Transatlantski odnosi uvelike su narušeni otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost šefa Bijele kuće. Objavljivanje Strategije nacionalne sigurnosti 4. prosinca mnogi su europski političari doživjeli kao otvorenu uvredu, piše Deutsche Welle.
U strateškom dokumentu, koji svaka američka vlada mora podnijeti Kongresu, Trumpova administracija opisuje Europu kao kontinent u propadanju. Izričito govori o ‘cenzuri‘ slobode govora u Europi, ‘suzbijanju političke oporbe‘ i vjerojatnom ‘uništenju civilizacije‘ zbog trenutačne migracijske politike.
No sada je ‘procurio‘ neobjavljeni nacrt Strategije, za koji se kaže da je znatno osjetljiviji, i detaljnije opisuje kako SAD namjerava postupati u Europi u budućnosti.
Nacrt predviđa da SAD intenzivira suradnju s Italijom, Austrijom, Poljskom i Mađarskom, ‘s ciljem njihova odvajanja [od Europske unije]‘, kako piše američki portal Defense One, koji tvrdi da je imao uvid u nacrt. Bijela kuća je za Defense One opovrgnula postojanje takvog nacrta, a u finalnom dokumentu se te stvari ne spominju.
Unatoč tome, neki postavljaju pitanje: pokušava li SAD razoriti Europsku uniju? I zašto su baš te četiri zemlje na ‘meti‘ po pitanju mogućeg odcjepljenja od EU?
Mađarska, Austrija, Poljska, Italija
Mađarska je vjerojatno najmanje iznenađenje na popisu. Premijer Viktor Orbán i predsjednik Donald Trump smatraju se bliskim saveznicima. Orbán je podržavao Trumpa tijekom predsjedničke kampanje 2016. - u to vrijeme bio je jedini šef vlade EU-a koji je to učinio. Obojica znaju što imaju jedan u drugome. Kao nonkonformist, Orbán destabilizira EU i time slabi instituciju kojoj Trump duboko ne vjeruje.
Orbán je, pak, zadovoljan političkom podrškom supersile. Navodno je SAD čak ponudio Mađarskoj ‘financijski štit‘ od 20 milijardi dolara, sličan onome što su nedavno ponudili Argentini - mađarsko gospodarstvo trenutačno posustaje, a važni fondovi EU-a ostaju zamrznuti.
Trump se, međutim, nije mogao sjetiti tog obećanja u nedavnom intervjuu za Politico. No, očekuju se razgovori o financijskoj suradnji, rekao je. Trump je više puta pokazao spremnost da izađe u susret svom ‘velikom prijatelju‘.
Zašto se EU rasplakala kao uznemireno dijete na MAGA pamflet
Američki predsjednik također s oduševljenjem govori o talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni i njezinoj postfašističkoj stranci Fratelli d‘Italia (Braća Italije). Ipak, Daniel Hegedüs, regionalni direktor za Srednju Europu pri Njemačkom Marshallovom fondu Sjedinjenih Država, smatra da je riječ o ‘nesporazumu‘ američke vlade oko toga da bi se Meloni mogla pozicionirati protiv EU-a.
Jer iako postoji određena ideološka sličnost između Meloni i Orbána, ona nije postala još jedna ‘blokaderka‘ unutar EU-a, već zauzima prilično pragmatičan stav: gotovo nitko ne razumije tako dobro kao Meloni što stabilna i funkcionalna EU donosi njezinoj zemlji, rekao je Hegedüs za DW.
Iako Poljska i Austrija trenutačno nemaju desno-populističke vlade, desničarske i euroskeptične stranke bile su na vlasti u objema zemljama donedavno i ostaju izuzetno utjecajne. Primjerice, Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), koja je bila najjača stranka na prošlim izborima i trenutačno vodi u anketama.
U Poljskoj je Karol Nawrocki, kandidat desno-konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), pobijedio na predsjedničkim izborima ovog ljeta. Vjerojatno je da Trumpova administracija očekuje da će uskoro ponovno steći veći utjecaj u objema tim zemljama.
