Još samo nekoliko mjeseci pa će sve u odnosima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država biti sjajno. Samo da Trump ode. Ako je suditi prema anketama uoči američkih predsjedničkih izbora, za sada, moglo bi tako i biti. Takva očekivanja mogu se čuti ovih dana od europskih diplomata koji vjeruju da će se nekako preživjeti ovaj drugi dio godine s Trumpom i onda krenuti u jačanje odnosa i poljuljanih mostova. Trump je doista uzdrmao transatlantske odnose. Kad je došao na vlast, nije skrivao da ne voli Europsku uniju. Britancima je čestitao na “mudroj odluci” da napuste EU i izrazio uvjerenje da će takav “pametan potez” slijediti i druge nacije. Njegovi nekadašnji bliski suradnici govore kako je za EU znao reći da je “gora od Kine”.
Nije previše ljubavi pokazivao ni prema NATO-u. Čini se da još nije do kraja uspio shvatiti značaj toga vojnog saveza koji on vidi kao neku zaštitarsku tvrtku koja će čuvati samo one koji za to plate. Pri tome je odavao dojam da ne razumije razliku između “plaćanja za NATO” (što je zanemariva svota ako se računa proračun te organizacije) i jačanja obrambenih sposobnosti država članica, što je nacionalna ovlast, uz zajedničke ciljeve. I politika “Amerika na prvom mjestu” svela se na povlačenje SAD-a iz međunarodnih organizacija, napuštanje ključnih međunarodnih sporazuma, od pariškog za klimu do nuklearnog sporazuma s Iranom. Povlačeći se iz raznih područja, stvorena je praznina koju nije mogla popuniti Unija nego drugi faktori u svijetu koji su za vrijeme Trumpa značajno ojačali - od Rusije i Kine do Turske.
Odnosi s Europskom unijom bili su stalno na rubu trgovinskog rata. Stalno ponavljanje da svi zloupotrebljavaju Ameriku za svoj račun možda je pojačalo potporu u nekim krugovima u SAD-u, ali je i stvorilo nervozu u Europi među saveznicima i značajno poremetilo međunarodni poredak. Znajući ulogu SAD-a u stvaranju Europske unije i u ujedinjenju Europe, te značaj za sadašnju i buduću sigurnost, europski saveznici nisu mogli lako reagirati na Trumpove poteze. Pogotovo zato što su oni uvijek nepredvidljivi i nekonzistentni. Bi li uopće bilo Europske unije da nije bilo SAD-a? Bi li se Njemačka ujedinila, željezna zavjesa pala, EU proširio, rat u bivšoj Jugoslaviji okončao da nije bilo ključne uloge SAD-a u svemu tome? Njemačka je posebice, uostalom i zbog svoje povijesti, osjetljiva na to i ne želi smanjenje uloge SAD-a u Europi. Vidjelo se to i po njezinim reakcijama na prijedloge o manjem broju američkih vojnika na njemačkom tlu, što više ima psihološki nego sigurnosni efekt. Ta vojna nazočnost na tlu Njemačke više je znak trajnog savezništva i povjerenja nego potrebe.Međutim, nije za sve probleme u odnosima između saveznika s dviju strana Atlantika odgovornost na Washingtonu.
Kada Trump ode, a nadajmo se da hoće, doista će biti lakše jačati to savezništvo, ali će i europska strana morati preuzeti odgovornost za svoj dio krivnje. Sjetimo se samo kako je i predsjednik Barack Obama bio protiv TTIP-a, Transatlantskog trgovinskog i investicijskog sporazuma koji je trebao stvoriti takozvani “Trgovinski NATO”. A i u Europskoj uniji, pogotovo u Njemačkoj i Francuskoj, jačala je otpornost prema tom sporazumu pa su vlasti tih država davale znakove da ga više ne žele, iako je EU već bio potrošio milijune eura u kampanju uvjeravanja građana kako je takav sporazum nužan. Trump nije posve u krivu i kada upozorava kako neke članice EU rade s Rusijom, kupnjom nafte i plina šalju toj državi milijarde, a onda računaju da će ih Amerika braniti. To da europske članice NATO-a troše premalo za obranu nije izmislio ni otkrio Trump. Na to su upozoravale i prijašnje američke administracije, od Busha starijeg, preko Billa Clintona, W. Busha mlađeg do Obame. Trump je samo to malo pojednostavio u komunikaciji.
Oko uloge u svijetu EU ni bez Trumpa neće lako moći biti partner SAD-u zbog različitih interesa članica Unije, a stajališta oko zajedničke vanjske i sigurnosne politike i dalje će se usvajati jednoglasno, što znači da jasnih stajališta neće biti ili će ona biti samo suhoparne izjave. Očekujući i nadajući se da će na predsjedničkim izborima uslijediti Trumpov poraz, EU se i sa svoje strane treba pripremiti za brzo saniranje svih nastalih problema.