Trump ima fiksaciju. Postoji opasnost da bi sad mogao napraviti nešto nevjerojatno prema Kanadi

„Na sastanku Ruttea i Trumpa se moglo čuti da se ide prema nadopunjenom aranžmanu postojećeg ugovora između SAD-a i Danske o Grenlandu iz 1951. godine. No, to nije bio konkretan dogovor, nego je samo došlo do deeskalacije odnosa Europske unije i SAD-a. Treba biti oprezan. Rutte nema ovlasti da u ime Danske pregovara o suverenitetu Grenlanda. To je dobar korak, ali ništa nije riješeno. Nema potpisanih sporazuma koji bi eliminirali Trumpovu želju da na ovaj ili onaj način uđe u suverenitet Grenlanda”, kaže u Briefingu stručnjak za međunarodne odnose i sigurnost prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, profesor na Sveučilištu VERN.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„U kontekstu politike predsjednika Trumpa i nevjerojatnih obrata u njegovim izjavama, ova priča nije završena i ponovno može eskalirati. Toga su svjesni i u EU i u Danskoj. On si je uzeo mnogo više izvršnih ovlasti od prethodnih američkih predsjednika i stavio je Kongres u drugi plan. Najava preuzimanja Grenlanda je izazvala otpor u okviru MAGA pokreta koji je protiv vanjskih intervencija SAD-a i upotrebe oružanih snaga. No, Trump može iznenaditi. I u slučaju Venezuele je izjavljivao da neće koristiti oružane snage. Ništa nije gotovo i to unosi nemir u međunarodnu zajednicu”, govori Cvrtila.

„Nema više starog međunarodnog poretka utemeljenog na poštivanju međunarodnoga prava i bez korištenja sile. Rusija je napravila agresiju na susjednu državu, a američka administracija ističe moć koju SAD treba koristiti da bi uredio svijet po svojim pravilima. Aneksijom Krima je nestao poredak nemijenjanja granica, ali smo u Europi živjeli u iluziji da nekako možemo popraviti taj poredak. Neki državnici u Europi i dalje smatraju da treba održavati transatlanstke veze čak i po cijenu toga da mi u Europi lošije prođemo”, ističe Cvrtila.

Zaključuje da će novi poredak, dok je Trump u Bijeloj kući, biti usmjeren na stvaranje multipolarnosti, određenih polova na čijem čelu stoje tri velike države.

„Rusija nema ekonomsku moć. Ima vojnu i to u prvom redu zbog nuklearnog naoružanja. Kina je druga priča, ona je ozbiljan rival SAD-u. SAD se neće zadržati na zapadnoj hemisferi nego će svoje interese štititi i na drugim mjestima. Uzdrmana su tradicionalna savezništva. Veze između Velike Britanije i SAD-a su se činile neraskidivima, ali i nestaju. Europska unija je umanjila vjerojatnosti sukoba između europskih država. Čini mi se da je u ovom trenutku EU jedan otok preostao iz starog sustava i to je njezina slabost jer u multipolarnom poretku ona nema tu moć da bi se mogla ravnopravno nositi s ostalima. Budućnost Europske unije jako ovisi o tome hoćemo li se osvijestiti da nam impulsi međunarodnog poretka ne idu u korist. Ulazimo u područje tenzija u kojem vanjski akteri – SAD, Rusija i Kina – žele podijeliti EU. Stara rimska – podijeli pa vladaj”, tvrdi Cvrtila.

„Nisu uvijek postojali potpuno homogeni interesi između SAD-a i EU, bilo je sukobljavanja koja su se rješavala kroz diplomaciju. Sada više nema diplomacije, to su otvorene prijetnje. EU se našla između dva strateška aktera koji imaju različite načine djelovanja, ali su se oko nekih pitanja usuglasili, na primjer oko zaustavljanja rata u Ukrajini. Mi iz europske perspektive ne možemo vjerovati da SAD nije na poziciji kažnjavanja agresora nego ga želi nagraditi”, kaže Cvrtila.

Dodaje da je fokusiranje SAD-a na Grenland promijenilo dinamiku pronalaženja mirovnog aranžmana između Rusije i Ukrajine.

„Zelenski je s pravom ozbiljno kritizirao EU jer od početka rata neke europske države drže figu u džepu. On inzistira na sigurnosnim jamstvima SAD-a jer se u Europu ne može pouzdati. Ako su riješena sigurnosna jamstva, o čemu je Zelenski razgovarao s Trumpom u Davosu, preostaje riješiti pitanja teritorija i nuklearne elektrane oko čega će se sada ozbiljno voditi pregovori”, naglašava Cvrtila.

„Trump nije zaboravio Kanadu i sigurno će ići daljnji pritisci prema njoj. Trump želi ući na listu predsjednika koji su proširili američki teritorij i to je njegova fiksacija. On polaže pravo na neke teritorije s nerealnim argumentima i to je problem. Nisu mu odluke utemeljene na racionalnim parametrima nego na iracionalnim i tu leži opasnost da bi mogao napraviti nešto nevjerojatno prema Kanadi”, napominje Cvrtila.

Smatra da Trumpov Odbor za mir neće postati alternativa UN-u jer UN, koliko god bio slab, ipak ima neku strukturu, dok u Odbor za mir države ulaze da bi slušale Trumpa.

„Mislim da će Odbor za mir biti privremena organizacija koja će se ugasiti i prije nego što Trump napusti Bijelu kuću. U ovom trenutku Trumpu ta organizacija nije previše važna jer da je, već bi uveo carine državama poput Hrvatske koje je pozvao, ali se još premišljaju ili koje su ga odbile kao Francuska”, govori Cvrtila. Dodaje da Kina koristi otpor koji u mnogim državama vlada prema SAD-u kako bi se približila tim državama. To radi da dodatno pojača otpor prema SAD-u, ali i iz ekonomskih razloga. Kina, smatra on, nema ništa protiv biti jedna od dvije ili tri sile koje upravljaju svijetom i da jug Azije bude njezina interesna zona.

„Odgađanje primjene trgovinskog sporazuma sa zemljama Mercosura je veliki udarac za Europsku komisiju i njezinu predsjednicu. Kanada je dobar primjer traženja novih tržišta jer je potpisala ugovor s Kinom nakon što joj je SAD uveo carine”, ističe Cvrtila dodajući da Njemačka i Francuska žele intenzivirati suradnju s Kinom i to bi se lako moglo dogoditi ako se poremete trgovinski i politički odnosi s SAD-om.

Pogledajte cijelu emisiju: