ZAKLJUČAO POZICIJU

Ugledni Financial Times: ‘Sve što Vučić radi priprema je za dolazak na vlast ovog čovjeka. Uz njega je i 90 posto Srba...‘

Opsežno su analizirali vanjsku politiku Aleksandra Vučića i smjer kojim vodi Srbiju

Aleksandar Vučić

 /Profimedia

Ugledni Financial Times u utorak je posvetio veliku analizu vanjskoj politici Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, kojeg se, podsjetimo, često proziva da sjedi na više stolica odjednom i neprestano se predviđa da će u jednom trenutku morati izgubiti tlo pod nogama, no to nikako da se dogodi. FT ocjenjuje da Srbija u ovome trenutku gradi bliske veze s timom Donalda Trumpa, iako istovremeno pokušava slijediti srednji smjer u, kako navode, sve multipolarnijem svijetu.

FT polazi od razvikanog projekta ulaska američkog kapitala u Srbiju, uz naglašeno velike ambicije, barem kako se najavljuje. Već 25 godina u središtu srpske prijestolnice Beograda, ističe FT, dominira djelomice spaljena zgrada bivšeg jugoslavenskog Ministarstva obrane, koja je namjerno ostavljena onakva kakva je bila nakon što su je 1999. godine NATO bombe uništile tijekom rata na Kosovu.

No, nakon svih tih godina, uskoro će ovaj, kako se navodi, hram srpskog nacionalizma, biti srušen i preuređen u blistavi hotel i apartmanski kompleks. A investitori su iz SAD-a, starog protivnika Beograda, koji je 90-ih u dva navrata vodio vojne intervencije NATO-a kako bi osujetio srpsku agresiju u regiji. K tome, ni investitori nisu bilo tko, nego se radi o Jaredu Kushneru, zetu Donalda Trumpa njegovom bivšem višem savjetniku za vrijeme mandata u Bijelog kući, koji je na čelu Affinity Partnersa, investicijskog fonda koji podržava Saudijska Arabija i koja stoji iza posla, a Richard Grenell, istaknuti bivši dužnosnik Trumpove administracije, bivši veleposlanik u Njemačkoj i potom Trumpov specijalni izalanik za Balkan, koji je zadržao bliske veze s bivšim američkim predsjednikom i koji je u ovom slučaju pomogao u posredovanju.

Kako navode analitičari, ovaj je dogovor primjer kako se jedna mala država, koja se predstavlja kao ‘nesvrstana‘, odnosno neovisna od tuđih politika, može pripremiti za Trumpov mogući povratak u Bijelu kuću. No, to također odražava pojačanu fokusiranost Zapada na Srbiju u vrijeme kada je njezino odvajanje od povijesne srodne duše, Rusije, postalo prioritet za Zapad.

Zadovoljan i Edi Rama

Aleksandar Vučić, pak, inzistira na tome da se radi u potpunosti o poslovnom pothvatu i odbacuje mišljenja da se radi o situaciji quid pro quo. "Jako sam ponosan na to", rekao je on za Financial Times. "Ovo će dovesti više investitora i više ljudi u Beograd. Zatim ćemo imati hotel Trump, hotel Ritz-Carlton ...Vrlo brzo ćemo imati sve. Ti ljudi koji su pregovarali u ime Amerikanaca bili su vrlo profesionalni. Njihovi zahtjevi nisu bili laki", rekao je Vučić.

Ipak, čini se da je sporazum također očito politički jer je jedna od strana ipak srpska država. Time se Vučiću omogućava bliska veza s Bijelom kućom u slučaju pobjede, kako se navodi, njegovog kolege nacionalističkog populista Trumpa na američkim izborima u studenom.

image

Richard Grenell i Aleksandar Vučić

A.h./Ata Images/Profimedia/A.h./ata Images/profimedia

Grenell, ratoborni Trumpov saveznik, o kojem se govori kao o mogućem državnom tajniku ako bivši američki predsjednik osvoji drugi mandat, prvi je put iznio ideju o takvom ulaganju u Beogradu još dok je bio Trumpov izaslanik za Balkan. To je bilo povezano sa širom vizijom poticanja američkih ulaganja u Srbiju kako bi je se pokušalo privezati za zapadnu sferu utjecaja i oslabiti njezin povijesni odnos s Rusijom, kako su otkrili izvori koji su uključeni u dogovor.

Sam Grenell to voli predstavljati kao način da se pomogne odnose SAD-a i Srbije pomaknuti iz prošlosti, kao u slučaju američkih ulaganja u Tokiju nakon 1945. godine. "Vjerujem da smo poduzeli značajne korake u odvlačenju Srbije od utjecaja Rusije i Kine i približavanju SAD-u", rekao je za Grenell za FT. "Također, shvaćam da treba učiniti više i posvećen sam upravo tome", dodao je.

