Vlada Sjedinjenih Američkih Država prikupila je uzorke DNA više od 133.000 maloljetnih migranata i uvrstila ih u svoju bazu podataka. Prikupljene podatke koristit će kako bi migrante mogli lakše identificirati u slučaju da počine zločin u budućnosti. Najmlađe dijete čije su uzorke uzeli imalo je samo četiri godine, piše Wired.
Kontroverzne dokumente o skupljanju podataka u tišini je, početkom ove godine, objavila američka Uprava za carinu i zaštitu granica, a prikazuju koliko je daleko otišao nadzor biometrijskih podataka migranata i njihove djece. Sustav prikupljanja DNA uzoraka prvotno je razvijen kako bi se mogli nadzirati seksualni prijestupnici i počinitelji težih kaznenih djela.
U distopijskom obrazloženju Ministarstvo pravosuđa SAD-a pojasnilo je kako prikupljanje DNA uzoraka na granicama povećava razinu sigurnosti zbog toga što će se lakše rješavati zločini migranata. Migranti su u dokumentu opisani kao ‘potencijalno opasni za društvo‘.
U razdoblju od listopada 2010. do kraja 2024. godine, službeni zapisi pokazuju da su uzeti uzorci sline najmanje 800.000 migranata, dok stručnjaci tvrde da se stvarne brojke kreću od 1,5 milijuna na više. Među njima se nalaze i brisevi maloljetnika.
Svi podaci su pohranjeni u sustavu naziva CODIS, bazu podataka kojom raspolaže FBI, koji procesira, pohranjuje i analizira genetske profile. Iako je praksa Ministarstva domovinske sigurnosti da se ne izuzimaju podaci osoba mlađih od 14 godina, na terenu je situacija bitno drugačija.
- Kako bi osigurala svoje granice, Uprava za carinu i zaštitu granica posvećuje sve raspoložive resurse kako bi se identificirale osobe koje ulaze u državu. Ne dopuštamo trgovcima ljudima, krijumčarima djece i ostalim kriminalcima da ulaze u naše zajednice, izjavio je Hilton Beckham, pomoćnik glasnogovornika Uprave.
Mnogi pravnici i stručnjaci za imigraciju ovu praksu smatraju problematičnom. Vera Eidelman, odvjetnica koja se bavi građanskim slobodama, skupljanje podataka maloljetnika naziva ‘užasnom distopijom‘.
Uprava za carinu i zaštitu granica zadužena je za presretanje i procesuiranje osoba koje prelaze granicu neautorizirano, a jedna je od najvećih američkih agencija za održavanje reda i sigurnosti. Oni su prvi koji dolaze u kontakt s ilegalnim migrantima te ih smještaju u brojna prihvatilišta raspoređena duž granice SAD-a i Meksika.
Sara Huston, stručnjakinja za genomsku politiku, rekla je za Wired da je CODIS moćan alat kada je u pitanju rješavanje zločina ili pronalazak nestalih osoba. Objašnjava da se uzorci u pravilu uzimaju s mjesta nesreće kako bi ih se usporedilo s podacima koji se već nalaze u bazi podataka, a sačinjavaju ih podaci osoba koje su osuđene za slične zločine. Ipak, preispituje proceduru prikupljanja uzoraka migranata koji nisu počinili zločin. Namjena nije bila uvrstiti sve osobe u sustav, već samo one koje su registrirani prijestupnici.
- Mi možemo rješavati zločine prikupljanjem uzoraka, zato CODIS postoji i odličan je alat. Ali, nije pošteno da skupljamo DNA podatke osoba koje nisu počinile zločin s pretpostavkom da jednom hoće, zaključila je Sara Huston.
Ministarstvo pravosuđa pravdalo je masovno prikupljanje DNA na granici govoreći da je ono nužno za rješavanje zločina. I u službenom priopćenju ministarstvo tvrdi da su ovi veliki napori bitni, ne samo kako bi se pronašli migranti koji su već počinili zločine, već kako bi se potencijalno riješili budući zločini.
Za Stevieja Glabersona, voditelja istraživanja Centra za privatnost i tehnologiju na Sveučilištu u Georgetownu, stvar je jasna - Vlada SAD-a tretira svaku osobu koja prijeđe granicu, bez obzira na dob, pravni status ili činjenicu da nisu optuženi za zločin, kao moguće sumnjivce zločina koji bi se tek trebali dogoditi.
Ako je cilj Vlade otkriti je li pritvorenik otprije zločinac, Glaberson nastavlja da ih nije potrebno uvrstiti u sustav CODIS. Potrebno je samo usporediti uzete podatke s postojećima kako bi se povezanost utvrdila.
- Teško je zamisliti da bi četverogodišnjak mogao biti povezan s kriminalnim aktivnostima, kazao je za Wired. Brojna istraživanja ne pokazuju povezanost imigracije i povećanog kriminaliteta, objašnjava.
Uzorci se uzimaju štapićima s pamučnom glavom iz obraza migranta. Izuzeti DNA podaci ne sadržavaju potpuni genetski kod osobe, već samo određene dijelove koda kojima se određuje identitet, a mogu se čuvati na neodređeno razdoblje.
Ministarstvo pravosuđa nije se oglasilo na brojne upućene kritike. Međutim, anonimni službenik Ministarstva za Wired je rekao da osobe koje ne namjeravaju činiti zločine nemaju razloga za strah ili brigu.
Prema saveznom zakonu, podaci iz CODIS-a mogu se koristiti samo za identifikaciju u slučaju počinjenja zločina. Ministarstvo domovinske sigurnosti naglašava da se uzorci neće koristiti kako bi se migrante diskriminiralo te da FBI uzorke neće koristiti kako bi se otkrili osjetljivi podaci osoba.
Ipak, zagovornici privatnosti su zabrinuti. Vjeruju da se pravila i zakoni mogu mijenjati, a plaši ih i dolazak novih tehnologija koje bi mogle predstavljati opasnost za osobe koje se nalaze u sustavu CODIS-a. Stručnjaci za građanske slobode upozoravaju Vladu da bi se uzorci DNA jednog dana mogli koristiti kako bi se identificirali članovi obitelji migranata.
Podsjetimo, Američki Vrhovni sud nedavno je dopustio administraciji predsjednika Donalda Trumpa da ukine privremeni pravni status stotina tisuća venezuelanskih, kubanskih, haićanskih i nikaragvanskih migranata koji žive u zemlji, čime je olakšao napore republikanskog predsjednika da pojača deportacije. Privremena imigracijska dozvola omogućavala je boravak u zemlji na temelju "hitnih humanitarnih razloga ili značajnog javnog doprinosa", a nositeljima je dopuštala da žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....