U pozadini neupitne pobjede Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u Rusiji, Kremlj sada razmatra planove za kreiranje tzv. tampon zone na ukrajinskom teritoriju prema granici s Rusijom. Moskva se, naime, mora uhvatiti u koštac s prijetnjom stalnih ukrajinskih napada na vlastitom teritoriju, posebno na postrojenja i infrastrukturu u energetskom sektoru. Ovo, uz prekogranične upade proukrajinskih formacija Rusa koji se bore protiv vladavine i politike Putina i kremaljskih elita, koji su snažniji nego što su to bili ranije, primjeri su kako se stvari za Kremlj kompliciraju na domaćem terenu.
Ideju o tampon zoni za zaštitu ruskog teritorija od ukrajinskih napada spominjao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "U pozadini napada dronovima i granatiranja našeg teritorija - javnih objekata, stambenih zgrada - moraju se poduzeti mjere za osiguranje tih teritorija. Oni se mogu osigurati samo stvaranjem neke vrste tampon zone, tako da sva sredstva koja neprijatelj koristi za udare na nas budu izvan dometa", rekao je Peskov novinarima.
S druge strane, kako analizira specijalizirana stranica The War Zone, takva ambicija je u ovom trenutku posve nerealna s obzirom na činjenicu da Ukrajina opetovano pokazuje svoju sposobnost korištenja bespilotnih letjelica dugog dometa za napad na ruske ciljeve sve do Moskve i Sankt Peterburga. Ruska naftna infrastruktura izložena je opsežnim napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica posljednjih tjedana, koji su imali velik utjecaj na zbivanja u Rusiji. Među nedavnim metama bila su naftna postrojenja u Kalugi, Nižnjem Novgorodu, Orjolu, Rjazanu i Samari.
Uza sve to, u Rusiji raste zabrinutost zbog mnogo usklađenijih napada na granična područja na ruskom teritoriju, posebno u regiji Belgorod, koja je meta redovitih napada, uključujući topničke i raketne udare, još od 2022. godine. Napadi na Belgorod pojačani su uoči ruskih izbora, a u ponedjeljak je lokalni guverner rekao da su još dvije osobe poginule, dok su četiri ranjene u ukrajinskom granatiranju. Posljednji napadi navodno su se dogodili u selu Nikolskoje u Lenjingradskoj oblasti.
‘Putinove riječi znače da će rat samo eskalirati‘
Nakon što je bez ikakve prave konkurencije osvojio svoj peti mandat na farsi od izbora, Putin se i sam osvrnuo na mogućnost uspostave tampon zone, odnosno, kako on to naziva, "sanitarne zone". "Ne isključujem da ćemo, imajući u vidu tragične događaje koji se danas odvijaju, biti prisiljeni u jednom trenutku, kada budemo smatrali prikladnim, stvoriti određenu ‘sanitarnu zonu‘ na teritorijima koji su danas pod režimom Kijeva", rekao je on.
Putin je dodao da će takva zona možda morati biti dovoljno velika da spriječi napade oružjem strane proizvodnje na ruski teritorij. Ta ambicija istovremeno otkriva i izazove ovog plana, ali također zanemaruje činjenicu da do sada oružje dugog dometa isporučeno sa Zapada ukrajinske stranice nisu koristile za gađanje ciljeva unutar Rusije, već samo na teritorije pod ruskom okupacijom, uključujući Krim. U međuvremenu, Ukrajina koristi tzv. kamikaza dronove domaće proizvodnje, kao i prilagođene izvidničke bespilotne letjelice na mlazni pogon iz sovjetske ere za gađanje ciljeva duboko unutar Ruske Federacije.
Kad bi Rusija pokušala stvoriti neku vrstu tampon zone unutar Ukrajine, vjerojatni kandidat bi mogla biti regija Harkiv. Ruske snage zauzele su velik dio ovog teritorija na početku svoje invazije punog opsega u veljači 2022. godine, ali su ih do rujna iste godine ukrajinske snage u munjevitoj protuofenzivi potisnule s tog područja. Pomoćnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je u ponedjeljak za agenciju Reuters da Putinova izjava o tampon zoni jasno daje do znanja da će rat eskalirati. "Ovo je... izravno očitovana izjava da će rat samo eskalirati", rekao je on.
Putin je naglasio ideju "sanitarne zone" u Ukrajini na način koji je u skladu s nedavnim apelom zamjenika predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrija Medvedeva za potpunu eliminaciju ukrajinske državnosti i pripajanje Ruskoj Federaciji, naveo je u svojem najnovijem izvješću think tank Institut za proučavanje rata (ISW). Putin je u ponedjeljak odgovorio na novinarsko pitanje treba li Rusija okupirati Harkivsku oblast kako bi osigurala sigurnost Belgorodske oblasti, rekavši da "ne isključuje" ideju uspostave demilitarizirane "sanitarne zone" u područjima pod ukrajinskom kontrolom kao odgovor na recentne događaje duž ukrajinsko-ruske međunarodne granice, precizira ISW.
Napadi ruskih pobunjenika
Ruski autoritarni vođa dubinu ove demilitarizirane zone nazvao je "zasebnim pitanjem" i odbio govoriti o tome koja područja Moskva treba zauzeti i kada, ali je komentirao da bi Rusiji mogla trebati demilitarizirana zona koju je Ukrajini teško "prevladati" korištenjem oružja "prvenstveno strane proizvodnje".
