-
Teheran i Washington signaliziraju da su blizu postizanja dogovora
-
U utorak je SAD napao jug Irana, stigla i osuda vlasti u Teheranu
-
Revolucionarna garda: U 24 sata kroz Hormuz je prošlo 25 plovila
-
Internet u Iranu djelomično obnovljen
-
Teheran uputio ultimatum: Tražimo oslobađanje 24 milijardi dolara naših zamrznutih sredstava
-
Trump: 'Nema ublažavanja sankcija'
-
Trump: 'Raznijet ćemo Oman ako se neće ponašati kao i svi drugi u Hormuzu'
Krizu na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
21:30
Trump: 'Nema ublažavanja sankcija'
Donald Trump je izjavio da ne bi prihvatio sporazum po kojem bi Iran predao svoj obogaćeni uran Rusiji ili Kini.
"Ne, ne bih se osjećao ugodno [s tim]", rekao je.
Također se činio nespremnim ublažiti bilo kakav ekonomski pritisak na Iran koji ta zemlja traži kao dio sporazuma.
"Ne govorimo o bilo kakvom ublažavanju sankcija ili davanju novca... Imamo kontrolu nad novcem za koji tvrde da je njihov. Zadržat ćemo kontrolu nad tim novcem, kada će se ponašati kako treba i kada će raditi ono što je ispravno, dopustit ćemo im da imaju svoj novac, ali trenutačno to ne činimo".
Trump je istaknuo i da SAD možda neće pristati na sporazum ako arapske zemlje ne normaliziraju odnose s Izraelom, odnosno ako ne potpišu Abrahamske sporazume.
19:50
Trump zaprijetio Omanu?: 'Oman će se u Hormuzu ponašati kao i svi ostali ili ćemo ih dići u zrak'
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je izjavio da još uvijek nije zadovoljan sporazumom s Iranom, dodajući da SAD ne raspravlja o ublažavanju sankcija toj zemlji.
U razgovoru s novinarima na sastanku kabineta u Bijeloj kući, Trump je rekao da Iran želi postići dogovor.
"Iran ima vrlo čvrstu namjeru, jako žele postići dogovor. Zasad nisu uspjeli... nismo zadovoljni, ali bit ćemo. Ili ćemo biti [zadovoljni] ili ćemo morati jednostavno dovršiti posao", rekao je Trump, kako prenosi The Straits Times agenciju Reuters.
Dodao je da bi se prema potencijalnom okvirnom sporazumu s Teheranom Hormuški tjesnac odmah otvorio, ali da ga nitko neće kontrolirati. Trump je također upozorio Oman da se ne miješa.
"Nadgledat ćemo ga, ali nitko ga neće kontrolirati. To je dio pregovora koje imamo. Željeli bi ga kontrolirati. Nitko ga neće kontrolirati. To su međunarodne vode i Oman će se ponašati kao i svi ostali ili ćemo ih morati dići u zrak", rekao je Trump.
"Oni to razumiju, bit će oni dobro", dodao je.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o Trumpovom komentaru o Omanu. Omansko veleposlanstvo u Washingtonu također nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Trump je također rekao da mu nije ugodno što Rusija ili Kina preuzimaju iranske zalihe visoko obogaćenog urana.
Iranska državna televizija ranije je izvijestila da je Teheran dobio nacrt početnog, neslužbenog okvira za memorandum o razumijevanju sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata, a prema tom okviru, brodskim prometom u Hormuškom tjesnacu upravljao bi Iran u koordinaciji s Omanom, prema iranskom izvješću.
15:06
Iran je dobio nacrt mogućeg dogovora sa SAD-om
Iranska državna televizija izvještava da je Teheran dobio nacrt početnog, neslužbenog okvira za memorandum o razumijevanju sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata. Prema tom okviru, Iran bi u roku od mjesec dana obnovio komercijalni brodski promet kroz Hormuški tjesnac na predratnu razinu, dok bi Sjedinjene Države povukle vojne snage iz iranske blizine i ukinule pomorsku blokadu, javlja Al Jazeera.
Međutim, američki vojni brodovi ne bi bili obuhvaćeni nacrtom sporazuma za Hormuz, gdje bi brodskim prometom upravljao Iran u koordinaciji s Omanom, prema iranskom izvješću. Također je naglašeno da okvir još nije konačan i da Iran neće krenuti naprijed bez "opipljive provjere".
Novinska agencija Iran Mizan izvijestila je o više detalja o prijedlogu za početak višeslojnog mirovnog procesa. „Amerika se obvezala povući svoje vojne snage iz iranske okoline, bilo da se radi o snagama raspoređenim u regiji ili snagama stacioniranim u bazama, što zahtijeva pregovore“, navodi se. „Ako se konačni dogovor postigne u roku od 60 dana, ovaj će sporazum biti odobren u obliku obvezujuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, dodaje se u izvješću.
