Pedeset devet bijelaca iz Južnoafričke Republike kojima je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa dala status izbjeglica te ocijenila da su žrtve diskriminacije po rasnoj osnovi, stiglo je u ponedjeljak u Ameriku, piše novinska agencija Reuters.
Predsjednik SAD-a Trump izbjeglicama koji nisu bijelci uglavnom ne dopušta ulazak u Ameriku. Međutim, u veljači je Afrikanerima - stanovnicima Južnoafričke Republike europskog, poglavito nizozemskog podrijetla - ponudio da dođu u SAD.
Kad su novinari Trumpa u ponedjeljak pitali zašto je primio Afrikanere, a ne stanovnike Afrike koji su žrtve rata i gladi, predsjednik SAD-a ustvrdio je da se Afrikanere ubija. "Događa se genocid", rekao je Trump, a da tu tvrdnju nije podupro bilo kakvim dokazima.
Američki je predsjednik rekao da ne favorizira Afrikanere jer su bijelci te da mu to uopće nije bitno. Južnoafrička Republika tvrdi da nema dokaza da su Afrikaneri žrtve progona te da se događa tzv. bijeli genocid. Izjave poput Trumpovih dao je i njegov viši savjetnik te gospodarstvenik Elon Musk, rođeni Južnoafrikanac. Ni Musk svoje tvrdnje nije podupro dokazima.
Južnoafrički je sud krajem veljače ove godine odbacio tvrdnje o "bijelom genocidu".
Oduzimanje zemlje
Nakon što je upitana za pomoć prilikom smještanja i udomljavanja Afrikanera, američka Episkopalna crkva objavila je u ponedjeljak da više neće surađivati s američkim vlastima.
"Bilo je bolno gledati kako jedna skupina izbjeglica, odabrana na vrlo neobičan način, dobiva povlašteni tretman u odnosu na mnoge druge koji godinama čekaju u izbjegličkim kampovima ili opasnim uvjetima", rekao je prvi čovjek američke Episkopalne crkve Sean Walter Rowe.
Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjsku politiku Senata SAD-a, okarakterizirala je Trumpov potez kao "zbunjujuć". "Odluka ove administracije da jednoj skupini dodijeli pravo prvenstva očito je politički motivirana i predstavlja pokušaj prekrajanja povijesti", rekla je Shaheen.
Zamjenik ministra vanjskih poslova SAD-a Christopher Landau usporedio je sudbinu spomenutih 59 Afrikanera s onom svoga oca, židova iz Austrije koji je 1930-ih godina pobjegao iz Europe. Prvo je boravio u Južnoj Americi, a zatim u Sjedinjenim Američkim Državama. Landau nije ponovio Trumpovu tvrdnju o "genocidu", ali je rekao da se mnogim južnoafričkim obiteljima koje se desetljećima bave poljoprivredom prijeti nasiljem te eksproprijacijom.
PROČITAJTE VIŠE > Odbacio je Zapad, sklopio pakt s Putinom, uveo ljevičarske politike i postao heroj kontinenta: ‘To je to, on je naš čovjek!‘
Trump se u uredbi o primanju Afrikanera pozvao na zakon o zemljištu koji je Južnoafrička Republika donijela ove godine, a koji je osmišljen kako bi se državi olakšalo oduzimanje zemlje od javnog interesa. Taj je zakon zabrinuo neke bijele stanovnike Južnoafričke Republike, iako vlasti zasad nikome nisu oduzeli zemlju.
Četrdesetšestogodišnji Charl Kleinhaus, Afrikaner koji je u Ameriku stigao sa svojim kćeri, sinom i unukom, rekao je da mu je život ugrožen te da su mu neki ljudi pokušali oduzeti imovinu. Reuters nije uspio potvrditi njegove tvrdnje.
Neki su Afrikaneri nakon dolaska u Ameriku krenuli prema saveznoj državi Minnesoti - Demokratskoj stranci naklonjenoj državi koja je otvorena prema migrantima, a neki će ići u Republikancima naklonjenim državama poput Idahoa i Alabame. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Tammy Bruce rekla je da će Amerika u narednim mjesecima primiti još Afrikanera.
‘Američka vlada ne razumije situaciju‘
Otkad se u siječnju ove godine vratio u Bijelu kuću, Trump je prestao slati financijsku pomoć Južnoafričkoj Republici. Rekao je da se ne slaže sa spomenutim zakonom o zemljištu te optužnicom za genocid nad Gazom koju je Južnoafrička Republika podnijela protiv Izraela, dugogodišnjeg američkog saveznika.
