Veteran njemačke ljevice i potpredsjednik Bundestaga, Bodo Ramelow, ponovno je uzburkao duhove prijedlogom da se na referendumu glasa o promjeni njemačke himne i zastave. U intervjuu za list Rheinische Post ustvrdio je da se mnogi istočni Nijemci ne mogu poistovjetiti s nacionalnom himnom te ju iz različitih razloga odbijaju pjevati. Kao novu himnu predložio je pjesmu "Dječja himna" Bertolta Brechta iz 1950. godine.
"Tekst Dječje himne je predivan. U stihovima o "procvatu bolje Njemačke" mogli bismo pronaći put prema svenjemačkoj himni koja bi ujedinila cijelu zemlju i koju bi svi rado pjevali", rekao je Ramelow.
Prva strofa himne
Slično smatra i za zastavu. Iako, kako kaže, crno-crveno-zlatna trobojnica simbolizira odbacivanje totalitarnih režima, mnogi se s njom i dalje ne mogu poistovjetiti. Ramelow zato predlaže glasanje na temelju članka 146. Temeljnog zakona (njemačkog ustava), a koji kaže da Temeljni zakon prestaje vrijediti onog dana kada stupi na snagu ustav koji je njemački narod slobodnom odlukom donio.
Njemačka himna "Das Lied der Deutschen" nastala je 1841. godine. Tijekom nacističkog režima prva strofa, poznata po stihu "Deutschland, Deutschland über alles" (Njemačka, Njemačka iznad svega), postala je svojevrsni poklič za svjetskom dominacijom, zbog čega je nakon 1945. izbačena. Danas se pjeva samo treća strofa.
Istočna Njemačka (DDR) imala je vlastitu himnu, ali nakon ponovnog ujedinjenja 1990., ona je zamijenjena himnom Zapadne Njemačke, što je kod mnogih na istoku, tvrdi Ramelow, ostavilo osjećaj otuđenosti i nedostatka ravnopravne zastupljenosti u ujedinjenoj Njemačkoj.
Napad na identitet
Njegov prijedlog izazvao je, očekivano, val reakcija, uglavnom negativnih. CDU-ov glavni tajnik Carsten Linnemann poručio mu je da ne izaziva nepotrebno kulturni rat. "Naša zastava i himna simboliziraju demokraciju i temeljna prava. Tko se od njih otuđuje, ima problem s demokratskim poretkom naše zemlje", kaže. Slično je reagirao i CSU-ov Martin Huber, nazvavši prijedlog "apsurdnim". "Svatko tko želi zamijeniti njemačke nacionalne simbole neprikladan je za potpredsjednika Bundestaga", kaže. Najžešće su reagirali političari AfD-a. Stephan Brandner prijedlog je prozvao "šupljim naklapanjem u sezoni kiselih krastavaca", a Götz Frömming "frontalnim napadom na srce njemačkog identiteta". Pojedini članovi AfD-a zagovaraju vraćanje prve strofe himne.
‘Ovo je na putu da kod nas postane normalno! Nešto se hitno u Njemačkoj mora učiniti...‘
Povjesničar Clemens Escher prijedlog vidi kao "kulturno-politički ekvivalent ljetnim senzacijama u tabloidima". Njegov kolega Hubertus Knabe podsjeća da se ista rasprava vodi već desetljećima: "Još je PDS (Stranka demokratskog socijalizma) 1990. tražio novu himnu i novi ustav. Predlagalo se i da se otpjevaju obje himne, zapadna i istočna. Ali pravi problem nije zastava ni himna, nego nepovjerenje građana prema politici". Knabe upozorava da osjećaj otuđenja u istočnoj Njemačkoj nije rezultat nacionalnih simbola, već percepcije da politika u Berlinu donosi odluke preko glava građana.
Unatoč kritikama, Ramelow tvrdi da se njegova inicijativa, koju je, inače, prvi put predstavio još 2019., ne tiče vlastitog odnosa prema nacionalnim simbolima jer on osobno sadašnju himnu pjeva s ponosom, a zastavu poštuje. Umjesto toga želi pružiti osjećaj pripadnosti onima koji se i dalje osjećaju marginalizirano. Posebno ga zabrinjava činjenica da se u njegovoj Tiringiji, pokrajini u kojoj je donedavno bio premijer, kao i u drugim pokrajinama bivšeg DDR-a, sve češće vijore "pogrešne zastave", one povezane s ekstremno desnim pokretima, ili pak njemačka zastava okrenuta naopako.
Upravo ovdje leži politička pozadina njegova prijedloga. Na istoku zemlje već godinama jača krajnja desnica, a Alternativa za Njemačku u nekim pokrajinama postaje vodeća politička snaga. Ramelow vjeruje da se upravo kroz simboliku može otvoriti prostor za demokratsku participaciju i spriječiti radikalizacija. Referendum o himni i zastavi, smatra on, mogao bi djelovati kao inkluzivni kanal kojim bi se razočarani istočni Nijemci ponovno uključili u politički proces i spriječilo njihovo daljnje okretanje krajnjoj desnici.
Ipak, ankete pokazuju da većina građana nije oduševljena njegovom idejom. Prema istraživanju Tagesspiegela objavljenom 6. rujna, 79 posto Nijemaca protivi se novoj himni, a još više ih odbacuje promjenu zastave (86 posto). Podrška je znatno veća u istočnim pokrajinama i među pristašama Ljevice i BSW-a, ali daleko od toga da bi mogla promijeniti opći trend. U trenutku kad se Njemačka bori s gospodarskim padom, starenjem stanovništva, nedostatkom radne snage i stambenom krizom, prijedlog promjene nacionalnih simbola mnogi, pa čak i oni na ljevici, smatraju populističkim i u najmanju ruku kratkovidnim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....