08:52
Libanon prijavio 31 poginulu osobu u najsmrtonosnijem napadu od početka primirja
Libanonski ministar zdravlja objavio je da je 31 osoba poginula u jučerašnjim izraelskom napadima, dok ih je 40 ozlijeđeno.
Riječ je o najsmrtonosnijem napadu od početka krhkog primirja između Izraela i Hezbolaha koje je počelo prošli mjesec.
Ministarstvo je kazalo i kako među poginulima i ozlijeđenima ima žena i djece te optužilo Izrael da provodi 'serijske masakre' na raznim lokacijama diljem južnog Libanona.
Ranije je izraelska vojska objavila da 'nastavlja provoditi udare na teroriste Hezbolaha i infrastrukturu u regiji'.
IDF j rekao i da je 'eliminirao Hezbolahove teroriste uključene u napade na izraelske vojnike'.
Vijest stiže nakon što je izraelska vojska proširila svoje kopnene operacije i iza područja koje su ranije okupirali u Libanonu.
S druge strane, Izraelci su kazali i kako su projektili ispaljeni s područja Libanona pali na otvoren prostor.
Prije napada, sirene za uzbunu oglasile su se u sjevernom Izraelu, no nije prijavljeno da je itko poginuo ili ozlijeđen.
08:42
Vojni vođa Hamasa ubijen u izraelskom napadu
Hamas je potvrdio da je vođa njegovog oružanog vojnog krila ubijen u izraelskom napadu na Gazu.
Mohammed Odeh, vođa brigada al-Qassam, bio je šef obavještajne službe Hamasa tijekom napada 7. listopada 2023. - kada su naoružani pripadnici Hamasa pokrenuli napad na južni Izrael, divljajući kroz zajednice i ubivši 1200 ljudi, a oko 250 ljudi uzeli su za taoce.
Prošli tjedan Odeh je imenovan za nasljednika Izza al-Dina al-Haddada, koji je ubijen u sličnom napadu koji je izraelska vojska izvela na Gazu.
07:11
Tehnološki sektor potaknuo rast Wall Streeta
Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq, jer su ulagači optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije i jer se nadaju okončanju rata između SAD-a i Irana.
Dow Jones indeks oslabio je 0,23 posto, na 50.461 bod, dok je S&P 500 porastao 0,61 posto, na 7.519 bodova, a Nasdaq 1,19 posto, na 26.656 bodova.
Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa uglavnom se zahvaljuju daljnjem rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, posebice proizvođača čipova, jer su ulagači optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije.
No, neki analitičari već neko vrijeme upozoravaju da su cijene tehnoloških dionica u kratkom razdoblju puno porasle, kao i uoči tzv. 'dot-com' krize početkom ovog stoljeća.
„Za nas koji dugo radimo na tržištu, tehnološki rast ove godine podsjeća na euforiju s kraja 1990-ih godina. No, moguće je da će neke od lekcija naučenih nakon pucanja tehnološkog balona prije više od 25 godina spriječiti da se ista stvar ponovi“, kaže Chris Zaccarelli, direktor tvrtke Northlight Asset Management.
Zbog toga su napetosti na Bliskom istoku bile u drugom planu.
Unatoč porukama Washingtona da pregovori s Iranom dobro napreduju, u ponedjeljak su američke snage izvele napade na jug Irana, ciljajući lokacije za lansiranje raketa i brodove koji su pokušavali postaviti mine.
Iranska revolucionarna garda poručila je da zadržava pravo na odmazdu protiv bilo kakvog kršenja prekida vatre, no obje su strane signalizirale da se napreduje prema dogovoru o okončanju rata.
„Premda rat još nije završen, vrlo je vjerojatno da će se uskoro problemi riješiti mirnim putem”, kaže Adam Sarhan, direktor u tvrtki 50 Park Investments.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,24 posto, na 10.491 bod, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,80 posto, na 25.184 boda, a pariški CAC 1,03 posto, na 8.173 boda.
03:28
Teheran: 'Potpisat ćemo sporazum ako nam se oslobodi 24 milijarde dolara imovine'
Iran će mirovni sporazum sa Sjedinjenim Državama potpisati samo ako mu se oslobodi 24 milijarde dolara zamrznute imovine, piše britanski The Telegraph.
Mohammad Bagher Ghalibaf, glavni pregovarač iz Teherana, i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi postavili su taj ultimatum tijekom sastanaka s katarskim dužnosnicima u Dohi.
