Na nedavnom partijskom kongresu Kina se prvi put, i to vrlo izravno, a ne uvijeno kako je to dosad činila, obrušila na SAD, odnosno Zapad, a i prvi je put izravno, na radost Moskve, nazvala Rusiju "svojim glavnim partnerom", što su ruski prorežimski mediji odmah "preveli" u "glavno savezništvo".
Iako je Peking bio suzdržan u dosadašnja tri glasovanja u UN-u o osudi ruske agresije ne Ukrajinu, analitičari smatraju da je ipak presjekao te da sve više staje na stranu Kremlja. Kina smatra da je Zapad sve jači te da im u borbi, kako bi zadržala svoju poziciju velesile, treba pouzdani partner, a Rusija joj se čini savršena, pogotovo jer je ona prerezala sve veze sa Zapadom i sve se više mora oslanjati i vezivati uz Kinu. To je dobitna kombinacija za Kinu jer Rusija nema velikog izbora. Podsjetimo da mnogi analitičari, pa i ruski, smatraju kako će jednom kada rat u Ukrajini završi, Rusija spasti na to da bude samo "sirovinska baza" Kine i njezin "pobočnik" u međunarodnim odnosima. Nedavno se pojavila informacija da bi Kina mogla Rusiju opskrbiti svojim oružjem.
‘Kini se ‘smiješi‘ ili Tajvan ili Sibir‘
SAD je odmah skočio i upozorio da bi to moglo imati dugoročne posljedice, a mogla bi se suočiti i s ekonomskim sankcijama. Kineski vođa Xi Jinping na partijskom je kongresu optužio SAD da izvršava pritisak na Kinu te da joj prijeti i želi usporiti razvoj. Istodobno je ministar vanjskih poslova Qin Gang rekao da Washington gleda na Kinu kao na glavnog suparnika i glavnu geostratešku ugrozu. Kineski je ministar spomenuo i rat u Ukrajini, napavši SAD da ima "dvostruke standarde". "Oni govore o tome da se treba uvažavati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, a s druge strane ne uvažavaju suverenitet i cjelovitost Kine kada je u pitanju Tajvan", izjavio je Qin Gang. "Zašto tražiti od Kine da ne daje oružje Rusiji, a pritom prodavati svoje oružje Tajvanu, čime narušavaju prijašnje dogovore", upozorio je Qin Gang Washington. Napomenuo je da su Kina i Rusija uspostavile "blisko partnerstvo" i "ostvarile model međunarodne suradnje".
O vrlo napetoj situaciji između Kine i Tajvana govori i činjenica da je predsjednica Tsai Ing-wen zamolila novog predsjednika američkog Zastupničkog doma, Kevina McCarthyja, da je primi u Washingtonu, a ne da on, kako je namjeravao, dolazi u Taipei. Naime, Kina se s jedne strane pribojava ruskog poraza jer smatra da bi time Zapad ojačao i da bi SAD bio jedini "vladar svijeta", dok je na politici jačanja višepolarnog svijeta Kina našla zajednički jezik s Rusijom. Doduše, neovisni ruski politolog Andrej Piontkovski, koji trenutačno živi u Washingtonu, izjavio je za kijevski Express da unatoč većem strahu od ruskog poraza, on ne želi "potpunu rusku pobjedu". Kina dugoročno razmišlja o tome da Rusiju učini ovisnom o sebi, ali kako kaže Piontkovski, "u slučaju ruske pobjede Kina bi mogla ‘dobiti‘ Tajvan, a u slučaju ruskog poraza - Sibir".
No, u vezi s tim zanimljiva je analiza koju daje Njemački ekonomski institut (Institut der deutschen Wirtschaft Köln - IW) koji konstatira da Kina jako ovisi o Zapadu te da bi joj sankcije itekako naudile. Kako prenosi Deutsche Welle, u "slučaju sukoba oko Tajvana zapadne zemlje mogle bi Kini uskratiti tehnologiju od životne važnosti za njihov razvoj, a imali bi imati problema i s hranom". Naime, čak 53 posto tehnologije Kina uvozi sa Zapada. Samo na uvoz mikročipova u 2021. godini Kina je potrošila 433 milijarde američkih dolara. Od toga je 23 posto uvezla iz zapadnih zemlja, a ako se tu pribroji uvoz s Tajvana, brojka raste na 68 posto.
Kineska ovisnost o zapadnim resursima - od tehnologije do hrane
Prema podacima IW-a, Kina u potpunosti ovisi o uvozu zapadnih civilnih aviona i automobila, uvozi 64 posto mjernih i kontrolnih instrumenata te 63 posto alatnih strojeva i opreme za građevinarstvo. No, Kina bi došla u velike probleme i zbog nedostatka hrane. Prema podacima IW-a, Kina na Zapadu kupuje 77 posto svinjetine, 70 posto kukuruza, 66 posto pšenice (od čega 52 posto iz SAD-a i Kanade) te 56 posto ostalog mesa. Kini nedostaje mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja te uvozi čak 94 posto tih proizvoda, od čega samo s Novog Zelanda 50 i iz EU 25 posto.
"Ako Kina u slučaju geopolitičkog sukoba bude lišena suverene zapadne tehnologije, to bi, kao i u slučaju Rusije, dugoročno moglo zakočiti i usporiti njezin ekonomski razvoj. Doduše, zahvaljujući razvijenosti svoje industrije i tehnološke baze, Kina bi lakše podnijela sankcije nego što je to slučaj s Rusijom", kažu u zaključku svog izvješća njemački znanstvenici Jürgen Matthes i Simon Gerards Iglesias.