-
Trump kaže da bi novi iranski vrhovni vođa mogao biti mrtav
-
Iran: Živ je i zdrav
-
SAD identificirao šest vojnika poginulih u Iraku
-
Svjetske burze pale zbog rasta cijena nafte
-
Starmer bi mogao poslati tisuće dronova na Bliski istok
-
Iran nastavlja napadati zemlje Zaljeva; UAE se obranio od novog zračnog napada
-
IRGC poručuje da će ‘progoniti i ubiti‘ Benjamina Netanyahua
-
Kuvajtski medij: Modžtaba Hamenei je u Moskvi
Sve događaje vezane uz rat na Bliskom istoku pratili smo uživo i jučer, kako je to izgledalo možete pročitati OVDJE
Iranska vojska upozorava Dubai
Iranska vojska upozorila je stanovnike pojedinih područja u Dubaiju i Dohi da bi u narednim satima mogli uslijediti napadi zbog prisutnosti američkih vojnih elemenata, javlja iranska državna novinska agencija Fars.
Prema tom izvješću, upozorenje se odnosi na zone u kojima se nalaze američke vojne instalacije ili objekti povezani s američkom vojskom.
WSJ: Sjedinjene Države pripremaju međunarodnu koaliciju za Hormuz
SAD pripremaju najavu međunarodne koalicije koja bi pratila trgovačke brodove kroz Hormuški tjesnac kako bi se osigurala plovidba u toj ključnoj pomorskoj ruti usred eskalacije sukoba s Iranom, javlja Wall Street Journal.
Prema tom izvješću, plan je organizirati pratnju komercijalnih brodova kako bi se zaštitili tankeri i teretni brodovi koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, jedan od ključnih energetskih koridora na svijetu. U uobičajenim okolnostima tim prolazom prolazi gotovo petina globalne trgovine naftom. No rat i iranski napadi na brodove ozbiljno su poremetili pomorski promet i dodatno pogurali cijene energije, pa je tjesnac već gotovo dva tjedna praktički zatvoren za plovidbu.
Njemačka je, kako je Jutarnji ranije, izvijestio odbila sudjelovati u Trumpovoj misiji. S druge strane, britanski premijer Keir Starmer na temu Hormuza danas je razgovarao s Trumpom, dvojica čelnika dogovorila su se ostati u kontaktu, ali u ovom trenutku nije poznato hoće li Velika Britanija sudjelovati u misiji.
U raketnom napadu na aerodrom u Bagdadu više ozlijeđenih
Pet osoba je u nedjelju ozlijeđeno kada su rakete pale na međunarodnu zračnu luku u Bagdadu, gdje se nalazi i američki diplomatski centar unutar velikog vojnog kompleksa, objavili su irački sigurnosni izvori.
"Međunarodni aerodrom u Bagdadu i njegova okolica bili su mete pet raketa, pri čemu su ozlijeđene četiri osobe među zaposlenicima i sigurnosnim osobljem, kao i jedan inženjer", kaže se u priopćenju sigurnosnih službi.
Projektili su pali unutar kruga civilnog aerodroma, koji trenutno ne prima letove, na postrojenje za pročišćavanje vode, u blizini iračke vojne zračne baze i na zatvor visoke sigurnosti, navodi se u izjavi.
Ratom koji su 28. veljače pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države protiv Irana, a koji je zahvatio Bliski istok, Irak je uvučen u sukob: proiranske iračke skupine tvrde da svakodnevno provode napade dronovima na američko vojno osoblje ili na naftna postrojenja, dok su položaji tih oružanih frakcija meta napada koji se pripisuju Washingtonu ili Izraelu.
U nedjelju navečer, sigurnosne snage pronašle su raketni bacač korišten u napadu na zračnu luku u regiji al-Radvanija jugozapadno od iračke prijestolnice, prema izjavi sigurnosnih službi.
Sigurnosni dužnosnici kazali su za agenciju AFP i da su tri drona srušena protuzračnom obranom.
Američko veleposlanstvo u Bagdadu također je bilo meta napada dronom u subotu ujutro, samo nekoliko sati nakon što su tri proiranska borca ubijena u zračnom napadu u Bagdadu koji se pripisuje Sjedinjenim Državama.