A kako bi spriječili kritike sporazuma od strane moćnog desničarskog srpskog nacionalističkog lobija, koji je snažno naklonjen Moskvi, investitori su se obvezali na tom mjestu izgraditi spomenik žrtvama NATO bombardiranja, u dogovoru sa srpskim arhitektima. Istovremeno, Kushner planira uložiti u projekt luksuznog turizma u Albaniji, također na zadovoljstvo albanskog premijera Edija Rame. "Potreban nam je super luksuz, kao što pustinji treba voda", rekao je Rama, dodajući da su Kushner i Grenell izveli uvertiru u Albaniji prije nego što su se okrenuli ulaganju u Srbiji. Jedina je razlika, dodao je, to što je u Albaniji Kushner, a ne Grenell, poduzeo prvi korak, za razliku od Srbije.

Da je šahovska figura, bio bi lovac u kretanju cik-cak

U Washingtonu je objava sporazuma pokrenula pitanja o mogućem sukobu interesa ako se Trump vrati na dužnost. Grenell i Kushner su to odbacili, tvrdeći da djeluju kao privatni građani. Kushner je rekao da u slučaju drugog Trumpovog mandata ne bi imao ulogu u administraciji. U Europi se, pak, na dogovor gleda kao na klasični manevar osiguranja pozicije zemlje od strane 54-godišnjeg Vučića, koji cijelo desetljeće dominira domaćom i regionalnom politikom - tri godine kao premijer Srbije, a potom sedam kao predsjednik - i sklon je sukobljavati SAD i Europsku uniju s Rusijom i Kinom.

"On je strastveni igrač šaha", kaže Milan Antonijević, srpski odvjetnik i stručnjak za ljudska prava, koji Vučića opisuje kao osobu koja pokušava slijediti srednji smjer koji najbolje odgovara dugoročnim interesima Srbije u sve multipolarnijem svijetu. "I on zna da nemamo puno igrača na globalnoj šahovskoj ploči". FT slikovito opisuje Vučićevo djelovanje - da je šahovska figura, kako se navodi, vjerojatno bi bio lovac koji se kreće preko šahovske ploče po cik-cak obrascu. U intervjuu za FT on je predstavio sadašnje doba globalnih kretanja kao vrijeme bogato mogućnostima, ali i opasnostima za Srbiju.

Čak i dok je surađivao s Trumpovim saveznicima - i sve bliže s administracijom Joea Bidena - Vučić je njegovao odnos vezan uz ulaganja s američkim velikim rivalom - Kinom. Također je držao na životu sentimentalnu vezu Beograda i Moskve, iako uglavnom preko svojih opunomoćenika, dok je ruskog predsjednika Vladimira Putina držao na distanci. Srpski nacionalisti, moćna sila unutarnjopolitičke scene Srbije, Rusiju vide kao srodnu slavensku dušu.

image

Donald Trump i Jared Kushner

Andrew Caballero-reynolds/Afp

Srbi istovremeno gaje ‘proračunatu‘ ljubav prema Kini, kaže Srđan Bogosavljević, šef vodeće tvrtke za ispitivanje javnog mnijenja u Srbiji, i "iracionalnu" ljubav prema Rusiji. Sukladno tome, Srbija je jedna od samo dvije europske zemlje - druga je Bjelorusija - koje ne podržavaju zapadne sankcije protiv Rusije. Što se tiče Pekinga, Srbija i Mađarska jedine su dvije europske zemlje koje je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio u svibnju nakon državnog posjeta Francuskoj. Kina je mnogo uložila u Srbiju i često je u vrhu srpskih istraživanja javnog mnijenja kao najpopularnija strana sila.

S druge strane, u isto vrijeme Vučić je njegovao veze s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i zalaže se za suradnju s EU-om kako bi se pomogao razvoj potencijalno najvećeg rudnika litija u Europi, u zapadnoj Srbiji, projekta vrijednog više milijardi eura. Vučić također ponavlja i ističe da mu je cilj članstvo u EU, najvećem trgovinskom partneru Srbije. Zemlja je kandidat već 12 godina, ali je postigla mali napredak u prevladavanju zabrinutosti EU-a u vezi svoje predanosti vladavini prava i neriješenog statusa bivše srpske pokrajine Kosovo.

‘Obuhvatiti sve‘

"Vučić ima politiku ‘obuhvatiti sve‘", kaže Ivan Vejvoda, suradnik na Institutu za humanističke znanosti u Beču. "U jednom trenutku imate Xija (Jinpinga, kineskog predsjednika) u posjetu. Zatim... nekoliko dana kasnije dolaze (prva dama Ukrajine, Olena) Zelenska i (ukrajinski šef diplomacije) Dmitro Kuleba. Zatim odlazi u Ruski kulturni centar i drži revizionistički govor. A onda, dva dana kasnije, on je s EU-om i razgovara o planovima rasta", kaže Vejvoda.

