Iznuđivanje novca za zaštitu nije naročito poželjna tema u razgovorima s vlasnicima barova u Cape Townu. "Ljudi se prilagode", kaže muškarac iz istočne Afrike koji želi ostati anoniman. "Ovdje vladaju zakoni ulice", dodaje on.
A kako u stvarnosti izgledaju ti zakoni ulice, uvjerio se Randolf Jorberg, Nijemac koji je bio vlasnik jednog bara još 2015. godine. Nakon što je prvi put javno progovorio o praksi iznuđivanja u ugostiteljskoj branši i odbio platiti, nožem je izboden njegov zaštitar.
Prije toga su dobro odjeveni muškarci širokih ramena posjetili njegov bar "Beerhouse".
"Oni ti ponude zaštitu od opasnosti koju ne mogu ni opisati", objašnjava Jorberg. Veoma uljudno i službeno, preko firme. Problemi počinju tek kada se ne prihvati ta ponuda, piše Deutsche Welle.
"Da sam u Cape Townu, ne bih se usudio to učiniti"
Tijekom pandemije koronavirusa, broj slučajeva iznude je naglo porastao. Kako noćni klubovi više nisu radili, novac za zaštitu bio je tražen od vlasnika restorana i barova u centru Cape Towna. Jorberg tada ponovno izlazi u javnost – i napušta zemlju: "Da sam ostao u Cape Townu, ne bih se usudio to učiniti."
Tijekom snimanja ekipe DW-a pred Beerhouseom se pojavio muškarac za kojeg Jorberg sumnja da stoji iza tih iznuda: Nafiz Modack. Njegovi zaštitari kontroliraju dijelove Long Streeta u centru grada. S više od 10 tjelohranitelja ulazi u lokal. "Htio sam kratko razgovarati s vlasnikom", rekao je Modack i potom napustio objekt.
Nekoliko mjeseci kasnije, on je uhićen i od tada se nalazi u zatvoru. U lipnju je proglašen krivim za korupciju, ali proces za stotine drugih točaka optužbe još je u tijeku, uključujući i ubojstvo.
U studenom 2024. još jedan osumnjičeni vođa bande uklonjen je sa scene: Mark Lifman ubijen je u razmjeni vatre ispred jednog trgovačkog centra. Uvijek iznova događaju se sukobi i borbe između članova kriminalnih grupa.
"Ali, činjenica da je šef nestao ne znači da je taj posao mrtav", kaže Aron Hyman. Ovaj istraživački novinar, koji dugi niz godina prati zbivanja u podzemlju Južnoafričke Republike, danas radi za Global Initiative Against Transnational Organized Crime (GI-TOC). "U dijelovima Južnoafričke Republike ne može se ni rupa na cesti popraviti bez plaćanja zaštite. Situacija se pogoršava i zahvaća sve više područja."
Zahtjevi za plaćanje novca za zaštitu u mnogim branšama
To pokazuju i DW-ova istraživanja. Građevinska poduzetnica Mpho Moloi na gradilište u Cape Flatsu u Cape Townu ulazi isključivo u prisustvu desetak naoružanih zaštitara.
"Jučer smo htjeli zaposliti ljude iz susjedstva – i u tome smo spriječeni. Nije bilo sigurno." Poduzetnica iz istočne Afrike u čijem je vlasništvu i nekoliko Uber-taksija u Cape Townu za DW kaže da su njezini vozači više puta morali platiti novac za zaštitu.
U izvještaju GI-TOC-a iznude u Cape Townu opisuju se kao sistemska prijetnja – siva ekonomija se većim dijelom infiltrirala u privredu. Pogođena su četiri glavna sektora: noćni život, građevinski sektor, prijevoz te neformalne i mikro-firme u gradskom središtu.
Pogotovo u nelegalnim naseljima žrtve često nisu Južnoafrikanci, već poduzetnici iz Somalije, Etiopije ili Eritreje, koji tamo imaju svoje male biznise. Oni su dvostruko ranjivi: postaju žrtve kriminala, ali i mete ksenofobne mržnje.
