ZAGREB - Iako javno ističu da za Grčku nema plana B, međunarodne institucije užurbano pripremaju vrlo ambiciozan scenarij rješavanja dužničke krize u eurozoni koji uključuje oprost 50 posto grčkog duga i značajno povećanje europskog sanacijskog fonda.
Obrisi tog hitnog plana pojavili su se tijekom godišnje skupštine MMF-a i Svjetske banke proteklog vikenda, a kako navodi BBC , europske vlade trebale bi s detaljima izaći u roku od pet do šest tjedana.
Novi posjet Grčkoj
Novi paket mjera trebao bi uključiti učetverostručenje Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), sa sadašnjih 440 milijardi eura na dva bilijuna eura. To bi se postiglo tako da posuđivanje novca preuzme i Europska centralna banka, s tim da bi Fond nosio glavni rizik, što znači da bi posuđivao državama koje ne mogu dobiti novac pod normalnim uvjetima na tržištu, poput Italije.
Privatni investitori koji su posuđivali novac Grčkoj vjerojatno će prihvatiti otpis 50 posto duga , što bi znatno olakšalo situaciju u kojoj se našla ta zemlja, uključujući ostanak u eurozoni. Nakon razgovora sa šeficom MMF-a Christine Lagarde, grčki ministar financija Evangelos Venizelos rekao je da je Grčka spremna učiniti “što god je potrebno” kako bi smanjila veliki javni dug od 160 posto BDP-a. Dužnosnici EU i MMF-a ovaj će se tjedan vratiti u Atenu kako bi vidjeli napreduje li plan smanjenja deficita, što je preduvjet za otpuštanje nove tranše kredita.
Plan za spas eurozone, konačno, uključuje i jačanje velikih europskih banaka za koje se vjeruje da imaju premalo kapitala da bi mogle podnijeti potencijalne gubitke. Upravo je rješavanje problematičnih banaka glavni preduvjet da se spriječi izbijanja nove financijske krize koja bi ionako slabašni rast pretvorila u recesiju, a možda i u depresiju.
Dok političari eurozone rade plan B, MMF najavljuje povećanje svojih financijskih resursa. Izvršna direktorica Fonda Christine Lagarde rekla je do se zajmodavni kapacitet od gotovo 400 milijardi dolara danas čini dovoljnim “ali blijedi u usporedbi s potencijalnim financijskim potrebama ranjivih zemalja i onih koje bi vir krize usput usisao”. Ukupni resursi MMF-a trebali bi porasti sa 940 milijardi dolara na barem 1300 milijardi .
Jugoistočna Europa
Ako poduzeti napori ne daju rezultate, postoji velika opasnost da posljedica dužničke krize u eurozoni vrlo skoro počnu svi trpjeti. U regiji jugoistočne Europe, kažu u Svjetskoj banci, kriza bi se manifestirala na dva načina: direktni, financijski način, te indirektni kroz sporiji rast.
- Imajući u vidu važnost grčkih banaka na Balkanu i talijanskih banaka u središnjoj Europi, svaki problem koji bi one imale izravno bi utjecao na zemlje - rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Indermit Gill, na brifingu tijekom godišnje skupštine. U slučaju nove krize, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić uvjeren je da bi hrvatski financijski sustav izdržao udar.
Rast kamatnih stopa
Prije svega zato što HNB ima “sredstva i instrumente” kojima će nastaviti održavati stabilnost tečaja i ukupnog financijskog sustava, a osim toga, banke su vrlo doboro kapitalizirane. Međutim, to bi smanjilo ionako lošu perspektivu ekonomskog rasta.
- Financijski sustav pretrpio bi udarac, troškovi financiranja bi porasli, što bi produljilo lošu financijsku situaciju - rekao je Vujčić novinarima tijekom skupštine MMF-a. U slučaju da kapital postane skuplji i teže dostupan, to će državi otežati financiranje prilično velikog deficita, smanjit će potražnju za kreditima i potrošnju kućanstava, a investicije poduzeća postat će još skromnije.
Plan za spas eurozone
- otpis 50 posto javnog duga Grčke
- povećanje Europskog fonda za financijsku stabilnost sa 440 milijardi eura na 2 bilijuna eura
- dokapitalizacija velikih europskih banaka koje su kreditirale problematične zemlje