Ukrajina je, kako je već objavljeno ranije ovoga tjedna, ponovno zatražila pristup američkim zalihama kontroverznih kazetnih bombi. Međutim, ovaj put Ukrajina ima namjeru izvaditi iz kazetnih bombi njihov sadržaj, manje protuoklopne bombe - ili tzv. podstreljivo, odnosno kazetno punjenje - prilagoditi ih te njime naoružati svoje dronove, koji bi podstreljivo izbacivali na mete u operacijama na bojištu. Kijev je ovo oružje ponovno zatražio u trenutku kada se ukrajinske snage grčevito bore da se obrane od ruske ofenzive u istočnoj Ukrajini.
Agencija Reuters prva je izvijestila o ponovnom zahtjevu Ukrajine za američkim kazetnim bombama, pozivajući se na informacije koje su agenciji dali američki predstavnici Jason Crow i Adam Smith, obojica članovi Odbora za oružane snage Predstavničkog doma američkog Kongresa. Navodi se da su ukrajinski dužnosnici zatražili od američkih zakonodavaca da odobre slanje tog oružja na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji održanoj prošlog mjeseca.
Prema Reutersu, Ukrajina konkretno traži kazetne bombe Mk 20 Rockeye II. Također poznato kao CBU-100, ukrajinski plan za ovo oružje ne bi bio njegovo izbacivanje iz borbenih zrakoplova. Umjesto toga, kako prenosi vojna specijalizirana stranica The War Zone, rastavili bi Mk 20 i njihovo podstreljivo bi se prilagodilo tako da se postavi na bespilotne letjelice, koje bi onda te manje bombe bacale na svoje ciljeve.
Mk 20 je konvencionalno oružje koje se izbacuje iz zraka i teži nešto manje od 225 kilograma. Spremnik s bombama otvara se za vrijeme pada, ispuštajući svojih 247 komada Mk 118 visokoeksplozivnog, protutenkovskog (HEAT) podstreljiva na ciljano područje na tlu. Visina na kojoj se spremnik otvara ovisi o načinu na koji se želi da se podstreljivo ‘rasporedi‘ na tlu.
Učinkovito protuoklopno oružje
Bomba Mk 118 krilcima je stabilizirano detonirajuće (PIBD) podstreljivo. Internetska stranica Collective Awareness to Unexploded Ordnance (CAT-UXO), namijenjena osobama koje su u opasnosti od izloženosti eksplozivnim sredstvima u Ukrajini, navodi da se upaljač Mk 118 "električno i mehanički aktivira nakon izbacivanja iz kazetne bombe rotacijom lopatica rotora pričvršćenih na osnovni element upaljača". Upaljač, kako objašnjavaju, sadrži mehanizam za paljenje koji se aktivira nakon udara u tvrdu metu pokretanjem malenog detonatora u krajnjem prednjem dijelu streljiva.
Zastupnik Smith je za Reuters rekao kako ukrajinska vojska vjeruje da će bombe Mk 20 biti učinkovitije u probijanju ruskog oklopa od različitih vrsta streljiva koje je prethodno prilagodila za naoružanje svojih malih bespilotnih letjelica. Taj potez ne bi bio očito odstupanje od taktike koju je Ukrajina već primjenjivala, budući da su ukrajinske snage uvelike koristile bespilotne letjelice opremljene oružjem raznih vrsta u obrani od ruske invazije. Osim kinetičkih učinaka, činjenica da je podstreljivo Mk 118 stabilizirano krilcima i ima pouzdan upaljač, to bi ga vjerojatno učinilo vrlo atraktivnim za misije dronova u Ukrajini.
Reuters navodi da je tvrtka Textron Systems Corporation prekinula proizvodnju Mk 20 2016. godine, nakon što su SAD prestale prodavati oružje Saudijskoj Arabiji. No, neimenovani dužnosnik Kongresa izjavio je za agenciju da više od milijun komada Mk 20 još uvijek postoji u vojnim zalihama SAD-a.
Ipak, nije jasno je li dužnosnik s kojim je razgovarao Reuters mislio na to da SAD ima zalihu od milijun Mk 20 ili istu količinu podstreljiva Mk 118. Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) tvrdi da je 2005. godine ukupan broj Mk 118 u inventaru SAD-a iznosio 14,5 milijuna. Ako se uzme u obzir da se jedna kazetna bomba Mk 20 sastoji od 247 komada Mk 118, HRW-ova brojka od 14,5 milijuna podstreljiva značila bi postojanje otprilike 58.700 kazetnih bombi. Ova brojka je daleko manja od količine za koju je dužnosnik Kongresa rekao da se nalazi u američkim zalihama, ali u svakom slučaju je nejasno odakle Reutersovom izvoru ta informacija.
Dvojica američkih zastupnika za Reuters su izjavili kako Ukrajina također ponavlja i zahtjev za dvonamjenske kazetne granate od 155 mm za sustav Dual-Purpose Conventional Improved Munition (DPICM). Radi se o bojevoj glavi topničkog projektila zemlja-zemlja, koja se također sastoji od podstreljiva, od kojih svaka prilikom ispaljivanja raspršuje 88 komada bombi. Ovo oružje je u uporabi u američkoj vojsci od 70-ih godina i može biti opremljeno klasičnim udarnim ili fragmentacijskim, raspršavajućim punjenjem, što je idealno za protuoklopne i protupješačke operacije.
