“Turska lira dosegla je novu rekordno nisku razinu, a turska su financijska tržišta pala u ponedjeljak jer je veliki potres pojačao pritiske snažnog dolara, geopolitičkih rizika i neočekivanog rasta inflacije”, objavio je Reuters u ponedjeljak ujutro. U jednom je trenutku Borsa Istanbul prekinula trgovanje zbog pada 4% u vrijednosti.
Termin “ciklički” jedan je od važnih elemenata u ekonomskoj znanosti, HNB ima studiju “Uvođenje kompozitnog indikatora cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja”. S tim se zakonom suočio i turski predsjednik, kojeg volimo zvati sultanom, Recep Tayyip Erdoğan. Njegova je stranka AK premoćno pobijedila na izborima 2002. godine jer je zemlja bila u teškim ekonomskim problemima, doslovce na koljenima. Erdoğan je stabilizirao ekonomiju i uveo Tursku u skupinu G20: na 19. je mjestu ukupne vrijednosti 819 milijardi dolara (9661 dolar per capita; kad je Erdoğan preuzeo vlast vrijednost je bila 240 milijardi). To ju čini moćnim gospodarstvom u regiji, ali slabijim ili izjednačenim s europskima: Nizozemska je jača (1012 milijardi), a Švicarska blizu s 800 milijardi. Konjunktura je pomogla Turskoj da relativno neozlijeđena prođe i kroz globalnu financijsku krizu 2008. godine, a onda su počeli unutarnji sukobi koji će kulminirati u srpnju 2016. godine kad je dio vojske izveo neuspjeli puč.
Erdoğan je i dotad pokazivao sklonosti autoritarnoj vladavini, a nakon tog šoka pod svoju je kontrolu stavio i ekonomiju što je zemlju odvelo u nevolje: za ministra financija je postavio svog zeta kojeg nitko u poslovnom svijetu nije doživljavao ozbiljno. Odluka vlade u Ankari da ne pusti na slobodu američkog pastora Andrewa Brunsona, uhićenog 2016. godine, dovelo je do ekonomskog pritiska Washingtona koji je uzdrmao već nestabilnu ekonomiju: “Turska privreda već je bila plaha, a lokalna valuta lira pod pritiskom jednog od najvećih deficita tekućeg računa na tržištima u nastajanju: 2021. godine pala je 44% u odnosu na dolar. Takav razvoj potiče inflaciju i otežava sposobnost tvrtki da otplate svoje zajmove u stranoj valuti”, tumačio je tada Bloomberg. Brunson je pušten na slobodu, a ubrzo je uslijedila javnozdravstvena kriza i ekonomske su se teškoće produbile.
Ulaže se u zlato i kriptovalute
Inflacija je postala krucijalni problem u Turskoj i u listopadu prošle godine došla do 85% na godišnjoj razini. Reuters tada tumači da je Erdoğanov ekonomski program u posljednjih 14 mjeseci davao prioritet rastu i izvozu te niskim kamatama s ciljem da inflaciju smanji podupiranjem tekućeg računa kako bi došao u suficit (u siječnju je deficit iznosio 109 milijardi dolara), a ne podizanjem kamatnih stopa. Ovo potonje, što je tradicionalni i oprobani mehanizam usporavanje inflacije, zagovarali su guverneri središnje banke pa ih je Erdoğan u dvije godine smijenio četvoricu.
U jednom od javnih nastupa u jeku visoke inflacije turski je predsjednik rekao da, kao musliman, neće podizati kamate pa ih središnja banka drži na 9% spustivši ih s 19% u rujnu 2021. godine - turski bankovni sustav je ustrojen po zapadnom modelu, a ne kao u Islamskoj Republici Iran po islamskom koji ne dopušta kamate. U siječnju je inflacija opet, neočekivano, skočila popevši se na 57,68% (očekivalo se 53%). “Oštar mjesečni rast rezultat je niza poskupljenja u novoj godini, uključujući javni prijevoz, duhanske proizvode i usluge, kao i rastućih cijena hrane”, tumačio je Reuters.
Rast je u 2021. godini bio robustan, 11%, ali to je bila posljedica otvaranja nakon pandemije. U prošloj je godini oslabio, posebno o dva posljednja tromjesečja pa se predviđalo da bude između 4 i 5%. Klicu mogućeg negativnog pravca ekonomije agencije vide u slabljenju industrijske proizvodnje, kralježnici turske privrede.
Stanovništvo se u međuvremenu snalazi, kako prenosi CNBC, pa trgovine počinju prikazivati cijene u američkim dolarima, a stanovništvo novac, između ostalog - zlato - ulaže i u kriptovalute.
Oštar zaokret
Krajem siječnja vlada je izvoznicima ponudila povoljniji tečaj za konvertiranje inozemnih prihoda u lire, uz klauzulu da ostvarene inozemne prihode određeno vrijeme ne koriste za kupnju neke od konvertibilnih valuta. Središnja banka Turske ponudit će premiju od dva posto na trenutni konverzijski tečaj kompanijama koje vraćaju, ili, kako su to nazvali, izvrše repatrijaciju svoje zarade u domovinu, prenio je Bloomberg.
Ocjenjuje se da je zbog postojećih ekonomskim teškoća predsjednik Erdoğan pomaknuo izbore za sredinu svibnja svjestan da mu daljnje pogoršanje uvjeta života ugrožava izglede da pobijedi na izborima. Velike banke JP Morgan i Goldman Sachs očekuju oštar zaokret ekonomske politike odmah nakon izbora.