-
Donald Trump održao je govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu
-
Trump: ‘Želim pregovore i Grenland hitno, ali neću koristiti silu‘
-
‘Europa ide u krivom smjeru, a bez nas govorili biste njemački i japanski‘
-
Trump pobrkao Grenland s Islandom
-
Najavio da na Grenlandu želi izgraditi tzv. Zlatnu kupolu
-
Trump kaže da NATO za SAD nije učinio ništa: ‘Netočno, Članak 5 aktiviran je samo nakon 11. rujna‘
NATO saveznici će kolektivno raditi na arktičkoj sigurnosti
NATO saveznici će kolektivno raditi na osiguranju arktičke sigurnosti, rekao je u srijedu glasnogovornik NATO-a.
"Rasprave među NATO saveznicima o okviru koji je predsjednik (Donald Trump) spomenuo usredotočit će se na osiguranje arktičke sigurnosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika", rekao je glasnogovornik.
"Pregovori između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država nastavit će se s ciljem osiguranja da Rusija i Kina nikada ne steknu uporište - ekonomski ili vojno - na Grenlandu."
Nakon tjedana retorike koja je riskirala najdublji prekid transatlantskih odnosa u desetljećima, američki predsjednik Trump naglo je u srijedu odustao od prijetnji uvođenja carina kao poluge za preuzimanje Grenlanda i rekao da je na vidiku dogovor kojim će se okončati spor.
Trump u Davosu: Predloženi dogovor o Grenlandu osigurava strateške interese SAD-a
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas u Davosu kako predloženi dogovor o Grenlandu „daje Sjedinjenim Državama sve što im je potrebno“ te da su njime svi iznimno zadovoljni.
Trump je u razgovoru s novinarima istaknuo kako je riječ o „ultimativnom dugoročnom dogovoru“ koji sve strane stavlja u povoljan položaj, osobito u pogledu sigurnosti i mineralnih resursa.
Na novinarski upit o trajanju sporazuma, Trump je odgovorio kako za dogovor ne postoji vremensko ograničenje te da će on trajati „zauvijek“.
Američki predsjednik je dodao kako je o ovoj temi već razgovarao s drugim europskim čelnicima, no napomenuo je kako službeni dokumenti još nisu potpisani.
Trump odustao od carina
Predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da je razradio okvirni plan koji bi zadovoljio njegove zahtjeve u vezi s Grenlandom.
Rekao je da dogovor, o kojem je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a, znači da više neće uvoditi nove carine europskim državama koje su se protivile njegovim ambicijama da anektira taj arktički otok.
„Na temelju vrlo produktivnog sastanka koji sam imao s glavnim tajnikom NATO-a, Markom Rutteom, oblikovali smo okvir budućeg dogovora u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom“, napisao je Trump na Truth Socialu.
„Ovo rješenje, ako bude realizirano, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na temelju tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače.“
Trump je rekao da su u tijeku dodatni razgovori o raketnom obrambenom sustavu Golden Dome. Trump je izjavio da bi Grenland bio ključan za taj sustav.
Dodao je da će visoki američki dužnosnici, uključujući potpredsjednika JD Vancea, državnog tajnika Marca Rubija i njegova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, biti zaduženi za pregovore.
Trump u Davosu s Rutteom o jamstvima NATO-a i strateškoj važnosti Grenlanda
Američki predsjednik Donald Trump sastao se u Davosu s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, dan nakon što je javno doveo u pitanje spremnost saveznika da priteknu u pomoć Sjedinjenim Državama u slučaju napada. Rutte je tijekom susreta izravno odgovorio na Trumpove sumnje, poručivši kako su europski partneri potpuno posvećeni kolektivnoj obrani te da je pod Trumpovim vodstvom Savez jači nego ikada, objavio je Sky News.
Tijekom jučerašnjeg brifinga u Bijeloj kući, Trump je izrazio nezadovoljstvo zbog visine američkih izdvajanja za NATO, istaknuvši kako nije siguran u reciprocitet vojne potpore. "Moj veliki strah s NATO-om je taj što trošimo goleme iznose novca, a iako znam da ćemo mi njima priteći u pomoć, doista se pitam bi li oni učinili isto za nas", izjavio je jučer američki predsjednik. Iako je NATO aktivirao mehanizam kolektivne obrane nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., Trump je ponovio svoje rezerve prema europskim partnerima.
Glavni tajnik NATO-a danas je u Davosu naglasio kako saveznici ostaju nepokolebljivi u potpori Sjedinjenim Državama, navevši rat u Afganistanu kao primjer ranijeg doprinosa članica Saveza. "Dopustite mi da vam kažem – priteći će u pomoć. Možete biti apsolutno sigurni da će, ako SAD ikada bude napadnut, vaši saveznici biti uz vas. To je potpuno jamstvo", poručio je Rutte, na što je Trump odgovorio zahvalom na upućenom komplimentu.
Osim o budućnosti Saveza, Trump je uoči sastanka s Rutteom odgovarao i na pitanja o potencijalnoj kupnji Grenlanda. Na upit smatra li da postoji „razumna“ cijena za preuzimanje tog otoka, Trump je potvrdio kako takvu mogućnost smatra realnom, ali je dodao da se u tom kontekstu mora uzeti u obzir i „veća cijena“ koja se odnosi na nacionalnu i međunarodnu sigurnost.
Povezujući Grenland sa strateškim projektom proturaketne zaštite, takozvanom „Zlatnom kupolom“, Trump je istaknuo kako je kontrola nad tim teritorijem ključna za stabilnost SAD-a i Europe. "Bolje je da imamo Grenland nego da ga nemamo. Bit će sigurnije, snažnije i bolje za Europu i za nas", izjavio je Trump. Upitan o mogućim posljedicama za Dansku u slučaju odbijanja dogovora o prodaji, američki predsjednik nije iznio konkretne mjere, poručivši novinaru da odgovor na to pitanje „zaključi sam“.
Ključne točke Trumpovog govora
Američki predsjednik Donald Trump isključio je u srijedu upotrebu sile u svom pokušaju da preuzme Grenland, ali je u govoru u Davosu rekao da nijedna druga zemlja ne može zajamčiti sigurnost tom danskom teritoriju.
"Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram upotrijebiti silu", rekao je Trump na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. "Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu."
"Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji zajamčiti sigurnost Grenlandu osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, mnogo veća nego što ljudi misle. Mislim da su to mogli otkriti prije dva tjedna u Venezueli", rekao je.
Trump je u srijedu kazao da se američki stav o kupnji Grenlanda od Danske nije promijenio i zatražio je "hitne pregovore" o akviziciji tog arktičkog otoka koji je nekoliko puta tijekom govora nazvao Islandom.
"Možete reći ‘da‘ i to ćemo veoma cijeniti ili možete reći ‘ne‘ i mi ćemo to zapamtiti", istaknuo je Trump.