Zašto ne Slovačka i Češka?
Ono što je vjerojatno najviše iznenadilo promatrače bilo je to da u tom navodnom nacrtu nema Češke i Slovačke. U Češkoj je desničarska populistička stranka ANO milijardera Andreja Babiša pobijedila na parlamentarnim izborima u listopadu i formirala koalicijsku vladu sa slično desničarskom Motorističkom strankom (Motoristi) i krajnje desnom Strankom slobode i izravne demokracije (SPD).
Slovačka doživljava pomak udesno od 2023. pod vladom Roberta Fica. Njegova nominalno socijaldemokratska, ali u stvarnosti uglavnom desno-nacionalistička stranka Smer-SSD nedavno je isključena iz Stranke europskih socijaldemokrata.
I Andrej Babiš i Fico otvoreni su euroskeptici, obojica imaju potencijal posijati kaos u europskom donošenju odluka i potkopati autoritet EU-a o strateškim pitanjima, posebno u vezi s Rusijom i Ukrajinom - kvalitete koje bi Trumpova administracija, s obzirom na svoju trenutačnu orijentaciju, zapravo trebala cijeniti.
Politolog Hegedüs objašnjava kako njihovo nespominjanje u strateškom dokumentu ima veze s korijenima samih stranaka. ANO se dugo opirao jednostavnoj kategorizaciji unutar klasičnog lijevo-desnog spektra, dok se Smer-SSD u početku smatrao ljevičarskim.
Europska komisija oštro odgovorila na teze iz novog američkog dokumenta o nacionalnoj sigurnosti
- Jasno se vidi koliko je idealiziran američki pristup, kaže Hegedüs. ‘Budući da Smer i ANO nemaju klasično desno-populističko podrijetlo, ne smatraju se ideološkim saveznicima, čak i ako bi mogli provoditi politike koje su korisne Trumpovoj administraciji‘.
Postupno erodiranje europskih integracija
Početnim pokušajima nove američke administracije da se miješa u demokratske procese u Europi početkom godine, poput provokativnog govora potpredsjednika J.D. Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, neki promatrači transatlantskih odnosa nisu davali pretjerano veliku važnost, nova vlada u Washingtonu tek treba pronaći svoju novu ulogu, tvrdili su. Međutim, od tada je američka vlada više puta intervenirala – u njemačkoj, rumunjskoj i poljskoj izbornoj kampanji. Miješanje uvijek slijedi isti obrazac: podrška se daje onima koje Trumpova administracija ideološki smatra saveznicima, i koji slabe Bruxelles.
Stručnjaci poput Hegedüsa smatraju da cilj SAD-a nije Huxit, Italexit, Öxit ili Polexit, već postupni raspad europskih integracija, što bi se moglo ‘pogurati‘ diplomatskom, političkom, a možda čak i financijskom podrškom.
Prvi znakovi toga već su vidljivi: primjerice, EU se dogovorila o postupnom povlačenju iz ruske energetske ovisnosti. Uvoz ukapljenog plina (LNG) trebao bi biti zabranjen do kraja 2026., a uvoz plina plinovodima do studenoga 2027. Mađarski premijer Orbán već je u studenome od Trumpa osigurao izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske energije. Izjavio je da ne prihvaća odluku EU-a i da će slučaj iznijeti pred Europski sud pravde.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u ponedjeljak (8. prosinca 2025.), Orbán je potom najavio da će Turska i dalje jamčiti Mađarskoj opskrbu ruskim plinom putem plinovoda Turski tok.
Stručnjak Hegedüs smatra da će u nadolazećim godinama biti sve više takvih slučajeva u kojima se države članice ne pridržavaju zajednički dogovorenih odluka u određenim područjima, čime se sve više dovodi u pitanje sama priroda europske integracije. To bi postupno moglo narušiti EU – sve dok na kraju Unija ne izgubi na važnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....