Putin je i ranije spominjao ideju demilitarizirane zone koja bi teritorij Rusije i okupirane dijelove ukrajinskog teritorija stavila izvan dometa ukrajinskog i zapadnog oružja, što je nedostižan cilj sve dok je Ukrajina sposobna za borbu, a Putin bi vjerojatno polagao pravo na bilo koji ukrajinski teritorij u demilitariziranoj zoni.
Putinov narativ o demilitariziranoj zoni suptilniji je od Medvedevljevih izravnih poziva na potpuno uništenje ukrajinske države, ali je još uvijek u skladu s ciljevima zacrtanim u njegovom ciničnom "mirovnom planu" u sedam točaka, koji je nedavno iznio. Medvedev je ponovio zahtjeve Kremlja za ukrajinsku "demilitarizaciju", "denacifikaciju” i potpuni poraz, što je Putin istaknuo kao ratne ciljeve Kremlja od samog početka invazije, a Medvedevljevih sedam točaka ima snažnu ideološku podlogu u Putinovom eseju iz 2021. godine pod nazivom "O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca".
U međuvremenu, ruski borci koji bore za Ukrajinu zauzele drugo selo u dva dana, barem kako su u ponedjeljak izvijestili pripadnici tih snaga. Proukrajinska formacija Sibirski bataljun tvrdi da su podignuli svoju zastavu u selu Kozinka u regiji Belgorod, zajedno s drugom pobunjeničkom oružanom skupinom Ruskim dragovoljačkim korpusom.
Ove su snage na Telegramu objavile fotografije na kojoj drže svoje zastave, navodno u selu Kozinka u Ruskoj Federaciji. Ta je objava stigla nakon što su dvije odvojene skupine u nedjelju objavile da su podignule svoju zastavu u Gorkovskom, kako je prenio The Telegraph.
Te su formacije dio koalicije dragovoljačkih snaga koje su sudjelovale u prekograničnim napadima na rusko tlo i borbama s ruskim snagama iz istočne Ukrajine tijekom prošlog tjedna u regijama Belgorod i Kursk. Treća od tih skupina je Legija Sloboda Rusiji, koja je također sudjelovala u napadima.
‘Najveća šteta nanesena Putinovom imidžu‘
Proukrajinski ruski pobunjenici u ponedjeljak su ustvrdili da su njihove nedavne operacije u ruskim pograničnim regijama rezultirale velikim gubicima u ruskim redovima, bacajući time sjenu na pobjedu Vladimira Putina na izborima koje Zapad smatra namještenim. Separatističke skupine Legija Sloboda Rusiji i Ruski dragovoljački korpus tvrde da je u napadima proukrajinskih snaga bilo više od 1400 ruskih žrtava otkako su izveli svoj prvi upad u ruske regije prije tjedan dana, prenosi Newsweek, ali napominje da ove informacije nije moguće neovisno potvrditi.
Tvrdnje pobunjeničkih skupina zadaju udarac Putinovom imidžu dan nakon što se u svom pobjedničkom govoru hvalio da njegova vojska ima prednost u ukrajinskom ratu. "Inicijativa u potpunosti pripada ruskim oružanim snagama. U nekim područjima, naši momci samo kose neprijatelja ", rekao je Putin, ne osvrćući se na napade u pograničnim regijama.
Unatoč Putinovim izjavama o vojnoj moći Kremlja, njegove snage se muče da obuzdaju napade u regijama Belgorod i Kursk. Ruske proukrajinske snage do ponedjeljka su, prema tvrdnjama ovih skupina na Telegramu, ubili 613 ruskih vojnih osoba, dok su ranili njih još 829. Također su navodno 27 uzeli ruskih vojnika.
Osim smrti ili izbacivanja iz stroja 1442 vojnika, prokijevske jedinice tvrde da su izvukle veliku količinu ruske opreme. Prema njihovom priopćenju, uništili su, između ostalog, sedam tenkova, šest haubica, jedan višecijevni raketni sustav (MLRS) BM-21 "Grad" i 20 borbenih vozila pješaštva.
No, ističu da je najveći gubitak bio udarac Putinovom ugledu. "Najveća je šteta nanesena imidžu Putina kao osobe koja navodno može držati situaciju u zemlji pod kontrolom", objavili su na Telegramu, kako je prenio Kyiv Post. "Ruski gradovi gore, Putinov ratni stroj pretvoren je u pepeo, topništvo Kremlja briše jedno rusko selo za drugim. A što je najvažnije, Putin proždire živote ljudi - vojnika i civila - samo zbog održavanja vlasti", poručile su ruske pobunjeničke snage.
Neki od ruskih dragovoljaca već su rekli da oružane skupine planiraju "marš na Moskvu", kako bi postigli svoj cilj oslobođenja Rusije od Putina. "Možda to sada nećemo moći izvesti, ali to je naša sveobuhvatna misija", rekao je jedan od boraca.
U međuvremenu, ruski dragovoljci tvrde da su uništili skladište streljiva u pograničnom selu Tetkino u Kursku. Snimka drona objavljena na društvenim mrežama pokazuje dim kako se diže iz skladišta nakon što ga je pogodila topnička vatra, prije nego što je drugi udar izazvao požar u zgradi, prenosi The Telegraph.
"Uništili smo skladište streljiva Putinove vojske u Tetkinu. Nastavit će se!", objavila je Legija Sloboda Rusiji na Telegramu.