Upitan vjeruje li u EU, Vučić uvijeno odgovara. "Nisam netko tko bi to branio ili napadao", kaže on. "Kad vidite da su ljudi vrlo gorljivi u napadima na EU, mene nema tamo jer ti ljudi nisu racionalni. Ali kad vidim histeriju oko tzv. EU vrijednosti, činim isto", kaže Vučić i dodaje da u EU ima previše grupnog razmišljanja. "Ako idete na sastanke, to će biti veliki proukrajinski skup. Ako netko ne kaže ono što svi očekuju, kao da je uljez ...Nitko ne želi čuti različita mišljenja". S druge strane, Vučić prepričava kako mu je šef države nove članice Bricsa - skupine sila u nastajanju predvođenih Brazilom, Rusijom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom - predložio da se pridruži, na temelju argumenta da Zapad slabi, no odbio je ponudu. "Rekao sam mu da smo na putu prema EU-u".

Za zapadne sile, ruska invazija punog obima na Ukrajinu učinila je prioritetom udvaranje Vučiću zbog dugotrajne zabrinutosti da bi Moskva mogla nastojati potaknuti neprijateljstva u susjednoj Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u kojima žive nemirne srpske manjine.

image

Milorad Dodik i Aleksandar Vučić

Pedja Milosavljevic/Cropix

Zapadni diplomati i regionalni analitičari vjeruju da srpski predsjednik naginje prema Zapadu. U svom intervjuu za FT on je objasnio svoj stav protiv sankcija Rusiji kao proizašao iz averzije prema sankcijama nakon njihovog nametanja Srbiji tijekom ratova na području bivše Jugoslavije 90-ih. On također gotovo da potvrđuje da je diskretno pomagao Kijevu prodajom streljiva trećim stranama koje potom završava u ukrajinskim oružanim snagama. "Vučić nije ni ruski potrčko ni ‘mali Putin‘, kako ga ponekad predstavljaju", kaže Vejvoda. "Voli li većina Srba Putina? Da. Vole li Rusiju? Da. Ali kad ih se pita kamo žele putovati, svi žele ići u zapadnu Europu", dodaje.

Vučića bi se, kako piše FT, možda najbolje opisalo kao kameleona. Počeo je u politici kao ekstremni nacionalist i iako je stao na centar, još uvijek redovito igra na nacionalističku kartu kako bi dobio podršku desnice, a nedavno je bio i domaćin tzv. svesrpskog sabora u Beogradu. Za njegove kritičare on se malo razlikuje od neliberalnog mađarskog premijera Viktora Orbána, obožavatelja Trumpa koji omalovažava stavove EU-a i NATO-a o Ukrajini. Dragan Đilas, osnivač i čelnik Stranke slobode i pravde, najveće oporbene stranke u Srbiji, kaže da je Vučić "korumpirao državu". "Tužitelji su, primjerice, katastrofa, potpuno ispolitizirani. Vučić nije popularan u Beogradu, ali razumije da je nacionalizam način broj jedan da se ostane na vlasti", dodaje Đilas.

Odnos s Washingtonom

Ipak, u isto je vrijeme Vučić sklopio prijateljstvo s Alexom Sorosom, investitorom i filantropom koji je na čelu odbora zaklade Otvoreno društvo, koje je utemeljio njegov otac George, kojeg Orbánovi i Trumpovi pristaše mrze kao predstavnika i ‘agenta‘ pogubnog liberalizma.

Bidenova administracija uložila je vrijeme i novac u dovođenje Vučića u tabor Zapada i poduprla je ambiciozan projekt solarne energije u Srbiji. Ipak, kako ocjenjuje FT, nema sumnje da bi Trump za Vučića bio prirodniji partner od Bidena. "On vjeruje da će, ako Trump pobijedi, to biti dobro za njega”, kaže jedan europski diplomat. "Grenell je bio vrlo aktivan u regiji u posljednje četiri godine, na strani Beograda". No, na pitanje kako bi drugi Trumpov mandat mogao utjecati na Srbiju, Vučić se ograđuje. "Nisam tako velik vođa kao mnogi drugi u Europi koji zauzimaju stranu", odgovara. "Moj prijatelj Viktor je 100 posto na Trumpovoj strani. Moji prijatelji iz Bruxellesa su 100 posto na Bidenovoj strani. Ja nisam. Ja sam na srpskoj strani i čekam rezultate", kaže Vučić u svom stilu.

