"Možeš spasiti sebe i one koji su ti najbliži, ali moraš odmah napustiti zemlju." Ove je riječi Donald Trump navodno prošlog tjedna uputio Nicolásu Maduru, doznaje Miami Herald. Maduro je ultimatum odbio, nakon čega je američki predsjednik najavio da će se dosad ograničene vojne akcije, gađanje glisera za koje tvrdi da prevoze drogu, uskoro proširiti i na kopnene napade unutar Venezuele.
Prema izvoru upoznatom s razgovorom, poziv se smatrao posljednjim pokušajem izbjegavanja izravnog sukoba, no propao je na tri točke. Prvo, Maduro je tražio globalnu amnestiju za sebe i svoj najuži krug. Drugo, željeli su zadržati kontrolu nad oružanim snagama, slično onome što se dogodilo u Nikaragvi 1991. s Violetom Chamorrom, uz obećanje održavanja slobodnih izbora. Taj je prijedlog američka strana također odbacila. Treći problem bio je tajming. Washington je inzistirao da Maduro odmah podnese ostavku i napusti zemlju, a Caracas je to odbio. Situacija se dodatno zaoštrila kada je Trump u subotu objavio da je venezuelski zračni prostor "u cijelosti zatvoren", nakon čega je Maduro pokušao ponovo nazvati Trumpa, ali mu se američki predsjednik više nije javljao na pozive.
Trump poslao ratnu armadu pred Venezuelu
"Obraćam se zrakoplovnim kompanijama, pilotima, dilerima droge i trgovcima ljudima: zračni prostor iznad i oko Venezuele smatrajte zatvorenim", poručio je Trump na Truth Socialu.
Caracas je odluku nazvao neprijateljskim činom. "Venezuela osuđuje kolonijalističku prijetnju koja zadire u naš suverenitet. Riječ je o nezakonitoj i neopravdanoj agresiji", priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Washington već dugo optužuje Madura da vodi narkokartel, nudeći rekordne nagrade za informacije koje bi dovele do uhićenja: 50 milijuna dolara za Madura, 25 milijuna za ministra unutarnjih poslova Diosdada Cabella i 15 milijuna za ministra obrane Vladimira Padrina Lópeza. Američke snage do sada su uništile više od 20 brodova i usmrtile preko 80 osoba koje optužuju za krijumčarenje droge, iako analize pokazuju da većina fentanila u SAD stiže iz Meksika, a kokain uglavnom preko Pacifika, a ne Kariba.
Napetosti su eskalirale kada je State Department Kartel Sunca označio stranom terorističkom organizacijom, čime su Maduro, Cabello i López stavljeni u isti pravni okvir kao čelnici ISIS-a i al-Qaide. Takva oznaka američkoj administraciji otvara put za aktiviranje Ovlaštenja za uporabu vojne sile (AUMF), koje je dosad korišteno za niz vojnih protuterorističkih operacija, od Iraka do Libije. AUMF zapravo daje američkom predsjedniku ovlasti za uporabu vojne sile bez službene objave rata koju, prema Ustavu, može proglasiti samo Kongres.
Amerika već nekoliko desetljeća nije poslala toliku vojnu silu u tu regiju
Predsjednik mora u roku od 48 sati obavijestiti Kongres i obrazložiti da djeluje radi zaštite američkih građana i interesa nacionalne sigurnosti. Umjesto da službeno objavi rat, što Povelja UN-a inače zabranjuje osim u slučaju samoobrane, SAD koristi AUMF za pokretanje vojnih akcija radi ostvarivanja vanjskopolitičkih ciljeva, a svoje akcije pravda borbom protiv terorizma ili, u aktualnom Trumpovu slučaju, borbom protiv narkotika.
Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da označivanje Kartela Sunca terorističkom organizacijom "otvara mnogo novih mogućnosti", a Trump je poručio da bi mogao ciljati venezuelsku vojnu imovinu i infrastrukturu, premda tvrdi da je i dalje otvoren za pregovore. Caracas uzvraća da je riječ o "lažnom izgovoru za intervenciju" i tvrdi da je kartel "američka izmišljotina".
Vojne napetosti rastu paralelno s velikim gomilanjem američkih snaga u regiji. U posljednja dva mjeseca na Karibe su stigli nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, desetak ratnih brodova, nuklearna podmornica i borbeni avioni F-35.
Ciljevi Washingtona u Venezueli ostaju isti: promjena režima i jačanje utjecaja u zemlji bogatoj naftom. Rusija i Kina, glavni Madurovi saveznici, tradicionalno su pružale vojnu opremu i financijsku podršku. SAD želi smanjiti njihov utjecaj. "S Trumpom na čelu vratit ćemo svoje dvorište", izjavio je nedavno Hegseth za Fox News, misleći na Latinsku Ameriku.
Venezuela je više od 20 godina gradila suradnju s Rusijom i Kinom, no sada, kad se suočava s američkim vojnim pritiskom, ti se saveznici drže po strani. Rusija je iscrpljena ratom u Ukrajini, a Kina ima vlastitih problema zbog usporene ekonomije. Analitičari upozoravaju da bi Peking mogao biti najveći gubitnik u slučaju Madurova pada jer bi nova vlada vjerojatno ponovo ojačala veze s Washingtonom i nafta bi išla prema SAD-u, a ne Kini. Venezuela, naime, raspolaže najvećim rezervama nafte u svijetu.
Trump je ‘manje-više donio odluku‘ u pogledu Venezuele
Osim toga, obje zemlje trenutačno žele postići što bolje diplomatske i trgovinske dogovore s Trumpom, pa ne žele riskirati sukob zbog Venezuele. Maduro je nedavno molio Rusiju, Kinu i Iran za dodatnu vojnu pomoć, od radara do raketnih sustava, kako doznaje Washington Post, no odgovor je zasad mlak. U ozbiljnom sukobu Caracas ostaje uglavnom sam. Zapravo, cijela situacija sada podsjeća na Iran, koji Rusija i Kina također ljetos nisu vojno podržali tijekom sukoba s SAD-om i Izraelom.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi kopnena invazija bila iznimno složena. Jeremy McDermott, direktor tvrtke Insight Crime, koja analizira organizirani kriminal u Latinskoj Americi, za NPR kaže da bi se američke snage suočile s jakim otporom: prorežimskim milicijama, tzv. "colectivosima", te najmanje tisuću kolumbijskih gerilaca koji bi branili Madura. Vlada već dijeli oružje civilima i poziva na "narodni rat". Međutim, većina Venezuelaca podržala bi američku operaciju za svrgavanje Madura te bi američke snage vjerojatno vrlo brzo slomile venezuelsku vojsku.
Za Trumpa je puno veći problem to što nema podršku Amerikanaca za ulazak u neki širi kopneni sukob. Vjerojatniji prvi korak, umjesto slanja vojnika, bili bi raketni napadi s mora na kopnene ciljeve u Venezueli, poput infrastrukture ili vojnih objekata. Anketa CBS Newsa pokazala je da 76 posto ispitanika smatra da Trump nije dobro objasnio politiku prema Venezueli i protive se akciji, a samo 13 posto vidi tu zemlju kao značajnu prijetnju. Također, MAGA-baza se žestoko protivi slanju američkih sinova i kćeri u strane vojne intervencije jer vjeruju da se to protivi načelu "Amerika na prvom mjestu". Trump im dosad nije uspio uvjerljivo objasniti razloge za takav potez. Zato je vjerojatnije da je gomilanje američkih snaga zapravo dio psihološkog pritiska, s ciljem da se Madura prisili na povlačenje ili generale potakne da ga svrgnu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....