Samit protiv iznuđivanja kao prekretnica?
Krajem 2024. godine infrastrukturni projekti vrijedni više od 20 milijuna eura bili su obustavljeni zbog pokušaja iznuđivanja novca za zaštitu", požalio se Alan Winde, premijer pokrajine Westkap, na prvom Samitu protiv iznuđivanja održanom u lipnju.
„To ne možemo tolerirati", rekao je on.
Policija u međuvremenu koristi posebne timove za suzbijanje iznuda u nekoliko regija u zemlji. Između travnja 2019. i ožujka 2024. policiji je prijavljeno 6.056 slučajeva - ali su oni rezultirali sa samo 178 osuđujućih presuda. No, broj takvih presuda i uhićenja kontinuirano raste, kaže Shadrack Sibiya, zamjenik glavnog policijskog povjerenika za istraživanje zločina.
„Problem je pak i to što se žrtve često ne odazivaju na naše pozive zato što se boje."
Nekoliko tjedana nakon samita, Sibiya je privremeno suspendiran i u tijeku je interna istraga protiv njega.
Sudionici samita također su izrazili želju za većom suradnjom. Da treba više resursa za borbu protiv toga, smatra i analitičar Aron Hyman. "Neophodna je i odlučnija reakcija", jer, kako kaže: „Utjecaj kriminalnih mreža često seže do samog centra političke moći.“
Pandemija organiziranog kriminala
Južna Afrika ima ogroman problem s nasiljem i kriminalom. Prošle godine zabilježeno je 26.232 ubojstava – u prosjeku 72 dnevno. Kriminalni klanovi, organizirani zločini i trgovina drogama u tome često igraju bitnu ulogu. Kad je američki predsjednik Trump tijekom posjeta južnoafričkog predsjednika SAD-u govorio o navodnom genocidu nad bijelim farmerima, oglasio se i najbogatiji čovjek u toj zemlji Johann Rupert:
„Previše je mrtvih unutar svih dijelova stanovništva" – i tom je prilikom zatražio podršku u borbi protiv kriminala.
Problem nije prisutan samo u Južnoj Africi. GI-TOC govori o „pandemiji organiziranog kriminala“ u Africi. ENACT Africa Organised Crime Index 2023 posebno ističe trgovinu ljudima, rastuće tržište kokaina i financijski kriminal kao problematične segmente. U izvještaju se upozorava i da akteri iz inozemstva, zbog otvorenih granica na kontinentu, ubrzavaju razvoj te situacije.
Već godinama sigurnosne službe ne mogu staviti pod kontrolu djelovanje kriminalnih mreža poput nigerijske „Crne sjekire" i kineskih "Trijada".
No, ima i uspjeha: 2024. godine, u sklopu globalne operacije Interpola, uhićene su stotine članova kriminalnih grupa iz zapadne Afrike, poput „Crne sjekire“, kada su zaplijenjena i tri milijuna dolara. U istoj godini Južnoafrička Republika izručila je nigerijskog člana „Crne sjekire“ Sjedinjenim Američkim Državama, gdje mu prijeti do 20 godina zatvora zbog prijevare i pranja novca.
Italija kao uzor
Kako bi moglo izgledati rješenje u borbi protiv vala ucjena u Cape Townu? Hyman kao uzor navodi Italiju: na Siciliji je još 2004. godine pokrenuta uspješna građanska inicijativa Addiopizzo, usmjerena protiv mafije. Njezin cilj je vidljivi kolektivni otpor.
I u Cape Townu polako raste hrabrost ljudi da se suprotstave, kaže Jorberg, vlasnik Beerhousea, koji je nakon pandemije zapao u financijske probleme i zatvorio svoj lokal. Ipak, mnogi se i dalje aranžiraju s trenutačnom situacijom. „Da policija radi svoj posao, ne bi bilo tih problema", kaže vlasnik bara iz istočne Afrike. Ali i pojedini policajci su dio tog sve većeg posla s iznuđivanjem, kaže on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....