Donald Trump postao je treći američki predsjednik u 240 godina koji je opozvan u Zastupničkom domu Kongresa. Demokrati su nakon 55 dana istrage o opozivu Trumpa u srijedu poslijepodne po hrvatskom vremenu prvo pokrenuli debatu s republikancima o dvije točke optužnice, zloupotrebi predsjedničkih ovlasti i ometanju rada Kongresa, a nakon toga, u četvrtak nešto poslije 2 ujutro po hrvatskom vremenu, uslijedilo je glasanje.
Za opoziv po prvoj točki optužnice glasalo je 230, protiv je bilo 197 zastupnika, dok je jedna zastupnica bila suzdržana. Za izglasavanje je bilo potrebno 216 glasova. Među onima koji su glasali za bili su isključivo demokrati te jedan nezavisni zastupnik, dok su protiv bili svi republikanci, ali i dva demokratska zastupnika. Jedini suzdržani glas bio je onaj demokratkinje Tulsi Gabbard. Tri zastupnika nisu pristupila glasanju.
Za opoziv po drugoj točki optužnice glasalo je 229, a protiv je bilo 198 zastupnika, ponovno uz suzdržani glas spomenute demokratske zastupnice. Gledajući stranačku pripadnost, jedina razlika u odnosu na prvu točku je jedan demokratski zastupnik koji je s republikancima u ovom slučaju glasao protiv.
Američki predsjednik optužen je da je zloupotrijebio svoje ovlasti time što je vršio pritisak na Ukrajinu od koje je zahtijevao da istraži njegova političkog protivnika Joea Bidena u zamjenu za vojnu pomoć. Točnije, Trump je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog prvo podsjetio da SAD puno toga čini za Ukrajinu, a da oni ne uzvraćaju tu pomoć.
Potom je tražio od njega da javno kaže kako će Ukrajina pokrenuti istragu oko navodno korumpiranih poslova Bidenova sina Huntera i njegove tvrtke Burisma te o miješanju u predsjedničke izbore 2016. godine. Osim toga, Trump je prijetio i potom zaustavio slanje vojne pomoći Ukrajini, vrijedne 400 milijuna dolara, koja im je potrebna za obranu od Rusije.
Optužnica
Druga točka optužnice bavi se ometanjem kongresne istrage, odnosno Trumpa se optužuje da je svoje suradnike savjetovao da ne surađuju u istrazi i time opstruirao rad Kongresa.
Tijekom rasprave u Zastupničkom domu republikanci su pokušavali nametnuti amandmane u točkama optužnice i usporiti cijeli proces. No, s obzirom na to da Domom većinski prevladavaju demokrati (233 demokrata i 197 republikanaca), a za opoziv po točkama optužnice dovoljna je apsolutna većina od 51 posto (218 glasova), Trump će biti opozvan.
Ipak, on time neće biti automatski smijenjen s pozicije predsjednika, nego se cijeli proces istrage o opozivu seli u Senat. Tamo bi početkom siječnja, nakon kratke blagdanske stanke Kongresa, istraga trebala krenuti. No, Trump će sasvim sigurno preživjeti glasanje u Senatu, koje ga ustvari jedino može ozbiljno ugroziti, jer njime većinski vladaju republikanci.
Proces
Ipak, cijeli proces nije bio uzaludan, što se najbolje može vidjeti po reakcijama javnosti koja je u potpunosti podijeljena oko mišljenja o opozivu. Prema posljednjim anketama Washington Posta i ABC-a, 49 posto Amerikanaca smatra da bi Trump trebao biti opozvan, a njih 46 posto je protiv toga. Mnogi od onih koji su nezadovoljni predsjednikom okupili su se u srijedu ispred zgrade Capitol Hilla dok je unutra trajala žestoka debata.
No, prosvjedi nisu bili samo u Washingtonu, nego i u većem dijelu SAD-a.
Prosvjedi
Amerikanci su se okupili diljem zemlje, od New Yorka i Detroita do Colorada i Kalifornije, kako bi iskazali nezadovoljstvo predsjednikom. U mračnoj i snježnoj Novoj Engleskoj vikali su “Dump Trump”, u sunčanoj Floridi držali su plakate na kojima je pisalo “Opozovite Putinovu marionetu”, u Kansasu su ponavljali mantru “Država je ispred stranke”, a u Teksasu su jasno dali da znanja da će Trump, usprkos glasanju, uspjeti preživjeti opoziv. Na nekim su se mjestima Trumpovi protivnici verbalno sučelili s njegovim podržavateljima koji su tvrdili da je Trump “dobar čovjek koji nije napravio ništa loše”.
Diljem SAD-a održano je više od 600 demonstracija, a najviše se ljudi okupilo ispred Times Squarea gdje je nekoliko tisuća demonstranata na kiši uzvikivalo parole “Opozovite ga i smijenite”, “Izdajnik i kriminalac!” te “Zatvorite ga!” Prošli su ulicama New Yorka noseći golem plakat na kojem su bile ispisane riječi iz Ustava koje se odnose na opoziv predsjednika: “Predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici bit će smijenjeni s dužnosti zbog izdaje, mita ili drugih ozbiljnih zločina ili prekršaja”.
