Tragom novog američkog plana za kraj rata u Ukrajini, u kojem jedna od 28 točaka predviđa da Rusija prepusti svoju zamrznutu imovinu na raspolaganje za obnovu Ukrajine, ruski neovisni medij Meduza u svojoj analizi navodi razloge zašto ruski vođa Vladimir Putin vjerojatno na to neće pristati, ali i zašto bi mogao.
Trumpov plan
Prošlog je tjedna Axios objavio nacrt teksta najnovijeg plana administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rusko-ukrajinskog rata o kojem su potom prošlog vikenda u Ženevi raspravljali visoki ukrajinski i američki pregovarači. Jedan od najdetaljnije obrađenih dijelova tog dokumenta je točka 14, koja opisuje kako Bijela kuća namjerava koristiti zamrznutu imovinu Rusije. U nacrtu sporazuma pod točkom 14 piše sljedeće:
"Zamrznuta sredstva bit će korištena na sljedeći način: Sto milijardi dolara zamrznute ruske imovine bit će uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu; SAD će dobiti 50 posto profita od ovog izazovnog pothvata. Europa će dodati 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos ulaganja za obnovu Ukrajine. Sredstva zamrznuta u Europi bit će odmrznuta. Ostatak zamrznutih ruskih sredstava bit će uložen u zaseban američko-ruski investicijski instrument koji će provoditi zajedničke projekte u određenim područjima. Ovaj fond bit će usmjeren na jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan poticaj da ne dođe do povratka sukobima".
Teško je, kako ističe Meduza, ne uočiti da se velik dio ovog dijela plana fokusira na potencijalne dobitke koje bi sporazum mogao donijeti Sjedinjenim Državama. To se poklapa s Trumpovim pristupom ratu u Ukrajini od njegova povratka u Bijelu kuću u siječnju - on je više puta naglasio da Washington mora prestati trošiti novac na podršku Kijevu i početi profitirati od već ostvarenih ulaganja kroz pošiljke oružja i drugu pomoć poslanu Kijevu.
Ista ta logika stajala je iza sada uglavnom zaboravljenog sporazuma o "rijetkim zemnim elementima" s Ukrajinom i restrukturiranja sustava opskrbe oružjem, u kojem bi NATO plaćao transfere američkog oružja u Ukrajinu. Opseg tih kupnji nije jasan, no Trump inzistira na tome da Sjedinjene Države počnu ostvarivati profit od tih isporuka. A sudeći prema prijedlogu Bijele kuće, zamrznuta ruska imovina trebala bi postati još jedan izvor kompenzacije - i u konačnici profita - za Washington.
No, kako bi se razumjeli rizici koje uključuje ovaj koncept, u prvom redu treba imati uvid u to što je uopće ta zamrznuta imovina.
Što je zamrznuta ruska imovina
Kako bi se zaštitila od inflacije i tečajnih rizika, ruska središnja banka, kao i drugi nacionalni regulatori, ulaže svoj novac u pouzdanu imovinu. Najčešće su to strani vrijednosni papiri, poput državnih obveznica s najvišim rejtingom.
Prema različitim procjenama, zapadne nadležne institucije zamrznule su između 280 i 330 milijardi dolara ruske imovine. Najmanje dvije trećine tog iznosa - više od 200 milijardi dolara - čuva se u Europskoj uniji. Čuvar najvećeg dijela tih zamrznutih rezervi je belgijski depozitorij Euroclear, koji brine o gotovo 160 milijardi dolara ruske državne imovine.
Od početka 2022. Rusija je u Sjedinjenim Državama držala najviše 6 posto svojih rezervi. Procjenjuje se da je tamo zamrznuto oko 5 milijardi dolara. Tu se pojavljuju ključna pitanja kada je posrijedi Trumpov prijedlog - bez europske podrške, kako bi Washington upravljao stotinama milijardi ruske imovine te postoji li realan scenarij u kojem bi Kremlj prepustio svoje rezerve kako bi zaustavio rat?
Osiguravanje odobrenja Kremlja za transfer oko 200 milijardi dolara za obnovu Ukrajine bio bi izuzetno težak izazov za Washington. S ruske strane, odgovornost za nacrt mirovnog plana leži na Kirilu Dmitrijevu, Putinovom izaslaniku za ekonomsku suradnju, koji nema diplomatske ovlasti za iznošenje i zastupanje službenog stava Kremlja.