Kuvajtski portal: Novi iranski vođa liječi se u Moskvi
Kako tvrdi kuvajtski portal Al-Jarida, novi iranski vođa Modžtaba Hamenei u strogoj je tajnosti prebačen u Moskvu, gdje je zbog zdravstvenog i sigurnosnog stanja smješten u bolnicu te je po odmah podvrgnut uspješnoj operaciji i trenutno se liječi u privatnoj bolnici unutar jedne od predsjedničkih palača.
Prema povjerljivom izvoru kojeg navodi spomenuti kuvajtski portal, Hameneijeve ozljede zadobivene u američko-izraelskom bombardiranju 28. veljače zahtijevale su liječenje u vrhunski opremljenoj bolnici uz stalan liječnički nadzor. Takve uvjete postalo je nemoguće osigurati u Iranu zbog neprestanih zračnih napada, a pogotovo nakon što je Izrael objavio da će novi vođa biti njihova meta.
Nadalje, izvor tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin osobno predložio liječenje Hameneija u Rusiji tijekom telefonskog razgovora s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeškijanom prošlog četvrtka.
Hamenei je prebačen u četvrtak navečer, a brigu o njemu preuzeli su ruski liječnici uz pomoć nekoliko iranskih kolega koji su ga pratili, navodi kuvajtski medij.
Istovremeno, iranski izvor rekao je za Al-Jaridu kako postoje ozbiljne indicije da je prvu poruku kojom se Hamanei obratio javnosti zapravo napisao Ali Larijani, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Navodi se da je poruka sadržajno identična nekim Larijanijevim ranijim izjavama.
Prema tom izvoru, Hamenei nije bio ni upoznat sa sadržajem govora, a sumnje dodatno pojačava činjenica da se nije pojavio u javnosti niti postoji zvučni zapis njegova obraćanja.
U američko-izraelskom ratu s Iranom više od 3000 mrtvih, većinom civila
Više od 3000 ljudi ubijeno je u izraelsko-američkim napadima na Iran, a potvrđeno je da je ubijeno više civila nego vojnog osoblja, prema najnovijim podacima američke mreže za ljudska prava HRANA.
Među poginulima je najmanje 1319 civila, uključujući 206 djece, izvijestila je aktivistička grupa HRANA, koja je podatke dobila od aktivističke mreže u Iranu, a poziva se i na izvješća zdravstvenog sektora, hitnih službi i zaposlenika civilnog društva.
Prema HRANA-i ubijeno je 1122 vojnika. Dodatnih 599 smrtnih slučajeva nije se moglo precizno pripisati ni vojsci ni civilnom stanovništvu, kaže se u izvještaju.
U posljednja 24 sata evidentiran je 21 smrtni slučaj. Svi poginuli su civili, a među njima je i jedno dijete, objavila je aktivistička grupa.
Po zadnjim službenim podacima iranskog ministarstva zdravstva u američkim i izraelskim napadima poginulo je ubijeno je 1200 ljudi, a ozlijeđeno ih je oko 10. 000.
Glasnogovornik izraelske vojske: Iranski rat trajat će najmanje još tri tjedna
Izraelska vojska planira još najmanje tri tjedna kampanje protiv Irana s "tisućama preostalih ciljeva", rekao je u nedjelju za američku televiziju CNN glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin.
"Pred sobom imamo još tisuće ciljeva. Spremni smo, u koordinaciji s američkim saveznicima na planove najmanje do židovskog blagdana Pashe, što je otprilike tri tjedna od danas. A imamo i veće planove za čak tri tjedna nakon toga", dodao je.
Pasha, ključan datum u židovskome vjerskom kalendaru, ove godine počinje 1. travnja navečer, kada se obitelji okupljaju da bi obilježile oslobođenje Židova iz egipatskog ropstva prije tisuća godina.
Izraelska vojska izvještava da su zračne snage izvele više od 400 nizova napada od početka obnovljenih neprijateljstava 28. veljače, posebno ciljajući iransku infrastrukturu.
Derin je CNN-u rekao da izraelska vojska "ne djeluje u skladu sa štopericom ili nekim rasporedom, već radi na postizanju svojih ciljeva". A cilj im je ozbiljno oslabiti iranski režim, rekao je brigadni general.
