I u Hrvatskoj su tornada uočena i zabilježena, dakle i moguća, kažu Tomislava Hojsak i Kristina Klemenčić Novinc, meteorologinje Državnog hidrometeorolološkog zavoda (DHMZ) koji je u petak bio bombardiran novinarskim, ali i upitima građana šokiranih tragičnim događajima na jugu Češke.
Tornado je zračni vrtlog razorne snage i jedna od najsilovitijih pojava u prirodi (riječ tornado potječe od španjolskog glagola glagola tornar, što znači okretati).
- Glavni su uvjeti za nastanak tornada, topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, te specifični dinamički uvjeti kao što su promjena jačine i smjera vjetra po visini koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka, odnosno superćelije. Nakon nastanka dijelimo ih na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji - od najslabijih F-0 do najrazornijih F-5 - pojasnila je Tomislava Hojsak.
Primjerice, kod tornada jačine F-0 brzina vjetra je oko 116 kilometara na sat, a oštećeno je nekoliko dimnjaka i TV antena, slomljene su grane i srušena stabla plitkog korijenja. Kod najrazornijih tornada, intenziteta F-5, brzina vjetra je između 416 i 512 kilometara na sat, zbog čega su drvene zgrade podignute iz temelja i nošene na značajne udaljenosti, a leteći projektili veličine automobila podignuti su u zrak i nošeni na udaljenosti veće od 100 metara dok su stabla iščupana iz zemlje. Najrazorniji tornado u povijesti zabilježen je u blizini grada Saturia u središnjem Bangladešu 26. travnja 1989. godine, kada je poginulo 1300 ljudi.
- Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi. U Europi, prema podacima Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL), u razdoblju od 2010. do 2020. godine uočeno je 3827 tornada, najviše njih na području od Francuske, preko Njemačke, Poljske te prema Rusiji, a bliže nama u dolini rijeke Po. Najjači, F-4 i F-5, iznimno su rijetki, zabilježena su samo dva u deset godina - rekla je Kristina Klemenčić Novinc.
Podaci Europskog laboratorija za opasne oluje pokazuju da je u Hrvatskoj od 1950. do 2020. godine u više navrata zabilježena pojava tornada. Vrlo slična tornadu je pijavica, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se najčešće bilježi u ljetnim mjesecima. Mnogi stručnjaci smatraju da su pijavice zapravo tornada koja se događaju na moru.
- U Hrvatskoj se tornada uglavnom javljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta F-0 i F-1.Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela, a bili su do jačine F-2. Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, a o njemu je pisao Andrija Mohorovičić. A koliko i pijavice mogu biti snažne, potvrđuje slučaj između Zadra i Preka, kada je 1994. godine pijavica nagnula trajekt. Zanimljivo je dodati da je, osim pijavica na Jadranu, tornado ove godine bio i u Posavini, primjerice kod Savskog Boka, u Brodsko-posavskoj županiji. Budući da nisu prouzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima su prošli uglavnom nezamijećeno - rekla je Tomislava Hojsak.
Kad je riječ o tornadima iz prošlosti, valja napomenuti da je 22. srpnja 1973. godine zabilježen tornado koji je doslovce pomeo jedan dio Medvednice.
- Broj opažanja tornada povećao se u posljednjih nekoliko godina, čemu je najvjerojatniji razlog napredak tehnologije i medijska dostupnost informacija. U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvorenom prostoru i skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške - naglasila je Kristina Klemenčić Novinc.