Jedan od najdugovječnijih i ključnih ekstremističkih ideoloških savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, Stephen Miller, u ponedjeljak je dao dosad najjasnije pojašnjenje epohalne promjene u globalnoj ulozi Amerike, dok administracija zacrtava bezobziran smjer djelovanja nakon što je obezglavila režim Venezuele.
"Živimo u svijetu u kojem možete pričati koliko god hoćete o međunarodnoj ljubaznosti i svemu ostalom", rekao je taj radikalno desni dužnosnik predsjedničke administracije, inače zadužen i za politiku deportacija, u intervjuu za CNN. "Ali živimo u svijetu, u stvarnom svijetu... koji je vođen snagom, koji je vođen silom, koji je vođen moći", konstatirao je Miller. "To su željezni zakoni svijeta", podvukao je on.
Svi američki saveznici koji su i dalje u fazi negiranja nakon prve burne godine Trumpova drugog mandata trebali bi, navodi u svojoj analizi za CNN Stephen Collinson, poslušati još nešto što je Miller rekao. "Mi smo supersila. I pod predsjednikom Trumpom ponašat ćemo se kao supersila", poručio je.
Njegovi komentari stigli su u kontekstu nedoumica u vezi s Trumpovim tvrdnjama da sada on upravlja Venezuelom, nakon munjevite vojne operacije američkih specijalnih snaga u kojoj je uhićen predsjednik zemlje Nicolás Maduro i odveden na sud u New Yorku u ponedjeljak, gdje se izjasnio da nije kriv po optužbama vezanima uz trgovinu drogom, korupciju na najvišoj razini i slično.
Millerove izjave uslijedile su i nakon Trumpovih nedjeljnih sugestija o mogućim novim akcijama protiv drugih država. Posebno je zaprijetio Kolumbiji te ocijenio da se Meksiko mora "dovesti u red". Trump je nedavno poručio i da će Iran "biti vrlo snažno pogođen" ako bude ubijao prosvjednike.
Kako se navodi, kao što je uvijek slučaj s Trumpovom administracijom, posebno pažljivo treba odvagnuti nestabilnu retoriku koja je često usmjerena na provociranje kritičara ili ugađanje biračkoj bazi, pri čemu Miller po eksplozivnosti svojih izjava parira i samom američkom predsjedniku.
Agresivna strategija, duboka pitanja
Trump je opravdao akciju protiv Madura predstavljajući ga kao vrh golemog narkokartela, a njegovu zemlju kao višestruku prijetnju SAD-u. Kao demokratski izabrani predsjednik, Trump ima široke ovlasti u vanjskoj politici i pritom ne skriva prezir prema ideji da Kongres ima ikakvu nadzornu ulogu.
Milijuni ljudi našli bi se u puno boljem položaju bez Madura kada bi Venezuela prešla u demokraciju, a milijuni izbjeglica mogli bi se vratiti kući. No, agresivna strategija Bijele kuće u Venezueli - a da se ne spominje očita namjera da se osnaže ostaci režima, a ne legitimni demokratski čelnici - otvara neka duboka pitanja, ocjenjuje CNN.
Također, tu je i prkosno odbijanje da se zatraži odobrenje Kongresa za očiti čin rata u kojem je zarobljen strani čelnik i narušen venezuelanski suverenitet u operaciji za koju dužnosnici kažu da je uključivala gotovo 200 američkih pripadnika na terenu i žestok oružani obračun.
Neka od tih pitanja su: Ima li Trump održiv plan za Venezuelu nakon svrgavanja Madura - omraženog diktatora koji je svoju zemlju doveo do propasti? Kako američki vojni i diplomatski resursi mogu pratiti tempo Trumpovih brzo rastućih ambicija da kontrolira zapadnu hemisferu? Planira li administracija daljnje vojne upade u Venezuelu? Miller je, primjerice, u ponedjeljak govorio o "kontinuiranoj" vojnoj operaciji. Te koliko će sve to na kraju koštati američke porezne obveznike?
Upitno je, navodi se dalje, može li predsjednik koji se muči s upravljanjem vlastitom zemljom - gdje mu je rejting pao ispod 40 posto, a birači su ljutiti zbog visokih cijena - "upravljati" još jednom državom. Iz istih razloga, Trumpove ratoborne prijetnje o dovođenju u red više drugih zemalja također se čine upitnima.
Takva bi pitanja trebala zanimati Kongres. No, republikanski čelnici većine u Zastupničkom domu i Senatu stali su iza stajališta administracije da je napad duboko na venezuelanskom teritoriju bio tek policijska operacija koja nije zahtijevala ustavno odobrenje. Vođa republikanske većine u Senatu, John Thune, ponudio je posebno iznenađujući primjer nevoljkosti u Kongresu da nadzire predsjednika kada je za CNN rekao da bi bilo "neprikladno" unaprijed obavijestiti čelnike Kongresa o operaciji jer Kongres "nije baš najbolji u čuvanju tajni".
Na pitanje tko sada zapravo upravlja Venezuelom, CNN navodi da, u doslovnom smislu, to nije Trump. Operacija zarobljavanja Madura zatekla je okrutni aparat sigurnosnih službi i pomagača koji su godinama održavali ‘željeznu šaku‘ represije. No, tvrdnja američkog predsjednika ili odražava njegovu zabludu ili simbolizira njegovu tvrdnju da američka mornarička flota u blizini omogućava da nametne svoju volju zemlji putem privremene predsjednice Delcy Rodríguez.
Što Trumpa zanima i koji je put do toga?
Pokazna moć američke vojske možda jest akt prisile, no Rodríguez se sada suočava s lokalnom prijetnjom - tvrdolinijaškim venezuelanskim ministrima koji podržavaju i održavaju na životu kriminalne bande i milicije koje su godinama koristili za vlastito bogaćenje i osnaživanje.