Govoreći o obnovljenim neprijateljstvima u južnom Libanonu, Defrin je rekao da je milicija Hezbolaha, koju podržava Iran, odlučila ostati izvan dvanaestodnevnog rata u lipnju prošle godine, no da se sada uključila.
"U lipnju su shvatili da je to ograničena kampanja u Iranu, pa nisu napadali. Sada kada je sve izašlo na vidjelo, pridružuju se", rekao je za CNN.
Američki veleposlanik Waltz najavljuje pregovore o otvaranju Hormuškog tjesnaca
Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz izjavio je danas da su u tijeku pregovori o angažmanu drugih država na ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Waltzova izjava dolazi dan nakon što je predsjednik Donald Trump najavio da bi se saveznici mogli pridružiti Sjedinjenim Državama u slanju ratne mornarice radi osiguranja te ključne plovidbene rute, usred vojnih napada u Iranu.
U razgovoru za CNN-ovu emisiju "State of the Union", Waltz je istaknuo kako se o tome intenzivno razgovara te dodao da će SAD pozdraviti, potaknuti, pa i zahtijevati doprinos saveznika kako bi zaštitili vlastite gospodarske interese.
Povod za ovakve najave Trumpova je objava na društvenim mrežama od subote, u kojoj je ustvrdio da će druge zemlje u suradnji sa Sjedinjenim Državama poslati ratne brodove. U istoj je objavi izrazio očekivanje da će se toj inicijativi odazvati Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostali.
CNN je jučer zatražio pojašnjenje iz Bijele kuće te poslao upite nadležnima u Južnoj Koreji, Japanu, Kini i Francuskoj o eventualnom slanju pomorskih snaga u regiju.
Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo odgovorili su na upite, no nisu potvrdili slanje brodova. Glasnogovornik kineskoga veleposlanstva u Washingtonu pozvao je na trenutačni prekid neprijateljstava te poručio da sve strane dijele odgovornost za osiguranje stabilne i neometane opskrbe energijom.
Visoki dužnosnik japanske vlade ocijenio je da bi svaka odluka o slanju japanskih ratnih brodova na Bliski istok radi pratnje komercijalnih plovila naišla na znatne poteškoće.
Glasnogovornik britanskoga Ministarstva obrane kratko je poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno s partnerima i saveznicima razmatra niz opcija kako bi se zajamčila sigurnost plovidbe u tom području.
Američki obavještajci: Ali Hamenei bio je oprezan prema mogućnosti da njegov sin preuzme vlast
Američke obavještajne službe raspolažu informacijama kako je pokojni iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, bio oprezan prema mogućnosti da njegov sin, Modžtaba Hamenei, preuzme vlast, doznaje CBS News.
Izvori navode da je stariji Hamenei zazirao od ideje da ga sin naslijedi jer ga je smatrao nedovoljno inteligentnim i neprikladnim za ulogu vođe.
Obavještajni podaci također ukazuju na to da je otac bio svjestan problema u sinovu osobnom životu.
Modžtaba Hamenei nije viđen u javnosti otkako je 8. ožujka izabran za vrhovnog vođu, no iranski ministar vanjskih poslova u nedjelju je izjavio da je on dobrog zdravlja i da u potpunosti kontrolira situaciju.
Ministarstvo obrane UAE-a presrelo nekoliko iranskih projektila i dronova
Ministarstvo obrane UAE-a tvrdi da je presrelo nekoliko balističkih projektila i dronova lansiranih iz Irana.
„Protuzračna obrana UAE-a presrela je četiri balistička projektila i šest dronova“, navodi se u izjavi podijeljenoj na društvenim mrežama.
Dodaje se da je protuzračna obrana „presrela 298 balističkih projektila, 15 krstarećih projektila i 1606 dronova“ od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.
U UAE-u je najmanje šest osoba ubijeno, a 142 ozlijeđeno u iranskim napadima tijekom rata.
Petero osoba uhićeno u Bahreinu zbog sumnje da su davale informacije Iranu
Ministarstvo unutarnjih poslova Bahreina priopćilo je da je pet osoba uhićeno zbog sudjelovanja u prikupljanju i prosljeđivanju "preciznih i osjetljivih informacija" Iranskom revolucionarnom gardijskom korpusu (IRGC).