Pitanje zabrane i političke podrške
Ukrajina razmatra potencijalnu uporabu DPICM-a i protiv vojnika u borbi. Američki zastupnici su za Reuters istaknuli da bi Kijev mogao vidjeti korist od uporabe DPICM-a za zaustavljanje "ljudskih valova", napada koje ekstremno koriste snage Kremlja u ofenzivi u istočnim ukrajinskim gradovima, posebno kod Bahmuta.
No, u ovom trenutku nema naznaka da je Bijela kuća spremna poslati kazetne bombe Ukrajini. To je oružje zabranjeno u više od 100 zemalja prema Konvenciji o kazetnom streljivu iz 2008. godine - što ne uključuje SAD - zbog opasnosti koju predstavlja za civile, osobito zbog toga što opasnost predstavlja još dugo vremena nakon što je ispaljeno.
Zakon iz 2009. godine, koji je donijela administracija tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame, također zabranjuje izvoz kazetnog streljiva koje ima stopu neaktiviranja podstreljiva od 1 posto ili više, no aktualni predsjednik Joe Biden može to ignorirati. Zabrana postoji zato što ako bombe iz kazetnog oružja ne detoniraju, deseci njih ostaju razbacane po ciljanom području, predstavljajući rizik za živote civila ako se pravilno ne zbrinu. To posebno vrijedi za djecu. Članak HRW-a iz te godine navodi da "samo vrlo mali dio kazetnog streljiva u američkom arsenalu zadovoljava standard od jedan posto".
Unatoč tim zabrinutostima, američki vojni dužnosnici priznali su ranije da je kazetno streljivo "legitimno oružje s jasnom vojnom uporabom". Upravo je opasnost od kazetnih bombi zbog izazivanja kolateralne štete ono zbog čega je Bidenova administracija pažljivo odvagala prvobitni ukrajinski zahtjev za ovim oružjem početkom prosinca prošle godine. Ipak, zbog čvrstog i širokog obećanja SAD-a da će Ukrajini pružiti što je više moguće vojne potpore, Bijela kuća tek treba izričito odbiti zahtjev Kijeva za kazetnim streljivom. Vjerojatno se radi o tome da s obzirom na to da se ukrajinske količine streljiva i topničkih granata sve više smanjuju, SAD želi jasno dati do znanja da je voljan poslati Ukrajini sve što joj je potrebno za održavanje borbe sve dok to ima smisla i dokle god to zakon dopušta.
Uvjeravanje Bijele kuće da se to oružje neće koristiti na tradicionalan, klasičan način, mogao bi biti način na koji Ukrajina pokušava američke zakonodavce nagovoriti da ga ipak pošalju. Zastupnik Crow rekao je za Reuters da bi on sam možda i mogao podržati isporuku tog oružja ako Kijev bude u stanju objasniti što namjerava s oružjem i iznijeti razloge zašto ga traži. Republikanski senator Lindsey Graham također je rekao da će izvršiti pritisak na Bijelu kuću da Ukrajini pošalje kazetnu municiju. Zastupnik Smith, pak, uvjeren je da do isporuke neće doći.
Prilagodba nije problem za Ukrajince
No, pritom treba imati na umu da unatoč ograničenjima pri korištenju kazetnih bombi, mnoga izvješća koja su se pojavila tijekom rata u Ukrajini - koji je ušao u drugu godinu - detaljno navode brojne slučajeve u kojima je Rusija koristila kazetno oružje. Često se spominje kazetna bomba Smerch od 300 mm koja razbacuje 72 komada podstreljiva na veliko područje. Pretpostavlja se da su u tim udarima poginule stotine civila.
The New York Times je također objavio članak u kojem se detaljno opisuje korištenje kazetnog streljiva od strane ukrajinskih snaga prošlog proljeća. Mediji su izvještavali da je ukrajinska vojska uporabila ovo oružje u jednoj četvrti u istočnom gradu Husarivka kako bi potisnula napredovanje ruskih snaga.
Nejasno je kako točno ukrajinske snage planiraju opremiti bespilotnu letjelicu za nošenje i ispuštanje podstreljiva iz kazetnih bombi, kao ni konkretnu platformu ili platforme za bespilotne letjelice koje bi Ukrajina koristila za to. No, ukrajinska vojska prilagodila je dronove za ispuštanje mnogih vrsta streljiva koje su daleko manje namjenske od Mk 118 tijekom proteklih godinu dana. Učiniti to s Mk 118 trebalo bi biti prilično jednostavno.
Stoga je rastavljanje kazetnog streljiva i korištenje njegovih bombi za naoružavanje bespilotnih letjelica za protuoklopne operacije itekako u fokusu Kijeva. No, to je također još jedan pokazatelj koliko se pomno ispituju zalihe oružja savezničkih zemalja za uporabu - čak i na netradicionalan način - u ukrajinskoj borbi protiv Kremlja.