takve procjene otvaraju pitanje zaštite civilnog stanovništva, postojanje skloništa. Koja su, kao i u bivšoj Jugoslaviji, bila obvezna kad se gradila stambena zgrada ili poslovni objekt.

A onda je završio hladni rat i Poljska je ušla u NATO 1999. godine. Svijet je krenuo u smjeru mira potaknutog prekidom sukoba velikih sila. Samo se u jednom trenutku, nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001., pokrenula rasprava o skloništima. Bez učinka.

A onda je Rusija napala Ukrajinu. Poljska, prema informacijama kojima raspolažu lokalne vlasti, ima 39.892 skloništa koja mogu primiti milijun osoba, što je manje od 3% ukupnog stanovništva, prenosi WSJ. Dosad neutralna Švedska ima 65.000 skloništa koja mogu primiti 85% stanovništva. Trajno neutralna Švicarska ima zakon, što podrazumijeva da je to provedeno u djelo, koji traži dovoljno atomskih skloništa za sve njezine stanovnike.

I tako se posljednjih tjedana na stolu inženjera Radoslawa Sekunde gomilaju zahtjevi za obnovom skloništa iz doba hladnog rata. Ljudi bi htjeli da se žurno urede, ali to nije tako lako jer je riječ o zapuštenim objektima od kojih se mnogi koriste kao skladišta, u nekima su barovi, klubovi, umjetničke radionice. Površni je pregled potvrdio da u većini rade zahodi, ali treba definirati stanje ventilacije. Samo neka skloništa imaju uređaje za komunikaciju, a mobiteli ispod betonskih zidova teško hvataju signal. Nezadovoljavajuće stanje.

Inženjer Sekunda poslao je nekoliko ponuda za uređenje uz cijenu koja varira od 2200 do 6700 dolara (u zlotima). Cijena privatnog skloništa penje se do stotinu tisuća dolara. Iako u prvom slučaju nije riječ o velikom trošku, inženjer Sekunda kaže da interes postoji, ali i dalje ne toliki da bi klijenti bili pripravni stvarno potrošiti novac. Ni on nema takve planove. "Nema skloništa koje će vas zaštititi od nuklearnog napada", napominje novinarkama. Tom su razmišljanju bliski mnogi, poput upravitelja zgrade koji ima jedini ključ skloništa i odbija raditi bilo kakve pripreme za mogući ruski napad. "Racionalan sam i mislim da neće napasti", kaže Jan Grzywaczewski za WSJ. "Panika je najgori saveznik", zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2022 22:17