Dužnosnici kažu da su uhićeni i zbog "regrutiranja terorističkih elemenata" za provođenje terorističkih zavjera protiv Bahreina: "Cilj im je bio potkopavanje suvereniteta države, ciljanje sigurnosnih vlasti i gospodarskih subjekata, širenje straha i panike među građanima i stanovnicima te ugrožavanje sigurnosti zemlje."
Dužnosnik Hamasa ubijen u izraelskom napadu na južnolibanonski grad Sidon
U izraelskom napadu u području Sidona na jugu Libanona rano u nedjelju ubijen je dužnosnik Hamasa, rekao je izvor iz palestinske militantne skupine za AFP.
Izvor, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je u napadu ubijen dužnosnik Hamasa Wissam Taha, nakon što su državni mediji ranije izvijestili o napadu na stan u stambenoj zgradi u sjevernom okrugu Sidona.
U obalnom gradu nalazi se najveći palestinski izbjeglički kamp u Libanonu, koji je Izrael već napadao posljednjih mjeseci, tvrdeći da je ciljao Hamas.
Videosnimke otkrivaju koliko su iranski napadi zapravo uspješni
Videozapisi i satelitske snimke koja je objavio NBC pokazuju da su mnogi iranski napadi dronova uspješno dosegli američke i savezničke ciljeve diljem regije, uključujući vojne baze, prometna čvorišta i energetsku infrastrukturu.
Izvještaj navodi da videozapisi otkrivaju neadekvatnu zaštitu na strateški važnim lokacijama koje su bile meta jeftinih iranskih dronova.
SAD je pod pritiskom jer je prisiljen suprotstaviti se prijetnji skupim i teško zamjenjivim presretačima.
Čitavi dijelovi Bjeruta razoreni u izraelskom napadu
Stižu fotografije štete nastale u glavnom gradu Libanona nakon silovitih izraelskih napada.
Trump u ovoj fazi ne želi sporazum s Iranom unatoč visokoj cijeni rata
Više od dva tjedna nakon početka rata na Bliskom istoku koji trese globalno gospodarstvo, predsjednik SAD-a Donald Trump isključio je mogućnost sporazuma s Iranom u ovoj fazi.
Sjedinjene Države i Izrael tvrde da su značajno oslabili Islamsku Republiku od pokretanja operacije 28. veljače, čiji je cilj uništenje iranskog programa balističkih raketa i nuklearnog programa, pa čak i rušenja iranskog režima.
"Iran želi postići dogovor, a ja ne želim, jer uvjeti sporazuma još nisu dovoljno dobri", rekao je predsjednik Trump u intervjuu za NBC.
Prema njemu, kako bi se ti uvjeti proveli, oni moraju biti "vrlo čvrsti" i moraju uključivati obvezu Teherana da odustane od svojih nuklearnih ambicija.
Iran je dosad odbacio sve pregovore o uspostavljanju primirja u ovom sukobu, koji je zahvatio regiju i doveo do vrtoglavog rasta cijena nafte.
Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji je naslijedio svog oca ubijenog prvog dana rata, i sam je ranjen u napadima, piše AFP, i još se nije pojavio u javnosti.
Ako je živ, što Donald Trump "ne zna", trebao bi se "predati", izjavio je američki predsjednik.
Rat je u sukob uvukao mnoge zemlje u regiji, uključujući Irak, gdje je američko veleposlanstvo u subotu bilo meta napada dronom za koji još nitko nije preuzeo odgovornost, što je drugi takav napad od početka rata.
Veleposlanstvo je pozvalo Amerikance da "odmah" napuste zemlju.
No, upravo u Iranu i Libanonu, koji je 2. ožujka u rat uvukla proiranska šijitska skupina Hezbolah i koji Izrael žestoko bombardira, zabilježena je većina od više od 2000 smrti dosad, prema podacima koje su objavile vlasti uključenih zemalja.
U Libanonu, gdje su u noćnim izraelskim napadima na jugu ubijene najmanje četiri osobe, vlasti žele formirati delegaciju za pregovore o prekidu neprijateljstava sa svojim susjedom, prema službenom izvoru koji je govorio za AFP.
Pratnja tankera?
Napadi na infrastrukturu zemalja Perzijskog zaljeva, kao i blokada strateškog Hormuškog tjesnaca također su podigli cijenu sirove nafte po Brentu, globalnoj referentnoj vrijednosti, za više od trećine, pa se barelom sada trguje po oko 100 dolara.