Potom se prisjeća posjeta Bijeloj kući za vrijeme mandata Trumpa i to uspoređuje s površnim susretima s Bidenom. "Kada sam posjetio Bijelu kuću, bilo je to vrijeme velikih nesuglasica s Grenellom, ali on je bio vrlo marljiva, vrlo predana osoba. Imali smo gotovo tri sata rasprave u prostoriji nalik na podmornicu. Ne mogu reći da sada imam isti tretman, ali mogu reći da sam dobro razgovarao s Trumpom. Imao sam dobre razgovore s Bidenom prije nego što je postao predsjednik. Nakon toga sreo sam ga jednom, dva puta na prijemima po dvije minute, ali bez sadržajnih razgovora. Ako pitate većinu Srba, 90 posto će biti na Trumpovoj strani", navodi Vučić.

Sada je veliko pitanje za regiju tzv. Zapadnog Balkana kako bi Trumpov reizbor mogao utjecati na teške i dugotrajne podjele među najbližim susjedima Srbije. Primjer su parole na zidovima Beograda, poput ‘Kosovo je Srbija‘. Status Kosova, po legendi rodnog mjesta srpske nacije, predstavlja političku ranu u regiji od 1999. godine, kada je NATO bombardiranje utrlo put bivšoj pokrajini da proglasi neovisnost od Srbije 2008.

image

Aleksandar Vučić

Pedja Milosavljevic/Cropix

Pregovarači EU-a prošle su godine posredovali u provizornim pregovorima, koje je podržala Bidenova administracija, prema kojem bi Beograd neformalno dopustio Kosovu da se integrira u međunarodne organizacije, dok bi Priština dala veću autonomiju regijama sa srpskom većinom. No, sporazum nije zaživio i nikada nije proveden. Intenzitet ovih pregovora mogao bi dramatično porasti ako Trump bude ponovno izabran. Grenell je u privatnim razgovorima signalizirao da će mu, ako bude imenovan na visoku ulogu u eventualnom drugom Trumpovom mandatu, Balkan biti prioritet te da Srbiju i regiju vidi kao prirodnog saveznika SAD-a.

Pitanje Kosova

Dok je Grenell bio američki izaslanik za Balkan, snažno se zalagao za dogovor oko Kosova, kako navode diplomati u regiji. On se suprotstavio strategijama EU-a zalažući se za brzo rješenje i razbjesnivši mnoge europske dužnosnike i neke diplomate State Departmenta svojim tonom oštre konfrontacije. Također je jasno dao do znanja da nema puno vremena za trošenje na stav kosovskog premijera Albina Kurtija, koji je prošle godine izazvao frustracije i među dužnosnicima EU-a i Bidenove administracije, gdje su ga optuživali da je beskompromisan i da potkopava nadu u dogovor.

Kosovski dužnosnici i domaći protivnici srpske politike zabrinuti su da će druga Trumpova administracija biti previše blaga prema Vučiću. Grenellovi saveznici, pak, odgovaraju na to ukazujući kako je on u prošlosti izvršavao pritisak na Vučića da se distancira od Kremlja i nagovarao ga da diversificira opskrbu energijom iz Rusije, koja Srbiji isporučuje većinu plina.

Za Vučića bi ubrzano forsiranje dogovora predstavljalo dilemu. Prihvaćanje neovisnosti Kosova formalni je uvjet za integraciju Srbije u EU. No, popustiti zapadnom pritisku i pristati na to moglo bi biti političko samoubojstvo. "Nitko nije bio tako popularan kao Vučić u posljednjih 30 godina... Ali čak i uz ovu popularnost, čak i da je želio raspisati referendum o neovisnosti Kosova, ne bi mogao osigurati da prođe", smatra Bogosavljević.

K tome, Vučić je nedavno potaknuo val nacionalističkih osjećaja u vezi Bosne i Hercegovine, no zapadni diplomati kažu da mu vjeruju kada tvrdi da mu je prioritet gospodarski razvoj. Njegov glavni projekt, koji će se poklopiti s planiranim završetkom njegovog predsjedničkog mandata 2027. godine, je Expo, svjetski sajam za koji se nada da će Srbiju usmjeriti na novi gospodarski put. "Kada govorim o Expu, govorim o suštinskim promjenama ove zemlje", kaže Vučić.

U tom kontekstu Vučić vidi prilike za ulaganja tko god pobijedio na izborima u SAD-u, ukazujući na nekretninske projekte na tragu dogovora Kushner/Grenell kao i na Beograd na vodi, razvojni projekt na obali rijeke Save. Ovo je podržao i Mohamed Alabbar, izvođač radova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je stajao i iza marine Durrës u Albaniji.

Za Vučićeve očajne protivnike takav je narativ jeftin, ali on na kritike sliježe ramenima i zaključuje da se svi moraju znati mijenjati. "Morate učiti svaki dan... Samo se magarci ne predomišljaju".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. srpanj 2024 17:38