Ni ministarstvo vanjskih poslova ni vlada nisu dali nikakvu izjavu koja bi ukazivala na to da bi Rusija mogla prepustiti svoje rezerve. "Prije nego što je Trumpova ponuda objavljena, nisam čuo da su ruske vlasti spremne poduzeti takav korak i time neizravno priznati potrebu da se Ukrajini nadoknadi šteta", rekao je za Meduzu stručnjak za borbu protiv korupcije Ilja Šumanov.
Američka kontrola i spremnost Rusije da se odrekne rezervi
Nasuprot tome, prije nešto više od tjedan dana ruski ministar, šef diplomacije Sergej Lavrov opisao je scenarij oduzimanja imovine kao "banditsko ponašanje" i zaprijetio Zapadu recipročnim odgovorom.
Ipak, u veljači su Reutersovi izvori upoznati s tadašnjim pregovorima rekli da, iza zatvorenih vrata, ruski dužnosnici nisu isključivali opciju odmrzavanja dijela svojih rezervi za Ukrajinu, pod uvjetom da barem trećina novca bude utrošena na obnovu područja koja su ruske snage okupirale nakon početka invazije punog opsega 24. veljače 2022. No, od tada nije bilo znakova napretka po pitanju imovine, a ruski napredak na fronti ne približava Ukrajinu scenariju pobjede koji bi Kijevu omogućio da traži reparacije od Moskve.
Istovremeno, Europa nije poduzela nikakve odlučne mjere kako bi zaplijenila rusku imovinu u korist Ukrajine. Vlade EU-a zapele su oko pitanja pravnih i financijskih rizika bilo kakvog izvlaštenja. Prošle su se godine europski dužnosnici složili prenijeti prihod od kamata iz ruskih zamrznutih rezervi, što je Kijevu prošle godine donijelo nekoliko milijardi dolara, a ove godine će donijeti više od 10 milijardi dolara.
No, ta podrška nije dovoljna za ratne potrebe Ukrajine, što je prisililo EU da predloži svoj tzv. kredit za reparacije. Prema ovom planu, Ukrajina bi dobila beskamatni zajam od Bruxellesa osiguran ruskom imovinom i otplatila bi ga samo ako Moskva plati reparacije nakon rata. Iako se time formalno ne bi oduzela ruska sredstva, Belgija se protivi ovom konceptu. Kao matična država Eurocleara, Belgija bi se suočila s glavnim financijskim i pravnim obvezama prema bilo kojem mehanizmu kvazi-eksproprijacije. Pristaše koncepta - uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza - do sada nisu uspjele pronaći kompromis s belgijskim vlastima.
Ruski razlozi za pristanak
Dobrovoljni pristanak Moskve da usmjeri svoje rezerve na obnovu Ukrajine - očito predviđen Trumpovim planom - vjerojatno bi poslužio kao spas za Europu, no to bi također bio do sada nezabilježen potez. Rusko gospodarstvo je doista iscrpljeno ratom, žrtve su premašile 200.000 vojnika, a većina Rusa izjašnjava se da su za završetak "specijalne vojne operacije".
Unatoč tome, povijest ne pamti baš i ne pamti puno ratova u kojima je strana koja pobjeđuje iznenada zatražila mir i pristala financirati oporavak svog protivnika. SAD su, primjerice, uložile desetke - možda i stotine - milijardi dolara u Irak i Afganistan, ali ta su sredstva distribuirale vlade povezane s Washingtonom, a ne režimi protiv kojih su se SAD borile.
Čini se, piše Meduza, da ovaj element Trumpovog mirovnog plana ovisi o dobroj volji Kremlja. Taj je potez, kako se navodi, vjerodostojan samo ako su ruski ratni troškovi veći nego što Kremlj tvrdi i dovoljno visoki da nastavak borbi učine neodrživim.
No, postoji i pragmatičnije objašnjenje zašto bi ruske vlasti mogle pristati na Trumpov aranžman. Godine 2023. zemlje skupine G7 odlučile su da će ruske rezerve ostati zamrznute pod bilo kojim okolnostima sve dok Ukrajina ne primi odštetu za nanesenu štetu. Čak ni ruski trijumf na bojnom polju ne bi promijenio status zamrznute imovine.
Imajući to na umu, plan Washingtona mogao bi biti najbolji kompromis do kojeg Moskva može doći, kaže Aleksander Koljandr, istraživač u Centru za analizu europske politike (CEPA). "To je bolje od onoga što sada imaju", rekao je on za Meduzu, objašnjavajući kako Kremlj nema načina da povrati svu svoju imovinu, a Trumpov prijedlog bi mu omogućio povrat barem dijela novca."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....