U jeku kinetičkih ratova koji su prizivali apokalipsu nuklearnih, u drugi smo plan stavili one trgovinske, a dan prestanka Trumpove suspenzije carina je 9. srpnja. Trenutačno su na snazi američke carine od 10 posto na većinu robe koja dolazi iz EU, te 25-postotne na automobile, čelik i aluminij. Trump je najavio carine od 50 posto na sav uvoz iz EU ako ne bude sporazuma do 9. srpnja. Njemačka i Italija zagovaraju što brže sklapanje sporazuma, ideji je sklona i Francuska. Postoji i skupina zagovornika tvrdog stava, ali traži uravnotežen pristup. Tri navedene države imaju suficit u trgovini sa SAD-om.
Bazičnih 10 posto ostaje
Prema dosadašnjim škrtim vijestima iz pregovaračkih krugova, SAD ne kani odustati od 10 posto bazičnih carina na uvoz iz EU, kao što je dogovorio s Ujedinjenom Kraljevinom. Ustupci EU o kojima se raspravlja uključuju ublažavanje necarinskih barijera, kupovinu više američkih proizvoda uključujući ukapljeni plin (LNG) te, prenosi The Wall Street Journal, ponudu suradnje sa SAD-om radi rješavanja ekonomskih nevolja EU i Kine. SAD navodno/vjerojatno traži ublažavanje EU regulative kad je riječ o tehnološkim kompanijama (Akt o digitalnim uslugama) te odredaba koje se odnose na zelene politike, između ostalog deforestaciju.
PROČITAJTE VIŠE Europa je u šoku, curi joj vrijeme, a razorni namet bi ekonomski opustošio dvije zemlje!
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, u četvrtak je objavila da je stigao novi američki pregovarački dokument. “Spremni smo za sporazum, ali ako ga ne bude, pripravni smo braniti svoje interese i sve su opcije u igri”, izjavila je. Pritisak američkih pregovarača odzvanja iz izjava predsjednice EK u ponedjeljak kad je upozorila: “Kada je pogođen proces suverenog donošenja odluka u EU i njezinim zemljama članicama, to je previše", dodajući da je taj proces “nedodirljiv”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je riječima “naša dobra volja ne bi se trebala smatrati slabošću“ potvrdio sklonost stavu Komisije. U Europskom vijeću i dalje živi nada da će se moći isposlovati nova odgoda i nastavak pregovora iza 9. srpnja, što je veliki rizik poznavajući Trumpa.
Suočavamo se opet s realnošću u kojoj Trump, tvrdeći da mu je Kina glavni rival, strogoću trenira na EU i nakon što su europske članice NATO-a prihvatile njegov diktat da se izdvajanje za obranu podigne na 5 posto BDP-a, a glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odradio ulogu analnog alpinista glede američkog predsjednika.
“Kineska i američka strana nedavno su, nakon odobrenja (koja su trebali dati Trump i kineski predsjednik Xi Jinping, op. a.), dodatno potvrdile detalje okvira provedbe konsenzusa Ženevskih trgovinskih pregovora. Kina će revidirati i odobriti zahtjeve za izvoz kontrolirane robe koji su u skladu sa zakonom i propisima. SAD će sukladno tome otkazati niz restriktivnih mjera poduzetih protiv Kine”, priopćilo je u petak kinesko Ministarstvo trgovine. Pregovori s Kinom, glavnim konkurentom za globalni primat 21. stoljeća, napreduju, a s EU, donedavno glavnim saveznikom, ovise o stavu EU u vezi našeg tretmana Facebooka i sličnih tvrtki koje bi morale dobiti ustupke.
PROČITAJTE VIŠE Trump prijeti žestokim udarom na EU: ‘Preporučujem carinu od 50 posto!‘
Sve se svelo na rijetke minerale
Kinesko Ministarstvo reagiralo je na objavu Howarda Lutnicka, američkog ministra trgovine, koji je u četvrtak navečer Bloombergu rekao da su SAD i Kina finalizirali trgovinski sporazum postignut prošli mjesec u Ženevi. “Isporučit će nam rijetke metale, a kada to učine, ukinut ćemo naše protumjere“, rekao je Lutnick. Bloomberg podsjeća da je, između ostalog, riječ o ograničenju izvoza, primjerice etana koji se koristi za izradu plastike, softvera za čipove i mlaznih motora.
Trump nije imao izbora. Kina se, za razliku od EU, dobro pripremila na trgovinski rat i udarila SAD tamo gdje je najranjiviji, na izvoz rijetkih minerala o kojima ovisi moderna tehnologija, a Beijing/Peking kontrolira 90 posto globalne trgovine. Proizvođači automobila su početkom svibnja pisali Bijeloj kući da će morati prekinuti proizvodnju pa američkim pregovaračima nije preostalo nego pristati na kineske uvjete koji uključuju i izvoz softvera za poluvodiče što je trebalo biti sredstvo usporavanja kineskog tehnološkog napretka na svim razinama, osobito na planu umjetne inteligencije. EU nema takvu polugu kojom bi djelovala na SAD.
Kini je ugovor također bio važan jer vijest od petka govori o padu profita izvoznih tvrtki koje su i dalje stup privrede, a deflatorni pritisci ne popuštaju. Premijer Li Qiang najavio je u srijedu da zemlja može stvoriti potrošačku ekonomiju, ali to Vladi ne uspijeva već nekoliko godina. Ove informacije dio su razloga neuključivanja Pekinga u izraelsko-američko-iranski sukob, važnije od Irana bilo im je osigurati sporazum s Washingtonom koji će smanjiti carinski pritisak.
Reuters zaključuje: “Iako sporazum pokazuje potencijalni napredak nakon mjeseci trgovinske neizvjesnosti i poremećaja otkako je Trump preuzeo dužnost u siječnju, naglašava dug put prema konačnom trgovinskom sporazumu dvaju ekonomskih suparnika.”
Lutnick je rekao da će SAD uskoro postići sporazum s 10 glavnih trgovinskih partnera ne navodeći imena, a Trump je rekao da je Indija jedan od njih. Pregovori s Indijom trebali bi se nastaviti tijekom vikenda, a New Delhi se protivi otvaranju tržišta američkim genetski modificiranim proizvodima, između ostalog. EU i Indija objavili su početkom mjeseca da bi do kraja godine mogli sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini koji vjerojatno ne bi uključivao poljoprivredne proizvode.
Tko će biti brži, EU ili SAD?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....