PRAVA ŽENA

Tko je bila Clara Zetkin, zaboravljena feministička ikona Dana žena?

 
 Profimedia, TEMP Sipa Press

Brončani kip ispred rodne kuće u Widerauu jedno je od rijetkih obilježja u spomen na socijalističku zagovornicu prava žena Claru Zetkin, utemeljiteljicu Dana žena.

Na drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu 1910., Clara Zetkin predložila je proglašenje jednog dana u godini u čast ženskih prava. Njezina sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. ožujka 1911. Kasnije je to promijenjeno u 8. ožujka, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa. UN je datum prihvatio 1975. i proglasio ga Međunarodnim danom žena.

German and international workers' movement figure, one of the founders of the German communist party Clara Zetkin. Reproduction., Image: 90163339, License: Rights-managed, Restrictions: Mandatory credit, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
Profimedia, Sputnik

Clara Zetkin rođena je 1857. Wiederauu, istočnonjemačkom selu između Leipziga i Chemnitza. Umrla je u egzilu u SSSR-u 1933. gdje se skrasila bježeći od nacista. Zetkin je u bivšem DDR-u bila nacionalna ikona. Njezin lik krasio je novčanicu od deset maraka. Ali tri desetljeća nakon njemačkog ujedinjenja, u zemlji je gotovo nepoznata.

Njezina rodna kuća, nekada Spomen dom Clare Zetkin, danas je jednostavno seoski muzej koji prikazuje seoski život s početka 20. stoljeća, vremena promjena i klasnih sukoba. Ona je ondje živjela do 15. godine, kada se s obitelji preselila u Leipzig. Za vrijeme istočnonjemačkog komunističkog režima, svakog 8. ožujka kuća u Widerauu bila je mjesto svojevrsnog socijalističkog hodočašća.

Zetkin, Clara, geb. Eißner,
Politikerin (SPD, USPD, KPD),
Wiederau (Sachsen) 5.7.1857 – Archangelskoje (bei Moskau) 20.6.1933.
Foto, 1923; digital koloriert., Image: 277449403, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG
Profimedia, AKG
Clara Zetkin

Knjiga gostiju svjedoči o posjetama radničkih kolektiva, školskih grupa i raznih izaslanstava iz cijele zemlje. Nakon pada istočnonjemačkog režima 1989., kip Clare Zetkin nije bila pošteđen revolucionarnih previranja.

Postavljen na glavnom seoskom križanju, bio je neizbježna meta. Nakon što je jednoga jutra pronađen s licem prema zemlji, premješten je pred svoju rodnu kuću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2022 12:06