Sjedinjene Države još uvijek nastoje obnoviti brodski promet na tom plovnom putu kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte.
Donald Trump pozvao je zemlje poput "Kine, Francuske, Japana, Južne Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva" da pošalju vojne brodove da poput Sjedinjenih Država prate tankere s naftom u tom području.
Seul "pažljivo ispituje" ovaj zahtjev, rekao je dužnosnik Bijele kuće za AFP u nedjelju, dok je London rekao da "trenutačno sa svojim saveznicima i partnerima raspravlja o nizu opcija kako bi se pobrinuli za sigurnost pomorskog prometa u regiji".
Britanska vlada smatra "deeskalaciju sukoba" ključnom, u kontekstu jačanja ratoborne retorike.
Iran prijeti poslovnicama američkih banaka u regiji
Iranska vojska tvrdi da bi daljnji napadi na iransku naftu ili energiju učinili poslovnice američkih banaka u regiji legitimnom metom, prema izvješćima iranskih medija.
Ali Mohammad Naeini, brigadni general Revolucionarne garde, ponovio je prijetnje da će sva naftna, ekonomska i energetska infrastruktura s američkim udjelima biti "odmah uništena i pretvorena u hrpu pepela".
Iran od početka rata upućuje slične prijetnje.
Izrael pokrenuo napade ‘širokih razmjera‘ na infrastrukturu u zapadnom Iranu
Izraelske obrambene snage (IDF) izjavile su u nedjelju da su pokrenule nove napade na iransku infrastrukturu u zapadnom Iranu.
"Prije nekog vremena, IDF je započeo val napada širokuh razmjera usmjerenih na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u zapadnom Iranu", navodi se u priopćenju vojske.
Izraelske vlasti izvijestile su o nekoliko raketnih napada iz Irana na Izrael tijekom noći i u nedjelju ujutro.
Od 28. veljače, kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenule veliku ofenzivu protiv Irana, IDF izvješćuje o uništavanju bacača raketa i druge vojne infrastrukture u zapadnom Iranu.
Iran je pokrenuo novi niz napada na Izrael
Izraelske obrambene snage (IDF) izdale su novo upozorenje, rekavši da su otkrile rakete ispaljene iz Irana.
Ovo je već peti val napada u roku od devet sati.
Izraelske hitne službe objavile su kako su ozlijeđena dva muškarca u pedesetim godinama te su prebačeni u bolnicu.
Vlasti dodaju da timovi za potragu i spašavanje nastavljaju raditi u područjima odakle su stigla izvješća o napadima.
U međuvremenu, na društvenim se mrežama pojavljuju snimke posljedica napada na Tel Aviv.
I BBC javlja da su u predgrađima Tel Aviva automobili u plamenu.
Ukrajina želi novac i tehnologiju u zamjenu za pomoć zemljama Bliskog istoka
Ukrajina želi novac i tehnologiju u zamjenu za pomoć bliskoistočnim zemljama u obrani od iranskih dronova kamikaza, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je Kijev poslao stručnjake u četiri zemlje u regiji.
Zelenski je novinarima u komentarima odobrenim za objavu u nedjelju rekao da se svaki od tri tima poslana na Bliski istok sastoji od nekoliko desetaka ljudi koji će provoditi stručne procjene i demonstrirati kako bi trebala djelovati obrana od dronova.
Zaljevske zemlje već su potrošile velike količine projektila protuzračne obrane kako bi se obranile od iranskih jurišnih dronova i zatražile su ekspertizu Ukrajine u njihovom obaranju. Kijev svake noći obara ruske dronove koristeći niz oružja, uključujući jeftinije i manje dronove ili opremu za ometanje.
Zelenski je također rekao da je desetak zemalja diljem svijeta zatražilo savjet od Ukrajine kako se nositi s takvim napadima.
Ranije ovog tjedna rekao je da su timovi poslani u Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, dok je drugi dužnosnik rekao da su stručnjaci bili i u američkoj vojnoj bazi u Jordanu.
"Ovdje se ne radi o sudjelovanju u operacijama. Mi nismo u ratu s Iranom", rekao je Zelenski. "Radi se o zaštiti i našoj temeljitoj, potpunoj procjeni o tome kako se suprotstaviti Šahedima“, dodao je, misleći na dronove koje je razvio Iran.