Trump je žestoko kritizirao europske saveznike Sjedinjenih Država zbog njihove nelojalnosti i pogrešnih političkih koraka u područjima od energije vjetra i okoliša do imigracije i geopolitike.
Za Europu je kazao da ne ide u pravom smjeru. "Volim Europu, želim joj dobro. Ali, ne ide u dobrom smjeru", istakao je američki predsjednik.
Trumpove sve veće prijetnje Europi zbog Grenlanda narušile su transatlantske veze i zabrinule Europljane, zasjenivši govor koji se trebao prvenstveno usredotočiti na američko gospodarstvo, koje je Trump ipak uvelike hvalio.
Nazvavši Dansku "nezahvalnom", republikanski američki predsjednik umanjio je problem kao "mali zahtjev" zbog "komada leda" i rekao da akvizicija ne bi predstavljala prijetnju NATO savezu.
Američki predsjednik inzistira na tome da je Grenland ključan za sigurnost Sjedinjenih Država i NATO-a s obzirom na Rusiju i Kinu.
Zaprijetio je uvođenjem novih carina do 25 posto osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.
SAD su "ekonomski motor svijeta"
Ekonomska i politička elita okupljena u švicarskim Alpama počela je stizati više od dva sata prije planiranog početka govora, a odaziv je bio toliko velik da su se uz dvoranu s 1300 mjesta morale otvoriti još četiri dodatne dvorane da bi se ondje mogao pratiti govor putem video zida, no čak ni tada nisu svi uspjeli ući.
Trump je u luksuzno skijalište stigao s kašnjenjem nakon problema na zrakoplovu Air Force One, koji su ga primorali da se vrati i presjedne u drugi avion.
"Sjedinjene Države ekonomski su motor svijeta", pohvalio se Trump u govoru koji je trajao više od sat vremena, premda ankete ukazuju na duboko nezadovoljstvo među Amerikancima zbog troškova života, koji predstavljaju prijetnju uspjehu Republikanske stranke s obzirom na sve bliže međuizbore u studenome.
"Kad Amerika napreduje, tada napreduje i svijet (...). Kad joj ide loše, tad je i ostalima loše", rekao je.
Kanada postoji zahvaljujući SAD-u
Američki predsjednik je rekao i da njegovi kanadski susjedi "postoje zahvaljujući Sjedinjenim Državama", dan nakon govora premijera Marka Carneyja u kojemu je on aludirao na "slom" svjetskog poretka.
"Kanada, usput rečeno, puno toga od nas dobiva besplatno. Trebali bi biti zahvalni, ali nisu. Gledao sam vašeg premijera jučer. Nije bio baš zahvalan. Kanađani bi trebali biti zahvalni", rekao je Trump, koji već mjesecima ističe želju da Kanada postane 51. američka savezna država.
Carney, koji radi na smanjenju ovisnosti svoje zemlje o Washingtonu otkako je Donald Trump pozvao Kanadu da postane 51. američka savezna država, u utorak je nakon govora u Davosu dobio ovacije publike.
Naslijedio nered vezan za rat u Ukrajini
Europske zemlje moraju raditi na okončanju rata u Ukrajini, izjavio je također Trump, ističući da je "naslijedio nered" vezan za rat u Ukrajini.
On je naveo da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i da su mu obojica rekli da žele postići dogovor o okončanju rata.
Trump je naveo da će se kasnije tijekom dana sastati sa Zelenskijem u Davosu, ali ukrajinska je strana nakon toga objavila da je njihov predsjednik u Kijevu.
Putin "to ne bi učinio (započeo rat) da sam ja bio predsjednik", kazao je Trump.
Dodao je i da ga je ruski predsjednik nazvao i rekao mu da "ne može vjerovati" da je Trump zaustavio sukob između Armenije i Azerbajdžana, a da je Trump zauzvrat "zatražio uslugu", odnosno da Putin zaustavi rat u Ukrajini.
Trump završio govor, krenula rasprava
Nakon 75 minuta, Donald Trump završio je svoj govor u Davosu. Dobio je kratak pljesak Kongresnog centra, u kojem ga je slušalo 13.000 ljudi, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Sada je predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Børge Brende započeo panel raspravu o ekonomskim temama.
Trump o ilegalnim migrantima, Somaliji, Švicarskoj...
Trump je došao do teme ilegalnih migranata, kaže da ih se Sjedinjene Države rješavaju te da je Washington postao jedan od najsigurnijih gradova.
- Sada ponovno možete prošetati sa suprugom ulicama tog grada - tvrdi.
Spominje i Somaliju, naziva je "propalom državom" koja "nema policiju, vladu, ništa".
Prije toga je kratko spomenuo i svoj odnos sa Švicarskom, koja je domaćin Svjetskog ekonomskog foruma.
- Uveli smo 30% carine na Švicarsku i nastao je pravi kaos. Zatim sam ih smanjio jer ih nisam htio raniti. Ali Švicarska je samo jedan primjer mnogih mjesta koja zarađuju bogatstvo zahvaljujući SAD-u. A SAD drži cijeli svijet na površini. Bio sam vrlo pošten i dao sam im carine koje su u redu. Ali shvatio sam da bez nas to više nije Švicarska. Bez nas to nije nijedna od zemalja koje su ovdje zastupljene. I želimo surađivati s tim zemljama. Ne želimo ih uništiti.
BBC: Netočno je da NATO za SAD nije učinio ništa
BBC također ističe kako je Trumpova tvrdnja da SAD nisu dobile "ništa" od NATO-a osim što su igrale svoju ulogu zaštitnika tijekom Hladnog rata obmanjujuća.
Nakon što su SAD napadnute 11. rujna, NATO je aktivirao Članak 5, što je pokrenulo veliku podršku, uključujući zračne patrole za upozorenje i nadzor iznad SAD-a. To je, kako se podsjeća, prvi put da su NATO-ova vojna sredstva korištena nakon aktiviranja Članka 5.
Osim toga, više zemalja NATO-a - uključujući Njemačku, Francusku, Italiju i Velilku Britaniju - doprinijelo je snagama u Međunarodnim snagama za pomoć i stabilizaciju pod vodstvom NATO-a, ili ISAF-a, u Afganistanu.
Među zemljama koje su doprinijele bila je i Danska, koja je pretrpjela jednu od najvećih stopa žrtava po glavi stanovnika među američkim saveznicima. Uglavnom su bili raspoređeni u teško osporavana područja uz britanske snage u pokrajini Helmand.
Novi napad na Bidena
Bivši američki predsjednik Joe Biden svakih nekoliko minuta dobiva referencu u Trumpovom govoru. Sad ga je nazvao "užasnim predsjednikom" te kaže da je jučer potpisao izvršnu uredbu kojom pokušava unaprijediti svoje napore da velikim institucionalnim investitorima zabrani kupnju obiteljskih kuća.
Dodaje da poziva Kongres da ograniči kamatne stope na kreditne kartice na 10% na godinu dana.
