Kremljologija bi se morala vratiti postulatima koje je postavio Ephraim Kishon, Židov koji je izbjegao iz komunističke Budimpešte u Izrael. Dok je s obale Mediterana pratio zbivanja s one strane željezne zavjese, nije dvojio u najbolji izvor informacija, tadašnji najpoznatiji dnevni list u Sovjetskom Savezu - Pravdu (istinu).
U ponedjeljak smo dočekali da Trump obznani važnu vijest koja bi trebala biti težak udarac za Putina. Na mrežnim stranicama Jutarnjeg napisao sam da najava sankcija, ako Moskva u roku od 50 dana ne učini nešto po pitanju primirja, i nije prijetnja ili udarac, nego otvaranje prostora ruskim agresorima da rade što žele u Ukrajini.
Moskva mirno dočekala Trumpove prijetnje
Kao Kishonov sljedbenik ne pratim Pravdu, ali zato redovito konzultiram ruske medije. U utorak nije bilo panike. Oglasio se Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, obznanivši da je ruski vrh primio na znanje Trumpove izjave o isporuci vojne pomoći Kijevu. "Najnovije izjave američkog predsjednika vrlo su ozbiljne. Nešto u njima osobno se tiče predsjednika [Vladimira] Putina", rekao je Peskov. "Svakako će nam trebati vremena da analiziramo retoriku iz Washingtona", dodao je. Koristeći epitet ozbiljan, dodao je određenu dozu dramatičnosti istupu, ali, realno, u njegovim riječima nema iznenađenja. Sliku dopunjava skaredni Dmitrij Medvedev koji kaže da Rusiju nije briga za Trumpov "teatralni ultimatum".
Razumljivo, jer je prošli četvrtak Dmitrij Trenin, ideolog putinizma, precizno naveo sve što je Trump rekao u ponedjeljak i dao procjenu daljnjeg razvoja. Trump u ponedjeljak kaže, u društvu Marka Ruttea, glavnog tajnika NATO-a, da je postignut dogovor prema kojem će SAD slati oružje Ukrajini, a plaćat će ga članice NATO-a. Prijašnja američka administracija plaćala je dio pomoći Kijevu, dio su bili zajmovi, ali sada je njemački kancelar Friedrich Merz zadovoljan i ovakvom opcijom. Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, baš i nije. "Ukrajini pružamo velika sredstva za kupnju oružja i streljiva koje im je potrebno. Moramo vidjeti što još možemo učiniti zajedno. Ali, jako bih voljela vidjeti da svi naši partneri također stvarno pridonose ako želimo da ovaj rat prestane", rekla je u utorak u Bruxellesu.
Trenin piše u četvrtak: "Na vojnom planu Trump će isporučiti preostale pakete pomoći odobrene pod Bidenom i možda ih dopuniti skromnim vlastitim doprinosima. No, u budućnosti će Zapadna Europa - posebno Njemačka - opskrbljivati Ukrajinu, često kupnjom sustava američke proizvodnje i njihovim ponovnim izvozom. U međuvremenu će SAD nastaviti opskrbljivati Kijev obavještajnim podacima s bojišta, posebno za duboke udare unutar ruskog teritorija".
The Financial Times u utorak objavljuje da je Trump pitao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom razgovora 4. srpnja može li napasti Moskvu ako SAD osigura dalekometno oružje. "Volodimire, možeš li pogoditi Moskvu?... Možeš li pogoditi i Sankt Peterburg?" upitao je Trump tijekom poziva, prema izvorima. Zelenski je odgovorio: "Apsolutno. Možemo ako nam date oružje".
Moskva je u doba dok je Trump još navodno promišljao kako reagirati jer ga je "Putin razočarao" - takva konstatacija nema mjesta u ozbiljnim međunarodnim odnosima - točno znala što američki predsjednik planira napraviti. Mirna je jer je Kina poručila EU da neće pristati na poraz Rusije u Ukrajini. Pred Rusijom je 50 dana tijekom kojih može ostvariti pokoji uspjeh na bojištu, a ako se situacija uistinu zakomplicira, pred kraj tog razdoblja lako pristane na neke ustupke, možda čak i primirje. I Trump će opet biti sretan.
Dalekometno oružje još u sferi rasprave
Mogućnost napada dalekometnim projektilima, primjerice Tomahawkom na Moskvu, o kojoj govori David Ignatius u The Washington Postu, izuzetno je ozbiljna prijetnja jer bi tako glavni grad izašao iz zone komfora i suočio se s ozbiljnim razaranjem: dosadašnji napadi besposadnim letjelicama i zatvaranje zračnog prometa kao posljedica mogu se smatrati očekivanim komplikacijama. Ali, to oružje tek treba doći i SAD mora dati odobrenje da ga se koristi u napadu na velike gradove. Trump je zasad odobrio samo Patriote i drugo obrambeno oružje.
The Wall Street Journal sumnja da će Trump ispuniti prijetnje o sankcijama. Odluka od ponedjeljka smatra se manevrom kako bi izbjegao da Kongres donese zakon o stvarno ozbiljnim sankcijama Rusiji, koje bi uključivale carine na razini 500 posto i izazvale ozbiljne probleme Moskvi.
"Kako reći koji je obrat stvaran kad osoba stalno mijenja mišljenje", pita se Susan Glasser u New Yorkeru.
Trenin definira da ukrajinski rat neće završiti ove godine (to je procjena i češkog predsjednika Petra Pavela). Ruski ideolog vraća se na tezu posrednog rata Zapada i Rusije kao dijela globalne konfrontacije. U tu se sliku uklapa podrška Kine koja želi suzbiti američku hegemoniju i oslabiti njezin utjecaj na Indo-Pacifiku.
Diplomatska aktivnost proteklih je dana bila intenzivna - u Kinu je nakon više godina došao indijski ministar vanjskih poslova, a pozornost privlače susreti ruskih i kineskih dužnosnika, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov susreo se i s predsjednikom Xi Jinpingom. Eurazijska osovina gradi poziciju dok Trump s Europom ne razgovara i prijeti joj carinama, istodobno tražeći da naša Unija slijedi američku trgovinsku i inu politiku prema Kini neovisno o vlastitim interesima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....