Rekao je da se o pomoći koju će Ukrajina dobiti zauzvrat još uvijek mora razgovarati.
"Iskreno, nama su sada važni i tehnologija i financiranje."
Zelenskij je također rekao da nije siguran hoće li Ukrajina i SAD potpisati sporazum o suradnji u području dronova, koji Kijev pokušava postići mjesecima.
Iranski vođa živ i zdrav, kaže ministar vanjskih poslova
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči, dao je intervju za The New Arab te progovorio o nekoliko važnih točaka.
"Vođa revolucije je dobrog zdravlja i u potpunosti upravlja situacijom", stoji u objavi ta Telegramu koja sažima intervju. Podsjetimo, Donald Trump sinoć je sugerirao da je Modžtaba Hamenei možda mrtav.
"Okupacija otoka Harg bila bi veća pogreška od napada na njega", stoji dalje u Aragčijevoj objavi.
Iranski ministar vanjskih poslova jučer je zaprijetio američkim trupama ako Washington pokuša zauzeti otok, koji prerađuje 90% iranskog izvoza nafte.
"Hormuški tjesnac otvoren je za sve, osim za američke brodove i njihove saveznike." Američki izvori su prethodno rekli da Iran postavlja mine u brodskom putu, uskom grlu za svjetske zalihe nafte.
„Izrael bi mogao stajati iza napada na civilne ciljeve u arapskim zemljama kako bi naštetio odnosima s Iranom“, navodi se u objavi.
„Amerikanci su izgradili dron sličan našem dronu Shahed, nazvan Lucas, i njime napadaju ciljeve u arapskim zemljama.“
Bahrein, UAE i Saudijska Arabija izvijestili su o novim napadima ovog vikenda, a Iran je jučer najavio buduće napade na, kako je rekao, američke vojne ciljeve u tri luke UAE.
„Naši napadi usmjereni su samo na američke baze i interese u regiji“, stoji nadalje u sažetku intervjua.
Što se, pak, kraja rata tiče, Aragči je rekao:
„Do sada nije predložena nikakva konkretna inicijativa za završetak rata“, navodi se u objavi. „Pozdravit ćemo svaku regionalnu inicijativu koja vodi pravednom završetku rata.“
Prijavljeni su i napadi na druge zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Katar.
Saudijsko ministarstvo obrane priopćilo je da je tijekom noći oborilo šest iranskih balističkih projektila u regiji Al Harj, gdje se nalazi zračna baza koju koristi američka vojska.
Kuvajtska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da je međunarodna zračna luka tijekom noći bila meta nekoliko napada dronovima, u kojima je oštećen radarski sustav. Dva drona ciljala su zračnu bazu u Kuvajtu u kojoj se nalazi američko vojno osoblje, priopćilo je ministarstvo obrane.
Eksplozije su odjekivale i iznad glavnog grada Bahreina, Maname. Bahrein je priopćio da je od početka iranskih napada presreo 125 projektila i 203 drona, te da su u napadima poginule dvije osobe, izvijestio je AFP.
Iran je nastavio napadati i Izrael. Izraelske odbrambene snage (IDF) priopćile su da je Iran jutros izveo sedmi raketni napad na Jeruzalem i jug Izraela. Vojska je prethodno rekla da nije bilo ozlijeđenih u šest udara iranskih raketa na Izrael od ponoći, prenio je Times of Israel. Sirene su se oglasile na više područja, a rakete su presretnute, navodi vojska.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči napisao je tijekom noći na X-u da Teheran poziva svoje "bratske susjede" da protjeraju strane agresore, rekavši da je njihova "jedina briga Izrael".
Ranije ovog tjedna, novoimenovani iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamenei, pozvao je zaljevske države da zatvore američke baze na svom teritoriju u izjavi koju je na državnoj televiziji pročitao voditelj.
U izjavi se govori o toplim i konstruktivnim odnosima s arapskim susjedima, ali se navodi da se te veze koriste za vođenje rata protiv Irana.
Vlasti UAE-a pozvale stanovnike da ostanu na sigurnom, nastavljen utovar nafte u Fujairahu
Vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pozvale su stanovnike da ostanu na sigurnim mjestima nakon što je zemlja u nedjelju ujutro prijavila novi raketni napad.