Izistirali su da Islamska Republika Iran neće pristati ni na kakav sporazum dok se polovica zamrznutih sredstava – oko 12 milijardi dolara – ne prebaci odmah nakon objave memoranduma o razumijevanju, dok bi ostatak bio oslobođen u sljedećih 60 dana.
“Naš zahtjev je oslobađanje zamrznutih sredstava – ne u budućnosti, nego odmah”, rekao je jedan iranski dužnosnik blizak pregovorima.
“Bez uplate blokiranog iranskog novca nema pregovora.”
Donald Trump, piše The Telegraph, istodobno je upozoren da bi prihvaćanje takvog dogovora praktički značilo da je spreman nagraditi iranski režim – i platiti za završetak rata koji je sam pokrenuo.
Zamrznuta sredstva koja Iran traži uključuju prihode od prodaje nafte i plina, godinama blokirane u stranim bankama zbog američkih sankcija. Ukupna vrijednost iranske zamrznute imovine, koja uključuje uglavnom gotovinu, ali i dio nekretnina, procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara.
Novac se najvećim dijelom nalazi u Južnoj Koreji, Kataru, Iraku, Japanu, Luksemburgu, Bahreinu, Turskoj i Njemačkoj. Iran je taj novac zaradio, ali ga nije mogao vratiti u zemlju jer su međunarodna bankarska pravila, prema ograničenjima američkog Ministarstva financija, takve transfere činila ilegalnima.
Da bi sredstva bila oslobođena, Washington bi morao ublažiti sankcije, osigurati suradnju stranih vlada i uspostaviti mehanizam koji bi jamčio da režim taj novac neće iskoristiti za obnovu nuklearnog programa ili financiranje svojih regionalnih saveznika i milicija.
Prebacivanje milijardi dolara Iranu prije nego što potpiše trajni sporazum o ograničavanju nuklearnog programa teško bi prošlo među Trumpovim biračima.
Trumpovi saveznici taj potez vide kao faktičnu nagradu režimu koji je svijet držao kao taoca zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i gotovo gurnuo globalnu ekonomiju u recesiju.
“To je sporazum koji si ne može priuštiti”, rekao je jedan izvor blizak predsjedniku za The Telegraph.
Katarsko posredovanje navodno je donijelo pomake oko tehničkog modela oslobađanja sredstava, no iranski pregovarači smatraju da ništa nije zaključeno dok novac stvarno ne sjedne na račun.
03:19
Što se događalo u zadnjih 24 sata?
Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u srijedu u Bijeloj kući održati sastanak Kabineta. Susret najužeg kruga Trumpove administracije trebao se izvorno održati u Camp Davidu ali je odgođen zbog, kako je navedeno, “potencijalno lošeg vremena”.
Sastanak je najavljen u trenutku kada Teheran i Washington signaliziraju da su blizu dogovora kojim bi se postojeće primirje, sklopljeno nakon višetjednog žestokog bombardiranja, pretvorilo u dugotrajnije rješenje. Sporazum je zasad zakočen zbog nesuglasica oko formulacija koje se odnose na iranski nuklearni program i sankcije. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je novinarima da se spore oko “jedne riječi, jedne rečenice”.
Kako je pisao Jutarnji, američka vojska u utorak je izvela nove vojne operacije na jugu Irana. Iran je u utorak optužio Sjedinjene Države za višekratno kršenje primirja i izvođenje napada na iranske trgovačke brodove, navodi se u priopćenju tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova.
Visoki iranski dužnosnici vratili su se u utorak u zemlju nakon “intenzivnih razgovora” u Dohi.
Iranska Revolucionarna garda objavila je u utorak da je 25 plovila, među njima i naftni tankeri, prošlo kroz Hormuški tjesnac tijekom “posljednjeg dana i noći”, nakon što su dobili odobrenje i sigurnosnu koordinaciju iranske mornarice.
Kako piše CNN, podaci pokazuju da je internetski promet u Iranu djelomično obnovljen, objavila je skupina za nadzor interneta NetBlocks, nakon što je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian dan ranije naredio vlastima da ponovno omoguće pristup internetu. “Internet nije potpuno otvoren, samo više nije potpuno ugašen”, rekao je jedan stanovnik Teherana.
Istodobno je Izrael započeo kopnene operacije sjeverno od vlastite, jednostrano proglašene vojne sigurnosne zone u južnom Libanonu, s ciljem da napadačke sposobnosti Hezbollaha, koji podupire Iran, potisne dalje od granice, rekao je jedan izraelski vojni dužnosnik za CNN. Izraelske obrambene snage izvele su niz napada u dolini Bekaa, na cesti blizu najveće libanonske brane, što je izazvalo osudu vlasti zbog moguće štete na tom ključnom civilnom objektu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....