Ukrajina će se morati odreći dijela državnog teritorija u zamjenu za postizanje mira s Rusijom, najavio je američki lider Donald Trump. Na to je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu odgovorio da bi Ukrajina predajom teritorija prekršila ustav, dodajući da "Ukrajinci neće pokloniti svoju zemlju okupatorima".
Iako se izrijekom ne spominje o kojem teritoriju je riječ, zna se da je u pitanju Donbas. Kada je Rusija napala Ukrajinu, 24. veljače 2022., glavni cilj bilo je osvajanje Kijeva i instaliranje kvislinške vlade. Ukrajinske snage to su spriječile i početkom travnja Rusija je iznenada povukla svoje trupe iz regije oko Kijeva da bi svoje napade koncentrirala na Donbas. Administrativne jedinice (oblasti) Luhansk i Donjeck, poput poluotoka Krima, spadaju u ukrajinske oblasti u kojima je posebno velik broj stanovnika naveo ruski kao materinji jezik. Ondje je udio etničkih Rusa također relativno visok, a slična situacija je u susjednima zaporiškoj i hersonskoj regiji, ali etnički Rusi većinu stanovništva čine samo na Krimu.
Stižu snimke: Rusija gori, ima mrtvih, na udaru i Moskva
Jug današnje Ukrajine, kao pogranična regija Carske Rusije, a kasnije i Sovjetskog Saveza, odavno se nalazi pod jakim utjecajem Rusije, ali Donbas je sve do sredine 19. stoljeća bio jedva naseljen. No tada je zbog nalazišta ugljena postao najznačajniji centar ruske industrijalizacije. Donbas je za SSSR i Ukrajinu bio ono što je Ruhr za Njemačku jer tu se iskapalo između 60 i 90 posto čelika i ugljena u više od 250 rudnika. Istovremeno se u Ruskom Carstvu provodila politika potiskivanja ukrajinskog jezika, a u sovjetskoj eri, u oblast su se u velikom broju naseljavali Rusi. Unatoč tome, kada se raspao SSSR, stanovnici Donbasa su na referendumu 1. prosinca 1991. godine glasali za neovisnost Ukrajine s 84 posto glasova. Za Ukrajinu, Donbas je sve do 2014. godine predstavljao najvažniju industrijsku oblast. To se smanjilo nakon izbijanja sukoba jer su mnogi rudnici, posebno oni koji se nalaze u separatističkim područjima, napušteni ili su u vrlo lošem stanju. Osim toga, tijekom rata su uništena i druga industrijska postrojenja i infrastruktura.
Na političko-oružanoj razini, nakon "narančaste revolucije" poslije predsjedničkih izbora 2004. i "Euromajdana" 2014. godine, tu je otpor zapadnoj orijentaciji Ukrajine bio posebno jak, a militantni ruski separatisti, uz podršku Moskve, uspjeli su uspostaviti kontrolu nad dijelovima te regije. Istovremeno, Kremlj je iskoristio vakuum moći u Kijevu da bi anektirao poluotok Krim. Ruski separatisti su 2014., proglasili neovisne narodne republike, Donjecku i Luhansku, a Rusija ih je službeno priznala 21. veljače 2022., tri dana prije početka invazije na Ukrajinu. Ali već tada je Andreas Heinemann-Grüder, stručnjak za istočnu Europu u Bonskom međunarodnom centru za konverziju (BICC), upozorio da Rusija sada mora osvojiti cijelo područje da bi provela aneksiju koju je pripremila priznanjem. "Time bi oni pred domaćom publikom mogli proglasiti pobjedu i eventualno okončati rat", prije tri godine najavio je njemački stručnjak za europski istok.
Propadne li sastanak na Aljasci, Trump ide za rješenjem kojeg se bojao i Biden
Toga su bili svjesni i Ukrajinci. "Kijev je spašen, sada počinje odlučujuća bitka za Donbas", izjavio je Zelenski početkom travnja 2022. Od tada su se ondje vodile najkrvavije bitke u rusko-ukrajinskom ratu: najprije je na jugu trajala dvomjesečna opsada Mariupolja, a kasnije dugotrajne krvave borbe za Bahmut pa Avdiivku, u blizini Donjecka, najvećeg grada u okupiranom Donbasu. Rusi su ih osvajali, ali uz ogroman broj poginulih, no i Ukrajinci su također imali velike gubitke.
Unatoč ruskoj ofenzivi koja traje već četrdeset mjeseci, i dalje je više od 7000 kvadratnih kilometara Donbasa pod kontrolom ukrajinskih branitelja. Tu je niz utvrđenih obrambenih položaja i srednje velikih gradova, koje prema procjenama zapadnih vojnih stručnjaka Putinova vojska neće moći osvojiti još barem dvije godine. Ako i tada. Prema Donaldu Trumpu, Ukrajinci sve to trebaju prepustiti Rusima, a zauzvrat bi dobili primirje.
I Mark Rutte, šef NATO-a, također je priznao stvarnost da Rusija kontrolira dio predratnog teritorija Ukrajine. "Kada je riječ o pitanju teritorija, kada je riječ o priznavanju, na primjer, možda u budućem sporazumu, da Rusija kontrolira de facto, zapravo, dio teritorija Ukrajine, to bi trebalo biti učinkovito priznanje, a ne političko priznanje de jure", primijetio je Rutte.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusi namjeravaju "prevariti Ameriku", ali Ukrajina to neće dopustiti, iako želi održiv mir. Kako je Zelenski primijetio, "svi vide da Rusija nije napravila nikakav stvarni korak prema miru, nikakav korak na tlu ili u zraku koji bi mogao spasiti živote". Stoga je pozvao na sankcije i pritisak na Rusiju od Sjedinjenih Država, Europe i drugih zemalja. "Ako Rusija ne želi zaustaviti rat, onda moramo zaustaviti njezino gospodarstvo", rekao je predsjednik Ukrajine.
No dio ukrajinskih medija opisao je koja je najgora varijanta za Zelenskog - da ga Trump natjera da pristane na povlačenje trupa iz Donjecke regije, uz određena sigurnosna jamstva poput nastavljanja isporuke oružja i ubrzanog pristupa EU, a u budućnosti možda i NATO-u. Što se tiče Ustava Ukrajine, podsjećaju mediji, on predviđa potrebu referenduma samo za službeno priznanje gubitka teritorija dok za povlačenje vojnih trupa nije potreban referendum. Dovoljna je naredba zapovjedništva, a takve su naredbe davane mnogo puta posljednjih godina - za povlačenje iz Lisičanska, Avdiivke, Ugledara i drugih gradova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....