U nastavku donosimo:
- eskalaciju između SAD-a i Irana s posljedicama po regiju i globalna tržišta
- širenje udara na susjedne zemlje i reakcije zaljevskih monarhija te Jordana
- stanje na terenu u Izraelu, Libanonu i Iraku, uz nove frontove i vojna priopćenja
- poremećaje u zračnom prometu, energetici i pomorskim rutama s utjecajem na opskrbu
- političke poruke Donalda Trumpa i drugih aktera te iskustva civila iz pogođenih područja
Sukob s Iranom mogao bi potrajati i nekoliko tjedana, procijenio je američki predsjednik Donald Trump koji je u subotu ujutro, udarom na Iran sa saveznikom Izraelom, zaigrao igru s neuobičajeno visokim ulozima čak i po njegovim standardima.
"Ovo je prilika kakvu nećete imati generacijama", poručio je Trump Irancima dok je bliskoistočna regija tonula u kaos. U susjednim zemljama turisti su se pokušavali evakuirati, napeto su se slušale vijesti o rasporedu letova jer su tijekom vikenda letovi iz velikih regionalnih luka bili obustavljeni, a pitanje je kada će biti obnovljeni. Crveni alarmi bljeskali su na svjetskim burzama i burzovnim indeksima, a cijene energenata naglo su skočile.
Eksplozije su se, osim u centru Teherana i diljem zemlje, čule u Dubaiju, Abu Dhabiju i Dohi, koji slove za turističke meke i stabilne bliskoistočne destinacije, ali više nije tako.
Udar na susjede
Iran je u ponedjeljak uzvraćao iz svih mogućih oružja, a mnoge je iznenadio udarima na ciljeve u susjednim zemljama jer je time riskirao uvlačenje susjednih zemalja u sukob. Zaljevske zemlje i Jordan osudile su "bezobzirne napade Irana" na njihov teritorij usprkos tome što su, navode, jamčile da se njihov teritorij neće koristiti za napad na Iran.
Poručile su da će "poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoje sigurnosti i stabilnosti te za zaštitu svojih teritorija, građana i stanovnika, uključujući i mogućnost odgovora na agresiju". No to nije pomoglo, objavljeno je da su izvedena dva napada na naftnu infrastrukturu u regiji, a iz Irana su poručili i da više ne pregovaraju o nuklearnom programu.
Dosad je poginulo više stotina osoba. Iz Irana su izvijestili o najmanje 555 poginulih unutar zemlje. Sukob se zasad širi poput požara, s nepredvidljivim i opasnim posljedicama.
U Izraelu, u udaru iranskih raketa, ubijeno je deset osoba, od čega devet u gradu Beit Shemeshu, gdje je raketa pogodila sklonište. Nakon što je reagirao veliki iranski saveznik Hezbolah u Libanonu, i pokrenuo napade na sjever Izraela, izraelska je vojska objavila da će započeti akcije protiv susjedne zemlje s kojom je u sukobu praktički od napada Hamasa u listopadu 2023. godine.
Libanon je objavio da je najmanje 31 osoba poginula u izraelskim zračnim napadima na jug Libanona i na Bejrut koje je izraelska vlada pokrenula kao osvetu za napade. Osim toga, četiri pripadnika iračke paravojske Snage narodne mobilizacije, ubijena su u napadu Izraela i SAD-a na njihovo sjedište u Iraku, priopćila je ta militantna organizacija povezana s iranskim režimom. Iračka vlada kao i libanonska poručile su da će učiniti sve da se sukob s Iranom ne prelije preko njihovih granica, no to je teško izvesti.
Stradali američki vojnici
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima u osvetničkim napadima Irana poginule su tri osobe. Riječ je o strancima koji su postali žrtve iranskih dronova koji su se provukli kroz protuzračnu obranu zemlje. U Kuvajtu je još u nedjelju poginulo troje američkih vojnika, nakon napada na tamošnju američku vojnu bazu. U Bahreinu je zabilježena najmanje jedna smrt zbog krhotina presretene rakete koja je prouzročila požar na, kako su rekli u Bahreinu, "stranoj plovilici".
Trump: ‘Rat bi mogao trajati pet tjedana, ali spremni smo i za dulje!‘; Oglasio se i Putin
Izrael i Sjedinjene Države nastavile su u ponedjeljak, trećeg dana operacije, raketirati niz ciljeva u Teheranu. Iranski režim poručio je da nema pregovora, a objavljeno je da je oštećeno čak devet iranskih bolnica. Međunarodna agencija za atomsku energiju poručila je da sraz s Iranom povlači opasnost od nuklearne radijacije ako dođe do oštećenja tamošnjih reaktora.
Iranski dužnosnici poručili su da je u napadima gađan i Natanz, nuklearni pogon za obogaćivanje urana u središnjoj provinciji Isfahan. Taj je kompleks oštećen u američkim i izraelskim napadima prošlog lipnja.
Poseban "autogol" zabio je Kuvajt koji je morao priznati da je pogreškom srušio tri američka zrakoplova. Iran je tijekom dana objavio da je pogodio ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, a državna televizija Irana objavila je snimke podzemnih hangara s bespilotnim letjelicama, šaljući time poruku da Iran ima dovoljno municije za nastavak rata. Zahvaljujući iranskim osvetničkim napadima, eksplozije su se čule po cijelom Bliskom istoku. Osim Kuvajta, u kojem su srušena tri američka aviona, zabrinjavajuće vijesti stigle su i iz Saudijske Arabije koja je izvijestila da je odbila napad dronovima na naftnu rafineriju Ras Tanura u vlasništvu naftnog diva Aramca.
Posebna eskalacija bio je napad dronovima na Cipru. Naime, dronovima je napadnuta baza Akrotiri, no srećom nije bilo ljudskih žrtava, a materijalna šteta je bila minimalna. U isto vrijeme potvrđeno je da je britanski premijer Keir Starmer pristao na zahtjev američke vojske za korištenjem britanskih baza u sklopu izvođenja napada na Iran.
Državna energetska tvrtka Katara objavila je da je obustavila proizvodnju ukapljenog prirodnog plina nakon iranskog napada na njezin objekt. Katar čini otprilike 20 posto svjetskog izvoza. Britanija je u međuvremenu potvrdila da je jedan trgovački brod pogođen dvama projektilima u luci u Bahrainu, zbog čega je posada evakuirana.
Rusija je izrazila zabrinutost i osudu zbog napada u koji je uključen njen ključni saveznik, Iran, no zasad uvelike ostaje po strani. Kremlj je u ponedjeljak izjavio da je u "stalnom kontaktu" s iranskim vodstvom iako nije pojasnio tko je sada uključen u tu komunikaciju nakon likvidacije nekoliko desetaka visokih dužnosnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....