To će pomoći Amerikancima da uštede za dom, kaže uz napomenu da je u svačijem interesu ograničavanje kamatnih stopa.
Najavljuje i da će vrlo brzo objaviti identitet sljedećeg predsjednika Federalnih rezervi.
- On će obaviti vrlo dobar posao. Svi su kandidati bili sjajni, svi bi mogli obaviti fantastičan posao - kaže Trump.
Dosdašnjeg predsjednika FED-a Jeromea Powella nazvao je "užasnim". Zove ga Jerome "Too Late" Powell.
Burze porasle nakon Trumpove rečenice da neće koristiti silu
Burze su porasle u Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u nakon što je Trump rekao da neće silom preuzeti Grenland, javlja Telegraph.
FTSE 100 je porastao za 0,2%, dok je Cac 40 u Francuskoj porastao za 0,1%. Indeksi Wall Streeta otvorili su se u plusu, pri čemu je Dow Jones Industrial Average porastao za 0,3%, S&P 500 za 0,4%, a Nasdaq Composite za 0,2%.
Prije toga je, na početku govora, zabilježen pad burzovnih indeksa.
Trumpov govor traje gotovo sat vremena
Govor američkog predsjednika traje već gotovo sat vremena. Nema naznaka da će uskoro završiti. Trenutačno je na dnevnom redu Kina i ekonomske teme.
Ponovno skače s teme na temu, prijeti Macronu, spominje Putina
Trump sada ponovno skače s teme na temu. Bidena je ponovno nazvao najgorim predsjednikom u povijesti SAD-a. Obratio se i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, kojemu je zaprijetio uvođenjem stopostotnih carina na sva francuska vina i šampanjac.
- Zapravo volim Macrona, iako je teško u to povjerovati - kaže.
Spominje i Macronov jučerašnji imidž te imitira njegov naglasak.
- Vidio sam ga s njegovim lijepim sunčanim naočalama. Što se dovraga dogodilo?
Dotaknuo se i rata u Ukrajini.
- To je ono što želim zaustaviti, to ne pomaže Sjedinjenim Državama, ali riječ je o mladim ljudima koji umiru. Želim to zaustaviti, to je užasan rat.
Kaže da ima posla s Vladimirom Putinom i tvrdi da ruski predsjednik "želi postići dogovor".
- Imam posla i s predsjednikom Zelenskim i mislim da i on želi postići dogovor - kaže te otkriva da će se danas sastati sa Zelenskim.
Trump brka Grenland s Islandom
Trump je, čini se, već nekoliko puta u govoru zamijenio Grenland s Islandom, primjećuje Telegraph.
- Burza je jučer pala zbog Islanda - rekao je američki predsjednik, misleći na pad na Wall Streetu u utorak dok je najavljivao eskalaciju trgovinskog rata.
Trump: Izgradit ćemo zlatnu kupolu na Grenlandu
Trump najavljuje da će SAD na Grenlandu izgraditi zlatnu kupolu.
- Sve što želimo od Danske, za nacionalnu i međunarodnu sigurnost i kako bismo držali naše vrlo energične i opasne potencijalne neprijatelje podalje, jest ova zemlja na kojoj ćemo izgraditi najveću zlatnu kupolu ikad izgrađenu. To će po svojoj prirodi braniti i Kanadu - najavljuje američki predsjednik.
Ističe da Kanada "dobiva puno besplatnih stvari" od SAD-a te da bi trebala biti zahvalna.
Sad je poslao poruku Danskoj.
- Možete reći ‘da‘ i jako ćemo to cijeniti. Ili možete reći ‘ne‘ i to ćemo zapamtiti - kaže Trump.
‘Sve što tražim je komad leda!‘
Sve što tražim je komad leda koji nam treba za očuvanje svjetskog mira i zaštite, kaže Donald Trump.
- Problem s NATO-om je što ćemo mi biti tu za njih 100 posto. Nisam siguran da će oni biti tu za nas - ponavlja svoju jučerašnju izjavu iz Bijele kuće.
Tvrdi kako je on zaštitnik Europe te se referira na poruku koju mu je poslao glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
- Zovu me ‘tatica‘. Vrlo mudar čovjek me tako nazvao - kaže Trump.
‘Nećemo koristiti silu za dobivanje Grenlanda‘
Trump kaže da mu "ne treba sila" da bi Sjedinjene Američke Države dobile Grenland.
- Sve što tražim je da Grenland bude naše vlasništvo. Jer da biste ga branili, mora biti u vašem vlasništvu. To je veliki komad leda usred oceana, i ako bude rata, puno akcije odvijat će se na tom komadu leda. Mnoge rakete letjet će preko njega.
Kaže da SAD nikada ništa ne traži te da nikada ništa ne dobiva, osim ako ne upotrijebi "prekomjernu silu i prisilu".
- Ali to neću učiniti - ponavlja Trump.
Sad je spomenuo i Kanadu, koju također naziva "nezahvalnom".
Kaže da je Amerika u NATO uložila "bilijune i bilijune dolara", ali da zauzvrat nije dobila ništa, ni zahvalnost.
- Ono što smo dobili od NATO-a nije ništa. Osim što štitimo Europu od Sovjetskog Saveza i Rusije.
Što, kako ističe Guardian, nije točno jer je činjenica da je NATO-ova kolektivna obrambena obveza koju nalaže Članak 5 aktivirana samo jednom i to nakon napada 11. rujna na SAD.
Trump: Odmah zahtijevam pregovore o akviziciji Grenlanda
Trump se zadržao na temi Grenlanda. Ističe da "svaki saveznik NATO-a ima obvezu biti u stanju braniti vlastiti teritorij".
- Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji osigurati Grenland osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, puno veća nego što ljudi uopće razumiju.
Kaže da traži "momentalne pregovore" o američkoj "akviziciji" Grenlanda.
- Tražim hitne pregovore kako bismo ponovno razgovarali o akviziciji Grenlanda od strane Sjedinjenih Država, baš kao što smo stekli mnoge druge teritorije tijekom naše povijesti, kao što su to učinile mnoge europske nacije. U tome nema ništa loše.
Objašnjava zašto želi posjedovati taj teritorij.
- Grenland je golemo, gotovo u potpunosti nenaseljeno i nerazvijeno područje koje se ne brani na ključnoj strateškoj lokaciji između Sjedinjenih Država, Rusije i Kine. Ima toliko rijetkih metala, a da biste dobili te rijetke metale, morate proći kroz stotine metara leda. To nije razlog zašto nam je potreban, potreban nam je za stratešku nacionalnu sigurnost i međunarodnu sigurnost. Ovaj ogroman neosigurani otok zapravo je dio Sjeverne Amerike na sjevernoj granici zapadne hemisfere, to je naš teritorij.
Trump: Kako glupo od nas što smo Grenland dali natrag Danskoj
Sada je Trump spomenuo Grenland. Kaže da ima "nevjerojatan respekt" za ljude na Grenlandu i u Danskoj, ali da nijedna nacija nije u poziciji da osigura sigurnost Grenlandu osim SAD-a.