UAE je među državama koje je Iran napao nakon što je američko-izraelska operacija pokrenuta ranije ovog mjeseca dovela do rata s Teheranom.
U međuvremenu, operacije utovara nafte u emiratu Fujairah ponovno su pokrenute nakon jučerašnjeg napada dronom i požara, izvještava Bloomberg News.
Emirat Fujairah, koji se nalazi dalje od Hormuškog tjesnaca, jedan je od najvažnijih svjetskih centara za opskrbu brodova gorivom te važna luka za izvoz sirove nafte.
Fujairah je izlazna točka za oko milijun barela dnevno sirove nafte tipa Murban crude oil iz UAE-a — količinu koja predstavlja otprilike 1 % ukupne svjetske potražnje za naftom.
Zbog krize na Bliskom istoku, dolar ojačao drugi tjedan zaredom
Na svjetskim je tržištima dolar ojačao prema košarici valuta i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je kriza na Bliskom istoku navela ulagače da potraže sigurnija utočišta za kapital.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,6 posto, na 100,49 bodova.
Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,7 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1415 dolara.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 1,2 posto, pa je cijena dolara dosegnula 159,70 jena.
Jačanje dolara drugi tjedan zaredom posljedica je krize na Bliskom istoku jer zbog toga ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.
Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su cijene nafte u posljednja dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto.
Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već danima poručuje da su SAD i Izrael pobijedili, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.
Iran i dalje raketira Izrael i susjedne zemlje i ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što je uzdrmalo tržište nafte.
Snažan i dugotrajniji rast cijena nafte mogao bi vrlo negativno utjecati na gospodarstva eurozone i Japana, koja uvelike ovise o uvozu nafte, dok bi američko gospodarstvo moglo proći nešto bolje jer je SAD neto izvoznik nafte.
„Ulagači smanjuju prekograničnu izloženost i sklanjaju kapital u sigurnija utočišta, dok su pod pritiskom valute onih zemalja koje su neto uvoznici energenata”, objašnjava Karl Schamotta, strateg u tvrtki Corpay.
Još tri iranske nogometašice promijenile mišljenje i žele se vratiti u Iran
Drama oko odluke o azilu za članice iranske ženske nogometne reprezentacije još uvijek nije završena.
Otkriveno je da su još tri igračice, koje su prethodno dobile humanitarnu vizu i odlučile ostati u Australiji, u međuvremenu promijenile odluku te se žele vratiti kući.
Time se broj onih koje ostaju smanjuje sa šest na tri.
Još jedna igračica već je prošlog tjedna promijenila mišljenje i odlučila se vratiti u Iran.
Ova situacija pokazuje koliko su teške i bolne odluke ove žene morale donijeti.
Pred njima su bile dvije opcije: vratiti se u Iran pogođen ratom, gdje su ih državni mediji nazvali “izdajicama” nakon što su odbile pjevati nacionalnu himnu, ili ostati u Australiji – bez jamstava da će se ikada smjeti ili moći sigurno vratiti kući.
Iranska vlada poručila je da su dobrodošle vratiti se, no aktivisti strahuju za njihovu sigurnost nakon otvorenog političkog stava i prkosa koji su nogometašice pokazale.
Australska vlada prošlog je tjedna objavila da su neke od njih u posljednjim minutama prije polaska iz Sydneya razgovarale telefonom sa svojim obiteljima, dok su se suočavale s jednom od najtežih odluka u životu.
Nije poznato zašto su tri igračice promijenile mišljenje.
Aktivisti u Australiji tvrde da je riječ o pritisku iranskog režima, no jasno je i da su nogometašice bile pod golemim emocionalnim stresom.
Igračice koje su odlučile ostati trenutno se nalaze u sigurnoj kući.
Trump kaže da bi novi iranski vrhovni vođa mogao biti mrtav
Predsjednik Trump rekao je da bi novi iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamenei, mogao biti mrtav - unatoč tome što je iranska televizija ranije ovog tjedna pročitala izjavu koja mu se pripisuje u kojoj je obećao nastaviti blokirati Hormuški tjesnac.
U razgovoru s američkim NBC Newsom, Trump je rekao: "Ne znam je li uopće živ. Do sada mu nitko nije uspio pokazati... Čujem da nije živ, a ako jest, trebao bi učiniti nešto vrlo pametno za svoju zemlju, a to je predaja... Neki od njih misle da je živ, ali vrlo teško ranjen."
