U nastavku donosimo:
- scene iz Minneapolisa u kojima se opisuje prisutnost maskiranih agenata i reakcije stanara
- što lokalna zajednica i policija čine dok se provode racije ICE-a
- pregled pravne podloge za raspoređivanje Nacionalne garde i uloga predsjednika
- uvid pravnih stručnjaka o dosezima Zakona o pobuni i proceduralnim koracima
- što kažu sigurnosni analitičari o implikacijama mogućeg angažmana vojske u gradovima
Invazija zamaskiranih muškaraca s dugim cijevima. Prizor je to koji su u petak ujutro zatekli građani Minneapolisa. Inače tihe četvrti postale su neprepoznatljive: ulicama odjekuju automobilske trube i zvižduci. Građani stvaraju buku kako bi upozorili lokalno stanovništvo na prisutnost agenata Američke imigracijske službe (ICE).
Predsjednik Donald Trump je na područje Minneapolisa poslao oko 3000 agenata ICE-a s ciljem provođenja pojačane akcije suzbijanja migracija. Riječ je o snazi pet puta većoj od lokalne policije.
Uzrujanost raste jer agenti privode ljude na autobusnim stajalištima, ispred vrtića i škola, pa čak i iz bolnica, nasumično i bez naloga. "Imam osjećaj kao da smo pod opsadom", kaže lokalnim medijima jedan od stanovnika, američki veteran. "Mislio sam da sam se vratio u Afganistan. Ali, ovo nije borbena zona, ovo je Amerika."
Pravna osnova
Dva incidenta u samo jednom tjednu u kojima su sudjelovali imigracijski agenti - ubojstvo Renee Good i ranjavanje muškarca u nogu - raspirila su ionako uzavrele prosvjede. Prosvjednici gađaju policijske agente grudama snijega i vatrometom na što oni odgovaraju suzavcem i kemijskim agensima.
Istodobno predsjednik Trump pojačava tenzije i prijeti aktiviranjem Zakona o pobuni (ili ustanku) iz 1807. godine, kojim bi omogućio raspoređivanje američke vojske unutar države. "Ako korumpirani političari Minnesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike u napadu na patriote ICE-a, koji samo pokušavaju obavljati svoj posao, pokrenut ću Zakon o pobuni", poručio je putem društvenih mreža.
Ima li predsjednik ovlasti poslati vojsku u američke gradove?
Zakon o pobuni kaže da predsjednik može pozvati miliciju, danas poznatu kao Nacionalna garda, u nekoliko svrha, kao što su suzbijanje ustanka ili pobune i zaštita od invazije. Predsjednici Dwight Eisenhower, John F. Kennedy i Lyndon B. Johnson koristili su ga 1950-ih i 1960-ih za provođenje desegregacije i zaštitu boraca za građanska prava. Posljednji put zakon je primijenio George H. W. Bush 1992. kada je poslao vojsku u Los Angeles nakon nereda izazvanih presudom u slučaju Rodneyja Kinga.
Nepopularan potez
Riječ je ipak o vrlo rijetko korištenom zakonu iz nekoliko razloga. Centar za pravosuđe Brennan ističe da je korišten 30 puta, a u moderno doba nikad nije korišten onako kako Trump predlaže: da se vojska upotrijebi protiv američkog naroda jer prosvjeduju protiv predsjednikove politike. Za razliku od Trumpa, prijašnji predsjednici koristili su ga ili na zahtjev guvernera savezne države ili kako bi zaštitili građane od savezne države.
Zakon dopušta predsjedniku da upotrijebi oružane snage radi gušenja pobune, ali uz obvezu da prethodno izda proglas kojim se prosvjednici pozivaju da se raziđu. Tek ako se red ne uspostavi, predsjednik može dalje djelovati. Pravni stručnjaci kažu da bi korištenje američke vojske protiv prosvjednika bilo vrlo nepopularno i nečuveno.
"Takav potez bio bi nelegitiman jer kaos u Minneapolisu nije uzrokovan pobunom građana, nego djelovanjem ICE-a. Svrha pozivanja na Zakon o pobuni ne bi bila suzbiti nasilje i bezakonje, nego ga omogućiti", pojašnjava za PBS stručnjakinja za pitanja nacionalne sigurnosti Elizabeth Goitein. Prema anketi YouGova, 34 posto Amerikanaca smatra da su prosvjedi protiv racija ICE-a uglavnom mirni, dok ih 27 posto opisuje kao nasilne.
Stručnjaci upozoravaju da bi upotreba vojske protiv civilnog stanovništva predstavljala opasan presedan. Postavlja se pitanje što bi vojska uopće ondje radila. Vojnici su obučeni za smrtonosnu borbu protiv neprijatelja u inozemstvu, a ne za održavanje javnog reda i mira ili upravljanje nemirima. Sama njihova prisutnost, spoznaja da se ispred kuća nalaze profesionalni vojnici obučeni za ubijanje, kod stanovnika bi neizbježno izazvala osjećaj straha.
"Predsjednik bi koristio Zakon o pobuni na remetilački i antagonistički način protiv zajednica i lokalnog vodstva. On bi rasporedio vojsku u gradove pod vodstvom demokrata u ovoj izbornoj godini samo kako bi ih zastrašio", kaže stručnjakinja za međunarodnu sigurnost Juliette Kayyem s Harvard Kennedy School. Trump sada testira granice do kojih može koristiti vojsku u domaće svrhe, a ne samo u krajnjem slučaju. Štoviše, on je prije izjavio da bi američki gradovi trebali služiti kao poligoni za obuku američkih oružanih snaga.
U prosincu 2025. Vrhovni sud odbio je dopustiti predsjedniku Trumpu da rasporedi Nacionalnu gardu kao odgovor na prosvjede protiv ICE-a u Illinoisu. "Ako se Trump ipak pozove na Zakon o pobuni, Vrhovni sud će bez sumnje ponovno imati zadnju riječ", uvjeren je profesor prava Steve Vladeck.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....