- Vidjeli smo u 2. svjetskom ratu kako je Danska pala pod njemačke ruke nakon samo šest sati borbe. A SAD su osjećale obvezu poslati svoje snage da čuvaju teritorij Grenlanda. I obranili smo ga. Danska to dobro zna. Doslovno smo postavili svoje baze tamo zbog Danske. Borili smo se da ih spasimo, Dansku. Ta zemlja je prekrasan komad leda. Spriječili smo neprijatelje da dođu u našu hemisferu. A nakon rata, koji smo dobili, dali smo Grenland natrag Danskoj. Kako glupo od nas, ali učinili smo to. I sada se suočavamo s još većim rizicima, zbog oružja o kojem ne mogu ni govoriti - kaže američki predsjednik.
Kaže da bi, da nije bilo Amerike, svi govorili "malo njemački i malo japanski".
Trump se obrušio i na Veliku Britaniju zbog neiskorištavanja energije u Sjevernom moru.
- Ujedinjeno Kraljevstvo proizvodi samo trećinu ukupne energije iz svih izvora u odnosu na 1999. godinu. Zamislite to? Trećina, a oni sjede na vrhu Sjevernog mora, jedne od najvećih rezervi bilo gdje u svijetu, ali ga ne koriste. To je jedan od razloga zašto je njihova energija dosegla katastrofalno niske razine s jednako visokim cijenama“.
Kaže da "želi da Europa bude sjajna", kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, no tvrdi da ne koriste resurse koje imaju.
Tri puta spomenuo Bidena
U prvih 10 minuta govora, Donald Trump je triput spomenuo svojeg prethodnika Joea Bidena, uz obavezan pridjev "uspavani".
Trump: Venezuela je bila divno mjesto
Trump se sada dotaknuo kritika iz reda demokrata te, kako je opisuje, "uspavane administracije Joea Bidena".
- Mnoge druge zapadne vlade vrlo su glupo slijedile njegov primjer, okrećući leđa svemu što čini nacije bogatima, moćnima i jakima. Rezultat su bili rekordni proračunski i trgovinski deficiti te rastući državni deficit, potaknut najvećim valom masovnih migracija u ljudskoj povijesti - tvrdi.
Kaže da se u američkom gospodarstvu "događa čudo za koje nitko nije mislio da će ga ikada moći učiniti bilo koja zemlja". Dodao je da je njegov prvi predsjednički mandat iz financijske perspektive bio "najuspješniji mandat ikad".
Na red je došla i Venezuela. Trump kaže da je bila "divno mjesto" sve dok nije došla Madurova vlast.
- Sad će im ponovno biti fantastično. U sljedećih šest mjeseci zaradit će više novca nego u posljednjih 20 godina - ističe američki predsjednik.
Trump: Europa više nije prepoznatljiva
Trump kaže da Europa više nije prepoznatljiva, da uvozi "novu i potpuno nepoznatu" populaciju.
- Europa nije ono što je nekad bila. Možemo o tome raspravljati, ali zapravo se nema o čemu raspravljati - kaže.
Američki predsjednik dodaje da "voli Europu", ali da taj kontinent "ne ide u dobrom smjeru". Tvrdi da se "brojni dijelovi svijeta urušavaju pred našim očima".
Kao i jučer na brifingu u Bijeloj kući, Trump brzo skače s teme na temu. Sad je prešao na temu uvođenja carina. Kaže da SAD smanjuje poreze, a druge zemlje moraju platiti za štetu koju su nanijele Sjedinjenim Američkim Državama. Dotaknuo se i energetskog sektora.
- Umjesto da gradimo neučinkovite vjetroturbine koje samo koštaju, mi ih u SAD-u rušimo - kaže.
Počeo govor
Počeo je govor američkog predsjednika Donalda Trumpa. Započeo ga je kao i jučerašnju press konferenciju u Bijeloj kući, hvali svoja postignuća i kritizira administraciju Joea Bidena. Na početku govora rekao je da će se obratiti prijateljima i "nekolicini neprijatelja".
Govori o tome kako američko gospodarstvo briljantno stoji te da je inflacija "poražena".
- Ljudi su jako zadovoljni naporima koje postižem, ide im jako dobro - kaže Trump te dodaje da je Amerika u posljednjih godinu dana izvela najveći gospodarski preokret ikad viđen.
Velika gužva na ulazu u dvoranu
Dok se čeka Trumpov dolazak u Kongresni centar u Davosu, na ulazu vlada velika gužva. U dvoranu očito neće moći ući svi koji žele čuti govor američkog predsjednika. Kapacitet dvorane je 1300 ljudi i popunjena je do posljednjeg mjesta.
Govor bi trebao početi uskoro.
Plenković ostaje na Trumpovom govoru
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ostaje u Davosu, gdje će slušati govor Donalda Trumpa, iako su neki europski lideri otišli sa Svjetskog gospodarskog foruma, a neki se nisu ni pojavili zbog najava o aneksiji Grenlanda i nametanja visokih carina zemljama koje se tome protive.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Trump sletio u Davos, uskoro drži govor
Donald Trump sletio je helikopterom u Davos, gdje bi njegov govor, unatoč ranijim problemima i kašnjenju na letu iz SAD-a u Zürich, trebao početi kako je predviđeno, u 14.30 sati.
Izvjestitelji pišu da je pred ulazom u dvoranu gdje će Trump govoriti već nastao veliki red.
Witkoff bi se sutra trebao sastati s Putinom: ‘Imam dojam da želi mir‘
Posebni američki izaslanik Steve Witkoff izjavio je u Davosu da bi se sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trebao održati u četvrtak, a na stolu bi se trebala naći i pitanja teritorija u sklopu pregovora o Ukrajini.
U razgovoru za CNBC, Witkoff je rekao da je u posljednjih šest do osam tjedana ostvaren značajan napredak, dodavši da će on i zet predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, u srijedu navečer razgovarati s ukrajinskim dužnosnicima, prije nego što se u četvrtak sastanu s najvišim ruskim predstavnicima.
Prema Witkoffovim riječima, Putin bi osobno trebao sudjelovati na sastanku, koji je, kako navodi, zatražio sam Kremlj.
Witkoff je istaknuo da se postiže napredak i oko američkog mirovnog plana u 20 točaka, čiji se detalji trenutno usklađuju.
Najteže pitanje, kako je rekao, ostaju teritorijalni dogovori, koje je opisao kao ‘slona u sobi‘, ali dodao je da postoje ‘vrlo dobre ideje‘ kako bi se i taj problem mogao pomaknuti s mrtve točke.
Na pitanje vjeruje li da je Putin spreman na dogovor kojim bi se okončao rat u Ukrajini, Witkoff je odgovorio potvrdno, rekavši da ima dojam kako sve strane žele mir i da je došlo vrijeme za to.
