Američki predsjednik Donald Trump navodno je već zatražio izradu plana za invaziju na Grenland, a od prošloga tjedna je i zaoštrio retoriku poručivši da će njegova administracija djelovati glede tog danskog teritorija "svidjelo se to njima ili ne".
"Ako mi to ne učinimo, Grenland će preuzeti Rusija ili Kina, a mi njih ne želimo za susjede. Jasno? Volio bih da se dogovorimo milom, ali ako ne bude išlo milom, ići će silom", zaprijetio je Trump, a u Kopenhagenu i Nuuku njegovu prijetnju shvatili su itekako ozbiljno.
Dansku premijerku Mette Frederiksen izravno su upitali koji je plan ako SAD silom krene, no njezin konkretan odgovor je izostao.
"Ne mogu sve dijeliti, pogotovo ne na ovakvoj pozornici", rekla je na panel-raspravi u Nyborgu, u kojoj su sudjelovali i drugi političari.
Frederiksen je poručila da se nalazimo na prekretnici te da je ovo "sudbonosan trenutak", a dodala je i kako su "u igri veće stvari od onih koje se vide golim okom".
A kako bi zapravo mogla izgledati nova Trumpova operacija? Nagađanja su već krenula, a El País je na temelju razgovora sa stručnjacima i bivšim diplomatima izdvojio šest potencijalnih scenarija koje prenosimo u nastavku.
1. Vojna intervencija
El País radi poveznicu s Trumpovom operacijom u Venezueli, ali ističe da bi, kada je u pitanju Grenland, zajednička bila uporaba sile i volja za uspostavom kontrole, no da se u ovom slučaju ne bi radilo o hvatanju stranog vođe kojeg traži američko pravosuđe niti samo o kontroli vlade, već o pripojenju teritorija SAD-u. To bi se moglo dogoditi nasilno, tako da bi šačica američkih vojnika preuzela kontrolu nad strateškim zgradama: parlamentom, policijom, javnim medijima i zračnom lukom.
"To nije najvjerojatniji scenarij, ali se ne može u potpunosti isključiti", kaže Jon Rahbek-Clemmensen, voditelj odjela za strateške studije na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu.
El País prenosi i anketu instituta Voxmeter koja kaže da 38 % Danaca vjeruje da će SAD osvojiti Grenland silom.
Zaključak je i da Danska vojno može malo toga učiniti, no da se predlažu operacije poput vojnog raspoređivanja u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda. To bi bio svojevrsni signal SAD-u. Mnogi pritom citiraju i zapovijed iz 1952. godine koja obvezuje danske vojnike na borbu u slučaju napada na njihov teritorij.
Lars Bangert Struwe, iz analitičke tvrtke Geopol Strategi i bivši dužnosnik u strateškom uredu danskog Ministarstva obrane, ukazuje na jednu od potencijalnih komplikacija u ovom scenariju.
"Izvođenje vojnih operacija na Arktiku vrlo je teško jer je toliko hladno da zahtijeva visoko obučeno i vješto osoblje. To je bilo očito tijekom Drugog svjetskog rata. Hladnoća i vremenski uvjeti mogli bi ubiti više Amerikanaca nego sama invazija", poručio je Struwe.
2. Hibridni rat
Ovaj oblik preuzimanja mogao bi biti suptilniji. Amerikanci imaju zrakoplovnu bazu Pituffik i nekoliko stotina vojnika, navodi El País citirajući Jonasa Parello-Plesnera koji kaže da bi Amerikanci "mogli učiniti ono što su Rusi napravili na Sjevernom polu: postaviti svoju zastavu i reći da su to sada Sjedinjene Države", smatra Parello-Plesner, izvršni direktor zaklade Saveza demokracija i bivši danski diplomat s bogatim iskustvom u SAD-u.
To bi bila metoda slična onoj koju je ruski predsjednik Vladimir Putin koristio 2014. za aneksiju Krima. Rusija je preuzela kontrolu raspoređivanjem takozvanih "zelenih ljudi", vojnika koji se nisu tako identificirali. Zatim je ratificirala aneksiju ilegalnim referendumom. Ustavno gledano, referendum o neovisnosti bio bi preduvjet da se Grenland, jednom potpuno suveren i neovisan o Danskoj, pridruži Sjedinjenim Državama, navodi se u tekstu na El Paísu.
No prije dolaska do te točke, SAD bi mogao pokrenuti hibridni rat, prema Struweu, "s američkim obavještajnim službama koje bi pokušale zavesti grenlandski pokret za neovisnost".
Danas većina Grenlanđana podržava neovisnost, ali većina također odbija pripojenje Sjedinjenim Državama, piše El País.
3. Odvraćanje (diplomatsko)
Na papiru, američke snage trebale bi braniti Grenland od invazije... Ali što ako je invazija američka? Vojno, Danska i njezini europski saveznici mogu učiniti malo, ali Parello-Plesner spominje drugu opciju koja je već u tijeku: "diplomatsko odvraćanje" Danaca i Europske unije.