Bila je to kulminacija događaja koji su trajali više od tri mjeseca, a tijekom kojih je Trump pokušavao svim silama dokazati nevinost: onemogućavao je svjedocima da svjedoče, negirao dokumente koji su ga optuživali i na kraju pronašao utočište na Twitteru gdje se jadao da nijedan predsjednik u povijesti nije prolazio takvu torturu koja je njega snašla.
“Možete li vjerovati da će me opozvati radikalna ljevica, demokrati koji ne rade ništa, a nisam napravio ništa loše! Užasna stvar. Pročitajte transkripte. Ovo se nikad više ne smije dogoditi nijednom predsjedniku. Pomolite se!”, napisao je američki predsjednik na Twitteru.
Pismo
No, u srijedu nije pisao samo po Twitteru, nego se odlučio i za malo službeniju varijantu “jadanja”. Naime, poslao je bizarno pismo Nancy Pelosi u kojem na šest stranica optužuje demokrate da vode progon protiv njega, koji je gori od onoga u 17. stoljeću kad se u Salemu proganjalo vještice. Optužio ih je da su upravo oni ti koji zloupotrebljavaju svoje ovlasti jer su se okomili na predsjednika. “Povijest će vam suditi dok nastavljate s ovom šaradom”, napisao je Trump.
Trump je u srijedu dobio i nagradu za najvećeg lašca koju dodjeljuje stranica PolitiFact. Naime, Trumpove izjave kako “nije napravio ništa loše u odnosu prema Ukrajini” i kako je zviždač koji ga je razotkrio iznio lažne, krive i nepoštene tvrdnje, proglasili su najvećom laži godine.
Najbizarniji detalji iz pisma za Pelosi
- Trump je optužio Pelosi da vrijeđa Amerikance tvrdeći da se moli za predsjednika. “Znaš da ta tvrdnja nije točna, osim ako to misliš u negativnom smislu. Grozno je to što radiš, ali ti ćeš trebati živjeti s time, a ne ja.”
- Tvrdi kako se pravednije sudilo ženama koje su u 1690-ih bile optužene za vračanje u Salemu.
- Trump je optužio Pelosi i da “smatra da je demokracija njezin neprijatelj”.
- “Razvili ste punopravan slučaj onoga što se u medijima naziva Trump Derangement Syndrome i nikad se nećete zaustaviti!”, ove riječi je uputio demokratima uz tvrdnju da sve ovo rade jer se ne mogu pomiriti s ishodom predsjedničkih izbora.
- Napisao je kako nikad nijedan predsjednik nije morao proći kroz ovakvu muku. “Pišem ovo pismo da bi ljudi nakon 100 godina mogli vidjeti što mi se dogodilo, razumjeti i naučiti nešto, tako da se više nijednom predsjedniku to ne dogodi”.
U Americi postoje dvije paralelne stvarnosti
Noćas je američki kongres završio svoj dio posla oko opoziva predsjednika Trumpa, a ubrzo će svoj dio posla odraditi i senat. U oba doma glasat će se po stranačkim linijama. Za kongres, Trump je prekršio zakon, zlorabio svoje ovlasti, i pokušao omesti istragu o tome. Za senat, Trump je nevina žrtva, izložen neviđenoj torturi demokratske većine u kongresu.
Opoziv predsjednika, jedini mehanizam kojim ga se može ukloniti s vlasti prije isteka mandata, nije sudski proces, već politički. Čelnik republikanske većine u senatu, Mitch McConnell, jasno je dao do znanja da nema nikakvu namjeru biti nepristran, optužujući demokrate da su bili jednako pristrani u kongresu.
Od trenutka najave opoziva, bilo je jasno da Trumpa može srušiti samo jedna stvar - mišljenje javnosti. Ako bi dvije trećine glasača smatrale da ga treba smijeniti, republikanci bi vrlo brzo postali “nepristrani”. No, američka javnost je podijeljena - 47 posto je za opoziv, 46 posto je protiv. Kako je to moguće?
Pogled na medije daje najjasniji odgovor. CNN, NYT, Washington Post i drugi liberalni mediji izvještavaju o činjenicama iz istrage, i na temelju njih zaključuju kako je Trump kriv, da je zlorabio svoj položaj kako bi dobio političku korist, da je pozvao drugu državu da se uplete u predsjedničke izbore.
S druge strane su Fox News, Breitbart i niz desnijih izvora, koji se fokusiraju na sam proces, i optužuju demokrate za silovanje demokracije, fabriciranje skandala tamo gdje ga nema, uspoređuju proces sa sovjetskim sudovima ili progonom vještica u Salemu.
Glasači sve više žive u dvije, potpuno suprotne stvarnosti. U Americi su na meniju dvije istine, i svatko si može odabrati onu koja mu više odgovara. Činjenice se tretiraju kao mišljenje, a mišljenja kao činjenice. U takvom medijskom krajoliku, Trump ne samo da neće biti opozvan, već bi mogao s lakoćom osvojiti i još jedan mandat. (Ivan Fischer)