Dosadašnji pokušaji postizanja prekida vatre nisu uspjeli, no pritisak iz Washingtona i nestrpljenje predsjednika Trumpa zbog rata koji traje gotovo četiri godine, uz stotine tisuća poginulih vojnika i civila, doprinijeli su povratku obje strane za pregovarački stol.
Najveće prepreke miru i dalje ostaju ruski zahtjevi da Ukrajina prepusti istočni Donbas, kao i ukrajinski zahtjevi za čvrstim sigurnosnim jamstvima Zapada kako bi se spriječila nova ruska agresija u budućnosti.
Starmer: Nećemo uzmaknuti pred Trumpovim pritiscima
Britanski premijer Keir Starmer poručio je u Donjem domu parlamenta da neće uzmaknuti pred pritiscima iz Washingtona te da Velika Britanija neće odustati od svojih načela i vrijednosti kada je riječ o budućnosti Grenlanda, čak ni pod prijetnjama carinama.
Obraćajući se zastupnicima, Starmer je ponovio da su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem carina državama koje mu se protive potpuno pogrešne.
Premijer je također najavio da će sutra ugostiti dansku premijerku u Londonu, što dodatno naglašava koordinaciju Londona i Kopenhagena oko Grenlanda.
Starmerove izjave dolaze nakon što je američki ministar financija Scott Bessent poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo razočarava Sjedinjene Države zbog odluke da suverenitet nad otočjem Chagos preda Mauricijusu.
Trump helikopterom ide u Davos
Trump je nakon slijetanja prešao u helikopter koji će ga odvesti u Davos gdje bi danas trebao govoriti.
Američkom ministru rugali se na večeri, neki izašli iz dvorane
Američki ministar trgovine Howard Lutnick sinoć je doživio neugodne scene na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Kako ekskluzivno doznaje Financial Times, na večeri koju je organizirao Larry Fink, šef investicijske tvrtke BlackRock, Lutnickovi "ratoborni" komentari naišli su na veliko negodovanje drugih gostiju, koji su ga počeli otvoreno ismijavati i rugati mu se, do mjere da su neki gosti otišli s večere. Fink je, doznaje FT, morao smirivati situaciju.
Lutnick je prije toga u članku za FT rekao da "ne dolaze u Davos održati status quo" te da dolaze "kristalno razjasniti jednu stvar: s predsjednikom Trumpom kapitalizam je dobio novog šerifa u gradu".
Ministarstvo trgovine i Svjetski ekonomski forum zasad nisu FT-u službeno komentirali incident.
Costa: Spremni smo braniti naše zemlje i građane
Predsjednik Europskog Vijeća Antonio Costa je u govoru pred Europskim parlamentom u srijedu naglasio kako samo Danska i Grenland mogu odlučiti o sudbini Grenlanda te da su zemlje članice EU ujedinjene u potpori načelima međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta.
- Ne možemo prihvatiti da zakon jačeg prevlada nad pravima najslabijih, jer međunarodna pravila nisu stvar odabira, a savezništva se ne mogu svesti samo na niz transakcija, rekao je Costa u govoru na plenarnoj sjednici Europskog Parlamenta.
Predsjednik Europskog Vijeća, koji je zbog Grenlanda sazvao i izvanredni summit EU za četvrtak, upozorio je kako geopolitički izazovi s kojima se suočava Europska unija djeluju ponekada zastrašujuće, spomenuvši nastavak sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, ali i da se u takvim okolnostima ne smije potkopavati međunarodno pravo i ugroziti ključna savezništva. Priznao je da su euroatlantski odnosi na testu.
Govoreći o prijetnjama američkog Predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju dodatnih carina za neke zemlje EU Costa je rekao da bi upravo takve mjere potkopale transatlantske odnose i bile nespojive s trgovinskim sporazumom između EU i SAD.
- Spremni smo braniti sebe, naše zemlje, naše građane i naša poduzeća od bilo kog oblika prisile. Europska unija ima snagu i instrumente za to, zaključio je Costa.
Telegraph: Macron je otišao iz Davosa
Sve veći broj europskih čelnika ili odlazi iz Davos ili se uopće neće pojaviti tamo, javlja dopisnik britanskog Telegrapha Hans van Leeuwen. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je otišao nakon što navodno nije uspio osigurati sastanak nasamo s Donaldom Trumpom.
Macron je, podsjetimo, prije dva dana poslao poruku Trumpu s prijedlogom da se nađu u Davosu, što je Trump odbio te još k tome zaprijetio uvođenjem novih carina Francuskoj.
Predsjednica Europske unije Ursula von der Leyen otputovala je pak u Strasbourg, iako je navodno ostavila otvorenom mogućnost povratka u Davos. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgodio je planove za sudjelovanje u Davosu, rekavši da mora ostati u Kijevu zbog ruskih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ipak, rekao je da se "sve može promijeniti u bilo kojem trenutku".
Španjolski premijer Pedro Sanchez također je otkazao putovanje nakon što je u željezničkoj nesreći na jugu Španjolske poginulo 42 ljudi. U Davosu neće biti ni talijanske premijerke Giorgije Meloni, koja će kako doznaje Reuters, ići Macronovim stopama te odbiti pristupanje Trumpovom "Odboru za mir".
Trump je sletio u Zürich
Predsjednički zrakoplov Air Force One upravo je sletio na aerodrom u Zürichu, Donald Trump je stigao u Švicarsku i sada bi helikopterom trebao krenuti prema Davosu.
Čini se da je Trumpov raspored sada poremećen barem nekoliko sati, nakon što je noćni let prema Švicarskoj bio prekinut zbog manjeg električnog kvara na Air Force One, kako je objavila Bijela kuća.
Trump uskoro slijeće u Švicarsku
U Davosu se trenutno očekuje dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji bi trebao stići uskoro.
Trumpov put prema Švicarskoj kasnio je nakon što je predsjednički zrakoplov Air Force One bio prisiljen vratiti se na vojnu bazu u Marylandu zbog manjeg električnog kvara.
Velika Britanija ne isključuje mogućnost recipročnih carina
Britanska ministrica financija Rachel Reeves izjavila je u Davosu da ‘nikada ne bi isključila nijednu opciju‘ kada je riječ o mogućim recipročnim carinama, nakon što su narasle zabrinutosti zbog Trumpovih prijetnji povećanjem carinskih stopa zbog Grenlanda.
U razgovoru za BBC, Reeves je naglasila da Velika Britanija neće biti povodljiva, već će djelovati u nacionalnom interesu prilikom pregovora sa SAD-om o trgovini, što uključuje i smanjivanje trgovinskih barijera s drugim zemljama.
Podsjetimo, tek u svibnju 2025. London je s Washingtonom postigao sporazum o trgovinskim mjerama, nakon globalnih carina uvedenih na tzv. ‘dan oslobođenja‘.
No, prošlog vikenda Trump je zaprijetio uvođenjem 10-postotne carine na sve proizvode iz osam europskih zemalja, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, ukoliko se protive njegovom planu preuzimanja Grenlanda.
Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da bi EU mogla razmotriti niz odmazdnih opcija, Reeves je za BBC potvrdila da je dobila jamstvo američkog ministra trgovine da će trgovinski sporazum između SAD-a i UK ostati na snazi.
Rutte: Fokus nije na Grenlandu nego na Ukrajini
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je u Davosu da trenutni prioritet saveza nije Grenland, već Ukrajina.
Na panelu Svjetskog gospodarskog foruma Rutte je rekao da je ‘pomalo zabrinut da bi prevelik fokus na druge teme mogao dovesti do problema.‘
Unatoč ogromnim gubicima u prosincu, Rusija i dalje pojačava napade na Ukrajinu, naglasio je.
Rutte je podsjetio da napredak u mirovnim pregovorima i nedavno dogovoren zajam Europske komisije od 90 milijardi eura za Ukrajinu ne smije članicama NATO-a dati dojam da mogu ‘zaboraviti na obranu Ukrajine‘.
- Potrebna im je naša podrška danas, sutra i prekosutra, rekao je Rutte. ‘Treba mi da europski saveznici ostanu fokusirani na ovo pitanje‘.
Danski europarlamentarac: ‘Trumpe, od***i‘
Tijekom nedavne žustre rasprave u Europskom parlamentu o budućnosti Grenlanda, danski zastupnik Anders Vistisen izravno se obratio predsjedniku Donaldu Trumpu riječima:
- Iskoristit ću riječi koje vi razumijete. Gospodine predsjedniče, odj***i!
Incident se dogodio dok se raspravljalo o američkim interesima na Grenlandu, a Vistisen je kritizirao Trumpovu ideju o stavljanju danskog teritorija pod američku kontrolu, što je predsjednik opravdavao navodnom nacionalnom i globalnom sigurnosnom nužnošću.
Vistisen, 38-godišnji član Europskog parlamenta, poručio je da Grenland nije na prodaju, a potom je svoje kritike dodatno pojačao izrazima koji su prekršili pravila parlamenta.
Potpredsjednik parlamenta Nicolae Ștefănuță brzo je reagirao, upozorivši zastupnika:
- Žao mi je, kolega, ovo je protiv naših pravila. Imamo jasna pravila o psovkama i neprimjerenom jeziku u ovoj dvorani. Neprihvatljivo je, čak i ako imate snažne političke stavove.
Nakon upozorenja, Vistisen je ostatak svog izlaganja održao na danskom, a potom napustio govornicu.
Rutte: Radimo na rješavanju problema
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio je da NATO trenutno pokušava riješiti spor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko Grenlanda, ali je naglasio da pregovori moraju ostati povjerljivi.
- Možete biti sigurni da radim na ovom pitanju iza kulisa, ali ne mogu to činiti javno.
Istodobno, NATO je potvrdio da dijeli Trumpove sigurnosne brige vezane uz Arktik, te da savez mora poduzeti više kako bi zaštitio regiju od ruskog i kineskog utjecaja.
- Radimo na tome da osiguramo zajedničku obranu Arktika, rekao je čelnik NATO-a panelistima.
Ovo naglašava da, iako su odnosi s SAD-om ponekad napeti, NATO nastavlja aktivno koordinirati sigurnost Arktika i balansirati geopolitičke interese saveznika.
Američki ministar financija: ‘Danska je nebitna‘
Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da je ulaganje Danske u američke državne obveznice, kao i sama Danska, nebitno za američko tržište.
Na pitanje koliko ga brine eventualno povlačenje europskih ulaganja iz američkih obveznica, Bessent je, kako prenosi CNBC, poručio:
- Danske investicije u američke državne obveznice, kao i Danska sama, su nebitne. Radi se o iznosu manjeg od 100 milijuna dolara. Obveznice se prodaju već godinama i uopće me ne zabrinjava.
Dodao je da SAD i dalje bilježi rekordna strana ulaganja u svoje obveznice te je naglasio da je prodaja japanskih obveznica nakon najave prijevremenih izbora u toj zemlji ‘procurila‘ i na druga tržišta.
Bessent je također istaknuo da je ideja kako bi Europljani mogli masovno prodavati američke vrijednosnice zapravo potekla od jednog analitičara iz Deutsche Banka, a potom je ‘pojačana od strane lažnih medija‘.
Napomenuo je da je izvršni direktor Deutsche Banke kasnije kontaktirao Bessenta kako bi jasno rekao da banka ne stoji iza tog izvještaja analitičara.
Dansko veleposlanstvo u Washingtonu: Zatrpani smo porukama
Iz Danskog veleposlanstva u Washingtonu otkrili su na društvenim mrežama kako su proteklih dana zatrpani porukama podrške sa svih strana, a povod za objavu bio im je buket ruža koji je jučer ujutro netko ostavio ispred natpisa na ulasku u prostor veleposlanstva.
Uz buket je osvanula i poruka "Amerikanci vole Dansku" s nacrtanim srcem.
"Primili smo stotine e-mailova, razglednica i telefonskih poziva koji naglašavaju prijateljstvo koje povezuje naše narode. Nismo u mogućnosti odgovoriti na svaku poruku, ali svaku pojedinačno primamo na znanje!", objavili su iz Veleposlanstva.
SAD dodatno zaoštrile odnos s Velikom Britanijom
Sjedinjene Američke Države jutros su dodatno zaoštrile ton prema Velikoj Britaniji. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u Davosu da London ‘razočarava‘ Washington zbog odluke da suverenitet nad otočjem Chagos preda Mauricijusu.
Izjava dolazi nakon što je i predsjednik Donald Trump kritizirao sporazum koji uključuje formalni prijenos Diega Garcije, lokacije jedne od ključnih američkih vojnih baza.
Međutim, vrijedi podsjetiti da su Sjedinjene Države u listopadu prošle godine, kada je dogovor postignut, pozdravile sporazum, pohvalivši čelnike Ujedinjenog Kraljevstva i Mauricijusa zbog, kako su tada naveli, vizije i političke hrabrosti.
Dodatno, u veljači 2025., uoči potpisivanja sporazuma, i sam Donald Trump je javno izrazio načelnu potporu dogovoru, što sada dodatno naglašava promjenu tona Washingtona prema Londonu.
Von der Leyen: ‘Želimo dogovor, ali spremni smo djelovati‘
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u Davosu da je međunarodni poredak doživio promjenu koja nije samo duboka, nego i trajna. Prema njezinim riječima, svijet danas sve više funkcionira prema logici sirove moći.
Istaknula je kako je za Europu ključno da ubrzano jača vlastitu neovisnost i razvije nove poluge utjecaja. Osvrnuvši se na rastuće napetosti sa Sjedinjenim Državama, posebno u kontekstu izjava predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, upozorila je da su prijetnje dodatnim carinama pod izlikom sigurnosti pogrešan put.