"Amerikanci će biti izolirani unutar NATO-a, i iako Trump nije veliki obožavatelj NATO-a, tu je cijeli sustav Pentagona i Kongresa, gdje postoji snažna potpora tom Savezu." Članovi Kongresa u Washingtonu, demokrati i neki republikanci, danski su adut. Ipak, neće biti lako. Trump je u intervjuu za The New York Times rekao da ćemo "možda morati birati" između NATO-a i Grenlanda. Ako njegovi zahtjevi u vezi s Grenlandom ne budu ispunjeni, Atlantski savez je gotov (a vjerojatno i potpora Ukrajini), piše El País.
4. Kupnja
Trump je 2019. tijekom svog prvog predsjedničkog mandata te ponovno prije godinu dana izjavio da želi kupiti Grenland, a ovo ne bi bio prvi put da su Sjedinjene Države kupile teritorij od druge zemlje.
Godine 1803. SAD je kupio Louisianu od napoleonske Francuske, teritorij tada veći od današnje države Louisiane. Prema izračunu The Wall Street Journala, danas bi ta cifra bila ekvivalent 430 milijuna dolara. Godine 1867. SAD je kupio Aljasku od Rusije za 158 milijuna dolara, a već je i poslovao s Kopenhagenom, podsjeća El País. Naime, 1917. Danska je SAD-u prodala ono što se tada zvalo Danska Zapadna Indija. Cifra? 25 milijuna dolara (ekvivalent od 633 milijuna dolara danas, prema navedenom izračunu). Danas su to Djevičanski otoci.
Dođe li do toga, ovo ne bi bio prvi put da SAD pokuša kupiti Grenland. Bivši američki predsjednik Harry S. Truman ponudio je 1946. 100 milijuna dolara, ali Danska mu je tada rekla "ne".
5. Udruživanje
Ova opcija bila bi izvediva kroz Sporazum o slobodnom udruživanju (COFA) kakav povezuje SAD s pacifičkim teritorijima poput Maršalovih Otoka, Saveznih Država Mikronezije i Republike Palau. Prema tom scenariju, "SAD bi dao ponudu Grenlandu, a Grenland bi je prihvatio", nagađa Rahbek-Clemmensen dodajući:
"Formalno, Grenland bi postao neovisan, ali bi ušao u vrlo blisku suradnju sa SAD-om i dao bi mu, de facto, kontrolu nad vlastitom sigurnosnom politikom, a možda i nad svojim rudnim bogatstvom, u zamjenu za ekonomsku potporu."
"To nije nemoguće, ali nije baš ni vjerojatno, budući da već imamo ugovore. Ono što bi se moglo pokušati s Trumpom, koji nije baš čovjek koji brine o detaljima, bilo bi ‘prepakirati‘ trenutni ugovor (iz 1951.): ponovno ga napisati i reći mu da je to sporazum za njega. Već postoji neka vrsta dvostrukog suvereniteta u pogledu obrane."
6. Sporazum
U Kopenhagenu stručnjaci naglašavaju da sporazum s Washingtonom iz 1951. za obranu Grenlanda već omogućuje ispunjenje mnogih američkih zahtjeva po pitanju sigurnosti. Prema dogovoru, SAD ima pravo "graditi, instalirati, održavati i upravljati objektima i opremom", kao i "poboljšati i općenito pripremiti područje za vojnu upotrebu". Na kraju Hladnog rata, Washington je zatvorio baze i ostavio samo jednu otvorenom, ali mogao bi otvoriti koliko god želi i povećati svoju vojnu prisutnost. Mogao bi i investirati. Ništa ga u tome ne sprječava, piše El País.
"Danska i Grenland mogli bi ponuditi SAD-u izlaz iz krize, nešto što ne bi dovelo do političke kontrole Grenlanda", ističe Rahbek-Clemmensen, "ali što bi SAD mogao prikazati kao pobjedu, i tako bismo mogli okrenuti stranicu. Novi obrambeni sporazum, na primjer, ili novo zakonodavstvo o kineskim ulaganjima, ili povećanje vojne potrošnje."
Postoji nedavni presedan zemlje koju je Trump želio osvojiti, a na koju je, čini se, za sada zaboravio: Panama i njezin kanal. "Marco Rubio je otišao pregovarati s njima, istjerao kinesku tvrtku, doveo američke tvrtke, i Trump je mislio da je to dobar posao", kaže Parello-Plesner. "Sada bismo mogli obnoviti ugovore koje već imamo i mogli bismo pokrenuti zajedničke projekte na mineralnim resursima i rijetkim metalima. Možda ovdje postoji više prijateljski dogovor."
"Rješenje je", dodaje Struwe, "razgovarati s Amerikancima i obećati im da neće biti kineske ili ruske prisutnosti na Grenlandu, tako da sigurnosni problemi ne postoje." Temeljni problem, dodaje, jest taj da Donald Trump "ne vidi (Grenland) kao sigurnosno pitanje, već kao način za širenje SAD-a."
Kopenhagen vjeruje da trenutni sporazumi već rješavaju sigurnosne brige i napetosti s Kinom i Rusijom na strateški vitalnom Arktiku, no Danskoj i njezinim partnerima bit će teže pružiti zadovoljavajući odgovor na Trumpovu želju da proglasi Grenland dijelom Sjedinjenih Država, piše El País.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....