U četvrtak je u Sloveniji preminulo još četvero zaraženih koronavirusom, pa je sada ukupan broj smrtnih popeo na 20, objavilo je u petak popodne ministarstvo zdravstva.
Broj testiranja na koronavirus koji su u Sloveniji do sada provedeni premašio je 25 tisuća. U prosjeku se testira oko tisuću ljudi na dan ili nešto manje.
Broj ukupno zaraženih u Sloveniji popeo se sa srijede na četvrtak na 934.
Bilježe se i nove zaraze u domovima za starije gdje će se, prema novoj strategiji prevladavanja epidemije među najosjetljivijom populacijom, stanari tih domova koji nisu testirani kao pozitivni od sada odvajati u posebne objekte kako se infekcija ne bi proširivala.
Glasnogovornik slovenske vlade Jelko Kacin izjavio je u petak na konferenciji za novinare da je to sada jedan od prioriteta vlade i zdravstvenih vlasti jer se ne zna je li smanjivanje dnevnog porasta novih slučajeva koronavirusa u Sloveniji znak "stišavanja" epidemije ili je to - zatišje pred buru".
Zbog toga se svi i dalje trebaju strogo pridržavati ograničenja koje su naredile vlasti i medicinski stručnjaci, rekao je Kacin.
Slovenska Katolička crkva zadovoljna kriznim dodatkom za svećenike
Katolička crkva u Sloveniji zadovoljna je "megazakonom" kojim su vlada i parlament omogućili da i vjerski službenici dobiju krizni dodatak u doba koronavirusa, izjavio je u petak za katolički Radio ognjišče Andrej Meglič, pravnik ljubljanske nadbiskupije.
U četvrtak potvrđen zakonski paket za ublažavanje ekonomskih posljedica koronakrize u iznosu 3 milijarde eura, određuje da će i svećenici i redovnici od 13. ožujka, kad je proglašena epidemija, pa do kraja svibnja, primati državni dodatak jer su u pravima izjednačeni sa samozaposlenima, samostalnim djelatnicima u kulturi i poljoprivrednicima.
Za sve te kategorije zakon predviđa da za mjesec ožujak prime pomoć od 350 eura, a 700 eura za travanj i svibanj.
Meglič je zahvalio svjetovnim vlastima na takvom rješenju.
Podsjetio je da odlukom crkvenih vlasti od početka epidemije više nema otvorenih misa za vjernike niti crkvenih svetkovina i okupljanja pa crkva ne može računati na uobičajene milodare i doprinose vjernika napose u vrijeme Uskrsa, kada su oni obično najveći.
Izrazio je nadu da će se država sjetiti crkve i pri izradi sljedećeg najavljenog paketa zakona za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, kad se bude odlučivalo o odgodi financijskih obveza nekih poduzeća i ustanova. To će biti napose važno jer su se mnoge župe zadužile zbog uobičajenih poslova na zaštiti kulturne baštine za koju skrbi crkva, poput obnove krovišta crkava, sanacije kapela ili crkvenih orgulja, te gradnje pastrolalnih centara u vrijeme kad se ova iznenadna kriza nije mogla ni naslutiti.