Von der Leyen je najavila da će se europski čelnici u četvrtak sastati kako bi raspravili odgovor Europske unije na moguće američke carine. Naglasila je da Europa daje prednost dijalogu i dogovoru, ali da je spremna djelovati jedinstveno, brzo i odlučno ako to bude potrebno.
Starmer ne dolazi u Davos: ‘S Trumpom će komunicirati na svoj način‘
Britanski ministar energetike Ed Miliband stao je u obranu ‘smirenog‘ pristupa britanskog premijera Keira Starmera u odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Miliband je potvrdio da Starmer ne planira dolazak u Davos na Svjetski gospodarski forum, istaknuvši kako premijer ima druge obveze te da će s Trumpom komunicirati ‘na svoj način.
U razgovoru za BBC Breakfast Miliband je priznao da je riječ o izazovnoj situaciji, ali je naglasio kako je Starmerov pristup dosad dao rezultate. Prema njegovim riječima, britanski premijer nastojao je pronaći zajednički jezik s američkim predsjednikom i u tome je uspio, što je, među ostalim, dovelo i do prvog trgovinskog sporazuma.
Istodobno, dodao je, Starmer se ne ustručava jasno iznijeti neslaganja, što je, kako kaže, pokazao i u slučaju Grenlanda. Miliband smatra da je upravo takav smiren i uravnotežen stil vođenja ono što je trenutno potrebno.
Naglasio je i da je prioritet smirivanje napetosti oko Grenlanda, jačanje sigurnosti na Arktiku u suradnji sa saveznicima te nastavak dijaloga sa SAD-om. Cilj, poručio je, mora biti pronalazak zajedničkog rješenja koje neće voditi prema carinama i trgovinskim ratovima, nego prema zajedničkoj sigurnosti i suradnji u arktičkoj regiji.
Trump i Grenland glavna su vijest u ruskim medijima
Ruski tabloidi i državna glasila s velikom pozornošću prate izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, uz niz provokativnih naslovnica i komentara, piše BBC.
Tabloid Moskovski komsomolec objavio je ilustraciju na kojoj Trump, državni tajnik Marco Rubio i potpredsjednik JD Vance zabijaju američku zastavu na Grenland, motiv koji je sam Trump prethodno podijelio na društvenim mrežama. List piše kako se ‘Trump i njegovi suradnici spremaju zauzeti Grenland‘, dodajući da se zasad sve odvija na razini društvenih mreža, ali da je to, kako navode, ‘prvi korak‘.
Sličnu ilustraciju objavila je i Komsomolskaja pravda, u kojoj ruski veleposlanik u Danskoj upozorava da bi povjerenje u jedinstvo NATO-a moglo dodatno oslabjeti. Prema njegovim riječima, Savez ni danas ne funkcionira kao idealizirana zajednica u kojoj su ‘svi za jednog, a jedan za sve‘.
List Argumenti i činjenice otišao je korak dalje te objavio karikaturu Donalda Trumpa s velikom kartom Grenlanda na glavi, poput šešira. U komentaru se navodi kako se ideja o američkoj aneksiji najvećeg otoka na svijetu ‘čvrsto usadila u Trumpovo razmišljanje‘.
Na pitanje može li SAD uopće kupiti Grenland, ruski senator Konstantin Kosačev podsjeća da širenje teritorija nije nepoznato u američkoj povijesti, navodeći primjer kupnje Aljaske od Rusije. Ipak, naglašava kako bi svako nametanje takve odluke bilo potpuno nezakonito, jer bi predstavljalo grubo kršenje suvereniteta Danske i Grenlanda, kao i međunarodnog prava.
Zaključuje kako je moguće da američki predsjednik još ne razumije gdje su granice dopuštenog te da ih, barem zasad, tek ispituje.
Bessent: Zašto Europa ne sjedne i pričeka Trumpa?
Američki ministar financija Scott Bessent, koji je u Davos stigao uoči dolaska predsjednika Donalda Trumpa, prvi je jutrošnji govornik na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
U svom je govoru rekao da ne razumije zašto Europa ne bi ‘sjela, pričekala dolazak predsjednika Trumpa i saslušala njegove argumente‘.
Osvrnuo se i na odnose sa Švicarskom, poručivši da bi za Washington bilo vrlo razočaravajuće ako bi se Bern, u jeku rastućih napetosti između SAD-a i Europe, odlučio snažnije približiti Europskoj uniji.
Govoreći o Grenlandu, Bessent je naglasio da ne želi ići ispred predsjednika Donalda Trumpa, ali je poručio kako Sjedinjene Američke Države od svojih saveznika očekuju razumijevanje stava da bi Grenland trebao postati dio SAD-a.
Dotaknuo se i tehničkog problema koji je prisilio predsjednički zrakoplov na povratak u vojnu bazu u Marylandu. Riječ je, kako je rekao, o manjem električnom kvaru, a prema trenutačnim informacijama Trump bi u Davos trebao stići s otprilike tri sata zakašnjenja u odnosu na prvotni raspored.
Trumpov govor u 14:30
Američki predsjednik Donald Trump trebao bi se obratiti sudionicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u 14:30 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Riječ je o jednom od najiščekivanijih govora ovogodišnjeg foruma, osobito nakon kašnjenja njegova dolaska zbog tehničkih problema s predsjedničkim zrakoplovom.
Francuska zatražila zajedničku vježbu zemalja NATO-a na Grenlandu
Francuska je zatražila savezničku vježbu NATO-a na Grenlandu i spremna je sudjelovati u njoj, rekli su iz Elizejske palače CNN-u.
Francuska je, zajedno s drugim europskim zemljama, proteklog tjedna rasporedila dio vojnog osoblja na Grenlandu kako bi sudjelovala u zasebnoj zajedničkoj vježbi koju predvodi Danska.
To se događa dok američki predsjednik Donald Trump pojačava svoje prijetnje o prisilnoj aneksiji arktičkog otoka. Njegove izjave izazvale su krizu u desetljećima starom sigurnosnom savezu koji predvodi SAD.
CNN je zatražio odgovor od NATO-a.
Netanyahu prihavio poziv u ‘Odbor za mir‘
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridruži ‘Odboru za mir‘ zaduženom za obnovu Gaze, objavio je njegov ured u srijedu.
Ta inicijativa dio je Trumpova plana da oformi odbor koji bi se mogao proširiti i na rješavanje sukoba i drugdje.
Trumpov prijedlog da odbor možda zamijeni Ujedinjene narode izazvao je zabrinutost u međunarodnoj zajednici, kao i nacrt povelje koji je CNN-u pokazao kako bi on trebao ostati neodređeno dugo na mjestu predsjednika odbora.
Trump je u proteklim danima poslao pozive čelnicima desetaka zemalja, uključujući Rusiju i Kinu, a očekuje se da će ove sedmice u Davosu ugostiti ceremoniju potpisivanja, rekli su izvori za CNN.
U petak je Bijela kuća najavila ‘osnivački izvršni odbor‘, uključujući Trumpova zeta Jareda Kushnera, državnog tajnika Marca Rubija, posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.