Njegovi komentari dolaze dan nakon što je Pete Hegseth, ministar rata, rekao da je vrhovni vođa vjerojatno "unakažen" nakon što je ranjen u američko-izraelskim napadima.
Trump je također za NBC News rekao da vjeruje da će druge zemlje uskočiti kako bi pomogle u osiguranju Hormuškog tjesnaca, vitalnog prolaza za izvoz nafte koji Iran trenutno blokira.
"Ne želim [imenovati koje bi zemlje mogle pomoći]." Ali možete nekako nagađati. Ali mislim da bi vas iznenadile zemlje. I to bi mogle biti i druge zemlje osim onih koje sam imenovao."
Ranije je Trump na Truth Socialu napisao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u održavanju vitalnog plovnog puta otvorenim, rekavši da se nada da će se UK, Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i "drugi" uključiti.
Svjetske burze pale zbog rasta cijena nafte
Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su zbog krize na Bliskom istoku snažno porasle cijene nafte, što bi moglo izazvati rast inflacije i naštetiti gospodarstvima.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 2 posto, na 46.558 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 6.632 boda, a Nasdaq 1,3 posto, na 22.105 bodova.
Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su cijene nafte u posljednja dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto.
Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već danima poručuje da su SAD i Izrael pobijedili u ratu protiv Irana, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.
Iran i dalje raketira Izrael i susjedne zemlje i ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što je uzdrmalo tržište nafte, pa se cijena barela na londonskom tržištu probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.
I to, premda je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da će 32 države članice osloboditi rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi kako bi se spustile cijene.
Ta je organizacija ocijenila da je ovo najveći poremećaj opskrbe naftom u povijesti.
„Tržište je shvatilo da kriza na Bliskom istoku neće završiti tako brzo kako su se ulagači nadali. Stoga je prevladalo geslo ‘prvo prodaj dionice, a onda postavljaj pitanja‘”, objašnjava Ryan Detrick, strateg u tvrtki Carson Group.
Ulagači se najviše plaše da će snažan rast cijena nafte izazvati rast inflacije, što bi središnje banke primoralo na povećanje kamatnih stopa. A to bi negativno utjecalo na rast gospodarstava.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,2 posto, na 10.261 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 23.447 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.911 bodova.
Iran uhitio 20 osoba optuženih da su doušnici Izraelu
Dvadeset osoba uhićeno je na sjeverozapadu Irana zbog pokušaja suradnje s Izraelom, izvijestila je u nedjelju novinska agencija Tasnim, pozivajući se na izjavu tužiteljstva pokrajine Zapadni Azerbajdžan.
Optuženi su za slanje podataka o lokaciji iranske vojne i sigurnosne imovine Izraelu.
Izrael je pokrenuo novu fazu napada na Iran, ciljajući sigurnosne kontrolne točke na temelju dojava doušnika na terenu, rekao je prošli tjedan Reutersu izvor upoznat s izraelskom vojnom strategijom.
SAD naredio osoblju da napusti Oman usred rata s Iranom
Američki State department priopćio je u subotu da je naredio vladinim zaposlenicima koji nisu uključeni u hitne slučajeve i članovima obitelji državnih zaposlenika da napuste Oman.
State department je kao razlog takvoj odluci naveo sigurnosne rizike dok se nastavlja američko-izraelski rat protiv Irana.
SAD identificirao šest vojnika poginulih u Iraku
Američko Ministarstvo obrane u subotu je identificiralo šest američkih zrakoplovaca koji su poginuli u padu zrakoplova tijekom punjenja gorivom iznad Iraka.
Zrakoplovci su bili na KC-135 zračnom tankeru za dopunu goriva, kao potpora američkim napadima na Iran.
Starmer bi mogao poslati tisuće dronova na Bliski istok
Britanski premijer Keir Starmer mogao bi poslati tisuće dronova presretača na Bliski istok, izvijestio je The Telegraph u subotu.
Vojni dužnosnici ispituju može li se sustav presretača protiv dronova "Octopus", koji se proizvodi u Velikoj Britaniji za Ukrajinu za korištenje protiv Rusije, koristiti i za jačanje britanske obrane protiv iranskih dronova Shahed, navodi se u izvješću.
Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....