"Dao sam potrebne naredbe i rekao našem ministarstvu vanjskih poslova da se brzo pobrine za proglašenje ovih 10 veleposlanika nepoželjnim osobama (status persona non grata).” Tako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan obznanio u subotu iznenađujući i mnoge u zemlji.
Sultan iz Ankare razbjesnio se kad je skupina od deset ambasadora - Kanade, SAD-a, Danske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske, Finske i Novog Zelanda - prošlog ponedjeljka objavilo zahtjev da se iz zatvora pusti Osman Kavala. I to po hitnom postupku.
Nakon toga su pozvani na raport u Ministarstvo vanjskih poslova, ali se nisu dali skloniti da promijene mišljenje. Nastavili su prigovorima na turski pravosudni sustav. Pa je stoga stvar u svoje ruke uzeo On sam. Optužio je ambasadore da su drski. Državna, a drugih medija gotovo da više i nema, agencija Anadolu prenosi Erdoğanove riječi: “Ambasadori koji traže da se Kavala pusti na slobodu trebaju ili razumjeti Tursku ili otići. Ovo nije neka plemenska zajednica kako biste mogli misliti. Ovo je Turska”. Što je naišlo na odobravanje okupljenih.
Famozni Gezi park
Osman Kavala je navukao tešku stigmu, riječ je o poslovnom čovjeku koji se ne slaže s turskim predsjednikom. Bio je jedan od organizatora prosvjeda zbog najavljene gradnje u Gezi parku u Istanbulu koju je podržavao Erdoğan. Pa je zaglavio u zatvoru. A onda je obijeđen da je sudjelovao u propalom puču protiv predsjednika u ljeto 2016. godine. Čak i dio ljudi iz vladajuće stranke smatra da mu nije mjesto u zatvoru.
Ali, sultan misli drukčije. “Od jutra do navečer ponavljaju [ambasadori]: Kavala, Kavala … Ali taj o kojem pričate, Kavala, on je Sorosev agent u Turskoj.” O Georgeu Sorosu svatko ima pravo misliti što želi, ali teško da je baš on odgovoran za probleme s kojima se Turska susreće. I da u Turskoj ima agenturu. Priča ima i drugu stranu. Upravo je Erdoğan bio jedini turski političar koji se susreo sa Sorosem i 2003. godine tijekom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i rekao mu da oni, nova vlada kojoj je bio na čelu, predstavljaju “otvoreno društvo u Turskoj” i tražio njegovu podršku. Soros je tada pomogao u formiranju lobističke skupine koja je zagovarala novu tursku vladu u glavnim gradovima EU.
Sve se raspalo te prijelomne 2013. godine kad je Istanbul, u kojem je sadašnji sultan bio gradonačelnikom, prvi put rekao ne. Bio je to težak trenutak za Erdoğana jer su se počele odmotavati priče o korupciji u koju je upetljana njegova obitelj. Tada je optužio Kavalu i Sorosa da podjaruju prosvjede. Da bi konačno 2018. godine Otvoreno društvo prekinulo rad u Turskoj nakon niza optužbi.
Razlog je, kako je Fehim Tastekin objasnio za utjecajni Al-Monitor, devijacija turske vladajuće politike od vrijednosti koje zagovara Otvoreno društvo. Koje je nastavilo podržavati te vrijednosti i postalo trn u oku Erdoğanu. Koji je tako našao krivca za većinu nedaća koje ne može prebaciti na Fethullaha Gülena, s kojim je također bio u dobrim odnosima i kojeg optužuje da je orkestrirao puč.
Lira u slobodnom padu
Bijes vladara Turske može imati veze i s novim padom vrijednosti lire nakon što je, po njegovom nalogu, Središnja banka snizila kamate iako je inflacija visoka, na 19%. Erdoğan ne prihvaća tezu da se inflacija suzbija podizanjem kamatnih stopa. Dodajmo tomu i da je globalni nadzornik državnih financija, FATF, objavio u četvrtak da je Turska na “sivoj listi” jer nije potvrdila odgovornost u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Sad je i jasnije zašto je sultan morao napasti Sorosa.