Trump ipak poletio za Davos
Zrakoplov američkog predsjednika Donalda Trumpa, Air Force One, nedugo se nakon polijetanja prema Švicarskoj morao vratiti u Sjedinjene Države zbog manjeg električnog kvara. Trump je putovao na Svjetski gospodarski forum u Davosu.
Iako isprva nije bilo poznato hoće li put nastaviti drugim zrakoplovom, američki mediji navode da se Trump ubrzo ukrcao u zamjenski avion te ipak krenuo prema Davosu.
Iznenadni zaokret Trumpovog zrakoplova na putu prema Davosu
Kako javlja CNN u prijelomnoj vijesti, iznad Atlantika odvijala se prava mala drama tijekom leta predsjednika Donalda Trumpa prema švicarskom Davosu gdje bi trebao sudjelovati na Svjetskom gospodarskom forumu.
Naime, "zbog manjeg električnog problema", kako je za CNN izjavio dužnosnik Bijele kuće, predsjednički zrakoplov Air Force One morao se vratiti u bazu Joint Base Andrews.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Najviralniji trenutak s najluđe Trumpove presice
Američki predsjednik Donald Trump održao je press konferenciju na kojoj je govorio više od sat i pol vremena.
Čak i po Trumpovim standardima, pišu brojni analitičari i dopisnici iz Bijele kuće, ovo je obraćanje medijima, na jedan način, bilo drugačije od svega dosad viđenog u drugom mandatu američkog predsjednika.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Analiza BBC-ija nakon Trumpove presice
Već prvoga dana dao je svijetu do znanja što slijedi, piše BBC u svojoj prvoj analizi nakon Trumpove presice pred put u švicarski Davos.
„Ništa nam neće stati na put“, poručio je predsjednik Donald Trump uz gromoglasan pljesak, završavajući inauguracijski govor u hladnoj zimi Washingtona, na današnji dan prošle godine, na početku svoga drugog mandata.
Je li svijet to shvatio dovoljno ozbiljno?, pita se u tekstu Lyse Doucet, glavna međunarodna dopisnica BBC-a.
Više pročitajte OVDJE.
Što se događalo jučer?
Američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio prijetnje u vezi preuzimanja Grenlanda, poručivši na društvenim mrežama da „nema povratka“ i da je „Grenland imperativ“, piše BBC.
Na konferenciji za novinare u Bijeloj kući upitan je koliko je daleko spreman ići kako bi SAD stekao Grenland. Odgovorio je kratko: „Vidjet ćete.“
U međuvremenu je francuski predsjednik Emmanuel Macron na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj upozorio na „zaokret prema svijetu bez pravila“, dok je kanadski premijer Mark Carney izjavio da se „stari poredak više neće vratiti“.
Trump bi u srijedu trebao stići u Davos, gdje je najavio da je zakazano „mnogo sastanaka o Grenlandu“.
Tijekom dugog obraćanja novinarima Trump je također ustvrdio da je uvjeren da će se „stvari u vezi Grenlanda prilično dobro rasplesti“.
Na pitanje BBC-ja bi li eventualni raspad NATO-saveza bio cijena koju je spreman platiti zbog Grenlanda, Trump je odgovorio: „Nitko nije učinio više za NATO nego ja, u svakom smislu“, dodavši da će „NATO biti zadovoljan, a i mi ćemo biti zadovoljni“, jer je, kako je rekao, „Grenland potreban za svjetsku sigurnost“.
Ipak, ranije je doveo u pitanje bi li NATO priskočio u pomoć SAD-u ako bi to bilo potrebno.
„Znam da bismo mi došli u pomoć NATO-u, ali ozbiljno se pitam bi li oni došli u pomoć nama“, rekao je novinarima.
NATO – Sjevernoatlantski savez – trenutačno broji 32 države članice, a SAD je među 12 zemalja osnivačica. Savez je osmišljen kako bi štitio slobodu i sigurnost kroz kolektivnu obranu, a jedno od njegovih temeljnih načela sadržano je u članku 5., prema kojem se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve.
Trump nije isključio ni uporabu vojne sile kako bi SAD stekao Grenland. Na pitanje NBC Newsa bi li upotrijebio silu za preuzimanje teritorija, predsjednik SAD-a je u ponedjeljak odgovorio: „Bez komentara“.
U razgovoru za BBC Newsnight u utorak navečer, grenlandska ministrica industrije i prirodnih resursa Naaja Nathanielsen rekla je da su Grenlanđani „zbunjeni“ Trumpovim zahtjevima.
„Ne želimo biti Amerikanci i to smo vrlo jasno rekli“, istaknula je Nathanielsen. „Kakvu vrijednost pridajete našoj kulturi i našem pravu da sami odlučujemo o vlastitoj budućnosti?“
Utorak je bio prvi dan foruma u Davosu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izravno se osvrnula na pitanje Grenlanda u govoru sudionicima, naglasivši da je Europa „u potpunosti predana“ sigurnosti Arktika.
Dodala je i da se to može postići jedino zajednički te je Trumpove najavljene dodatne carine nazvala „pogreškom“.
Američki predsjednik najavio je da će od 1. veljače uvesti carinu od 10 posto na „svu robu bez iznimke“ iz osam europskih zemalja ako se usprotive njegovu planu preuzimanja Grenlanda.
Von der Leyen je dodala da Europska unija stoji u „punoj solidarnosti“ s Grenlandom i Kraljevinom Danskom, naglasivši da je njihov suverenitet „nepregovarački“.
Sličnu poruku poslao je i kanadski premijer Mark Carney, koji je rekao da je predanost njegove zemlje članku 5. NATO-a „nepokolebljiva“.
„Čvrsto stojimo uz Grenland i Dansku te u potpunosti podupiremo njihovo jedinstveno pravo da sami odluče o budućnosti Grenlanda“, poručio je Carney.
Macron je u svojim izjavama rekao da daje prednost „poštovanju umjesto nasilnicima“ te „vladavini prava umjesto brutalnosti“.
Ranije u utorak Trump je zaprijetio carinama od čak 200 posto na francusko vino i šampanjac, nakon što je Macron navodno odbio poziv da se pridruži tzv. „Vijeću mira“ za Gazu.
Francuski predsjednik osudio je „beskonačno gomilanje novih carina“ kao „neprihvatljivo“, osobito kada se one koriste kao sredstvo pritiska u pitanjima teritorijalnog suvereniteta.
Macron je među onima koji pozivaju Europsku uniju da razmotri protumjere protiv američkih carina, uključujući i instrument protiv prisile, kolokvijalno nazvan „trgovačka bazuka“.
Izvori bliski Odboru za međunarodnu trgovinu navode da Europski parlament planira suspendirati odobrenje trgovinskog sporazuma sa SAD-om dogovorenog u srpnju, što bi predstavljalo novu eskalaciju napetosti između Sjedinjenih Država i Europe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....