Američko-izraelski napad na Iran, koji se nastavlja nesmanjenom žestinom uz iranske odgovore, pokazao je da je Vladimir Putin, koliko god nepromišljeno pokrenuo agresiju na Ukrajinu, znao da će izazvati energetski šok. Kremaljski car pripremao je udar na tržišta pretvarajući energente u oružje. Logička podloga bila je isporukom energenata ucijeniti EU da ne stane na stranu Ukrajine.
Donald Trump ušao je u sukob bez razmišljanja o energetskom aspektu agresije - uopće nije razmišljao o posljedicama napada jer je očekivao da bude gotov u jednom danu. U subotu smo ušli u peti tjedan, mjesec dana rata. Kako to u ratovima biva, uslijedio je zakon nenamjeravanih posljedica i Trumpovi planovi doživjeli su obrat. Otad traži model izlaska iz sukoba a da ne bude gubitnik pa je u četvrtak objavio: "Prema zahtjevu iranske vlade ... ova izjava služi kao dokaz da prekidam razdoblje uništenja energetskih postrojenja za deset dana do ponedjeljka, 6. travnja 2026., u 20 sati po istočnom (američkom) vremenu. Razgovori su u tijeku i, unatoč pogrešnim izjavama lažnih medija i drugih, idu vrlo dobro".
Bio bi to pozitivan signal pregovaračkog procesa da Trumpova odluka nije uslijedila deset minuta nakon što su tržišni podaci Dow Jonesa pokazali da su američke dionice u četvrtak doživjele najjači pad od početka agresije, brišući ranije tjedne dobitke. Indeks Nasdaq Composite završio je u području korekcije (pad veći od 10, a manji od 20 posto) prvi put u godinu dana. Takav razvoj izravno utječe na bogatstvo obitelji Trump pa je prvi instinkt predsjednika bio smiriti tržišta. "Na tržištu se izmjenjuju usponi i padovi jer je puno kontradiktornih signala. Uz to, ne zna se s kim Trump pregovara, pa je tržište nesigurno", tumači Doug Beath, strateg u tvrtki Wells Fargo Investment Institute.
Ovo je jedina država iz EU kojoj Iran želi otvoriti Hormuz, opet obrat Trumpa: ‘Imaju novi rok!‘
Kontradiktornost ne odgovara Trumpu, ali odgovara Teheranu koji je preko mirovnog posrednika, kako piše The Wall Street Journal, poručio da nije tražio odgodu napada na energetska postrojenja.
Iranci također žele prekid sukoba koji je nanio izuzetno velike štete vojnoj infrastrukturi i što se dulje nastavi, kapaciteti oružanih i inih sigurnosnih snaga slabjet će. Takav razvoj utječe na sposobnost gušenja budućih, izvjesnih, osobito nakon prestanka agresije, prosvjeda protiv režima. Svjesni su da u ovom trenutku imaju određenu propagandnu prednost zbog ekonomskih problema koje su izazvali zatvaranjem Hormuza pa se pozicioniraju odlučnijima nego što stvarno jesu i, realno, mogu biti.
Reuters zbraja: rat u Iranu izbrisao je oko sedam bilijuna dolara vrijednosti globalnih dionica. Cijene nafte i plina do petka su porasle gotovo 70, odnosno 85 posto. Bloomberg dodaje da ekonomisti zaključuju da bi američka inflacija sa sadašnjih 2,4 mogla porasti na 3,1 posto. Predviđaju usporavanje ekonomskog rasta s 2,5 na 2,3 posto. O utjecaju krize na energetskim tržištima, s posebnim osvrtom na ulogu dolara u trgovini naftom, više u rubrici Svijet u Magazinu.
Dva naslova upućuju na to da su američke mogućnosti u Iranu sužene. CNN piše: "Mnoge od preostalih Trumpovih opcija u Iranu riskiraju teške žrtve s upitnim šansama za uspjeh", a Reuters: "Trump nema dobre solucije za završetak rata u Iranu".
Izrael sve to ne zanima te nastavlja invaziju na Libanon, nastojeći stvoriti sigurnosnu zonu na jugu i eliminirati prijetnju koju šijitski militantni pokret Hezbolah predstavlja sjeveru zemlje.
U svem tom kaosu koji je izazvao Trump ima vremena baviti se trivijalnostima. Od ovog ljeta na dolarima će biti njegov potpis, ne više samo ministra financija i rizničara. Dokaz u nizu sličnih da je riječ o osobi čiji psihički problemi, a ističu se narcisoidni poremećaj i paranoja, mogu samo izazivati teškoće i nevolje. Takav lik, kojemu je važno svugdje ostaviti svoj pečat neovisno o uspjehu, upravlja agresijom na Iran.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....