PROČITAJTE VIŠE > Netanyahu provocira Međunarodni kazneni sud, objavljeno da stiže u Europu: Orban ga mora dati uhititi i izručiti, ali...
Predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa rekao je da su Afrikaneri napustili svoju domovinu jer se ne slažu s politikama koje bi trebale smanjiti rasnu nejednakost koja je u toj zemlji prisutna od aparthejda. "Mislim da američka vlada ne razumije situaciju, ali nastavit ćemo razgovarati s njom", rekao je Ramaphosa.
Otkad je Nelson Mandela 1994. pobijedio na prvim demokratskim izborima u Južnoafričkoj Republici, bjelačka je manjina zadržala većinu imovine koju je stekla od kolonijalnih vremena do danas.
Prema časopisu Review of Political Economy, bijelci posjeduju tri četvrtine privatnih zemljišta u Južnoafričkoj Republici i imaju otprilike 20 puta više bogatstva od većinskog crnačkog stanovništva. Manje od 10 posto bijelaca u Južnoafričkoj Republici nema posao. S druge strane, posao nema više od trećine crnačkog stanovništva Južnoafričke Republike.
Američka desnica i krajnja desnica često se bave statusom bijelaca u Južnoafričkoj Republici. Unatoč tvrdnjama da se Afrikanere sistematski proganja, podaci južnoafričke policije kažu da to baš i nije tako. Južnoafrička Republika ne objavljuje koje su rase žrtve ubojstva. Između listopada i prosinca 2024. godine, 6953 osobe bile su žrtve ubojstva. Međutim, tek ih je 12 ubijeno tijekom napada na farme. Od tih 12 samo je jedan bio poljoprivrednik. Petero ubijenih bili su žitelji farmi, a četvero su bili zaposlenici farmi. Vjerojatnije je da su bili crnci. Istovremeno, od 6953 ubijenih, 961 je žena, a 273 djece.
"Režemo grkljan bjelaštva"
Kad god se potegne pitanje rase u Južnoafričkoj Republici, spomene se ime 44-godišnjeg Juliusa Maleme, čelnika komunističke političke stranke Borci za ekonomsku slobodu (BES).
Malema je dvaput osuđen za govor mržnje - jednom zbog omalovažavanja žene koja je južnoafričkog političara i bivšeg predsjednika Južnoafričke Republike Jacoba Zumu optužila za silovanje, a drugi put zbog pjevanja kontroverzne antiaparthejdske pjesme "Ubi Bura". Buri se potomci pretežito nizozemskih te njemačkih, belgijskih i francuskih (hugenoti) kolonista koji su naselili područje Rta dobre nade, a potom i unutrašnjost južne Afrike. Buri se danas nazivaju Afrikanerima.
Malema je 2012. optužen za prevaru, pranje novca i reketarenje, međutim te su optužbe kasnije odbačene. Malema je bio dio grupa koja je 2018. optužena za krađu 108 milijuna dolara iz banke VBS.
Dok je bio predsjednik Mladeži stranke ANC, pozvao je na rušenje vlade u Bocvani, a više je puta kritizirao predsjednika ANC-a Jacoba Zumu. Malema je kasnije izbačen iz stranke zbog poticanja razdora, nanošenja štete njezinoj reputaciji te širenja netolerancije.
Kad je riječ o distribuciji zemlje u Južnoafričkoj Republici, Malema je 2016. rekao da će zemlja biti oduzeta "na bilo koji način". "Ne tražimo ubijanje bijelaca. Barem ne još. Tražimo mirnu okupaciju zemlje i nikome se zbog toga ne moramo ispričavati", rekao je Malema.
Times of India napisao je početkom veljače da je Malema pozvao na nasilje protiv bijelih muškaraca i žena. "Kad ih želite snažno udariti, napadnite bijelog čovjeka. Oni osjećaju veliku bol jer ste dotaknuli bijelog čovjeka. Mi režemo grkljan bjelaštva. Ubit ćemo bijele žene, djecu i njihove kućne ljubimce", rekao je Malema.
Malemina stranka tvrdi da su njegove izjave legitimni politički diskurs te da se on želi obračunati s povijesnim nepravdama. Kritike na račun njegovih kontroverznih izjava znali su okarakterizirati kao napade na slobodu govora. Malemini politički suparnici njegove izjave nerijetko drže sramotnima i seksističkima.
Malena se zalaže za nacionaliziranje rudnika i banaka te oduzimanje poljoprivrednog zemljišta bijelcima. Malema je iznimno popularan među mladima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....