Millerov optimizam, pak, utjelovljuje prirodu žustre administracije koja traži nove ciljeve. Trump razvija apetit za spektakularnim vojnim akcijama koje pune naslovnice jakim naslovima, ali kojima se izbjegavaju komplicirane borbene akcije na terenu.
A upravo tu, kako navodi CNN, dolazi Grenland.
Nakon akcije u Venezueli, Trump ponovno tvrdi da je taj djelomično autonomni danski teritorij vitalan za nacionalnu sigurnost SAD-a. Miller je implicirao da bi SAD mogao preuzeti Grenland naprosto zato što je snažan, a Danska slabija, iako bi bilo koja operacija zauzimanja Grenlanda bila implicitni napad na drugu članicu NATO-a bez presedana. "Sjedinjene Države su moć NATO-a. Da bi SAD osigurao Arktički prostor, zaštitio NATO i interese NATO-a, očito je da Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država", rekao je Miller u intervjuu za CNN.
Grenland je oduvijek bio strateški dragulj. Nalazi se na vrhu atlantskih trgovačkih ruta, a kako ledeni pokrov na polovima nestaje, on postaje poligon za natjecanje supersila - SAD-a, Rusije i Kine.
Europski čelnici objavili odgovor Trumpu, sve je zatekla izjava Carla Bildta: ‘U idućih 6 mjeseci vidjet ćemo sirovu silu protiv Danske‘
U tom smislu, Miller je u pravu kada kaže: "Nitko se neće boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda." SAD bi mogao poslati vojnu diviziju i ne naići na otpor. No, to ne bi bilo nužno. Otok se lako može ojačati jer je Danska članica NATO-a i pokrivena je savezničkim jamstvom uzajamne obrane. Danska i SAD već imaju sporazum koji Washingtonu daje širok pristup području. Uostalom, tamo već postoji američka vojna baza, koju je prošle godine posjetio potpredsjednik J. D. Vance.
No, jasno je da predsjednika koji žudi za pobjedama, teritorijalnim dobicima i brigom za vlastitu ostavštinu u stvarnom vremenu ne zanima previše nekakva snažna NATO misija. Postoji i drugi mogući razlog njegova interesa - Trumpova administracija postavila je novu borbu za rijetke zemne minerale u središte svoje vanjske politike, od Ukrajine do Australije. Ispod zaleđenog tla Grenlanda leže zalihe ključnih elemenata vitalnih za obrambenu i tehnološku industriju. Millerovu poruku dodatno je pojačala izvanredna objava State Departmenta na društvenim mrežama u ponedjeljak, koja prikazuje Trumpa s ozbiljnim izrazom lica uz riječi: "Ovo je naša hemisfera".
Ideja da će SAD svoju moć koristiti otvorenije i isključivo vođen vlastitim interesima nije nova. Ona je bila temelj Trumpova prvog govora pred UN-om 2017. godine, tijekom njegova prvog mandata. Tada je naglasio koncept nacionalnog suvereniteta država, implicitno odbacujući multilateralne organizacije i međunarodne zakone. "Branit ću američke interese iznad svega", rekao je.
Miller ni ne spominje pravo na odlučivanje o sebi
U drugom mandatu, Trump definira američke interese još šire. Nigdje u Millerovu intervjuu nije bilo priznanja da pojedine države ili teritoriji - primjerice Grenland - imaju suvereno pravo odlučivati o vlastitoj sudbini. Niti da međunarodno pravo, stvoreno kako bi se izbjegao ponovni kataklizmični rat poput onih u 20. stoljeću, ikada može ograničiti Sjedinjene Države u njezinim namjerama i postupcima.
Millerova retorika implicitno odbacuje temelje 80 godina dugog američkog poslijeratnog vodstva. Osnivački dokumenti Zapada - poput Atlantske povelje, potpisane između predsjednika Franklina Roosevelta i britanskog premijera Winstona Churchilla na konferenciji u Placentia Bayu u Newfoundlandu - odbacivali su ideju da velike i moćne države mogu nametati svoju volju manjima. Ti su principi također temelj osnivačkih dokumenata UN-a i kolektivnog saveza NATO-a. Zbog toga su mnogi američki političari s obje strane političkog spektra zabrinuti oko donošenja bilo kakvog mirovnog sporazuma u Ukrajini kojim se nagrađuje ruski pokušaj uništenja Ukrajine.
Što je dulje Trump na vlasti, to su veće razlike između njega i njegovih poslijeratnih prethodnika. Čini se da je on bolje "prilagođen" ranijoj eri američkih predsjednika, koji su koristili carinske tarife i prisvajali nova područja u 19. stoljeću.
Neovisni senator iz Vermonta Bernie Sanders, kojega je CNN pitao za komentar Millerovih izjava da venezuelanska vlada sada treba dozvolu Amerike za trgovinu i druge aktivnosti, odgovorio je da Miller daje vrlo dobru definiciju imperijalizma. "Mi smo moćni. Imamo najsnažniju vojsku na svijetu i možemo voditi bilo koju zemlju koju poželimo", rekao je on, parafrazirajući Millerov argument. No zatim je komentirao: "Je li to doista Amerika kakvu naši ljudi žele? Ne mislim da jest", ustvrdio je.
Nema sumnje da Trumpov autoritarni pristup oduševljava njegove pristaše, no pitanje jest je li ova sve veća glad za globalnom moći ono što su birači stvarno željeli 2024. godine. Amerikanci će prvu priliku odgovoriti na to pitanje imati na izborima na sredini mandata u studenome. No, do izbora za Trumpova nasljednika 2028. godine, svijet bi se mogao promijeniti do neprepoznatljivosti, zaključuje u svojoj analizi CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....