Njemački kancelar Friedrich Merz priznao je u četvrtak, 11. prosinca, da je Ukrajina sada ‘spremna‘ prihvatiti teritorijalne ustupke. Kako doznaje Le Monde, Kijev je pristao na jedan od ključnih elemenata u pregovorima sa Sjedinjenim Državama i Rusijom: uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu. Europski čelnici podržali su ovaj ustupak u nadi da će tako okončati rat koji traje već gotovo četiri godine.
Ovaj je ustupak unesen u revidirani američki mirovni plan, koji je pripremio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i u srijedu navečer proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Kako je potvrdio Merz, u izradi su sudjelovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Keir Starmer.
Prema ukrajinskom prijedlogu, demilitarizirana zona značila bi povlačenje i ukrajinskih i ruskih snaga s obje strane sadašnje bojišnice u Donbasu. Ovo strateški važno područje - industrijska regija koju Rusija pokušava kontrolirati još od 2014. - bilo bi zatim stavljeno pod nadzor međunarodnih snaga, uključujući i SAD, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija.
‘Demilitarizirana zona morat će postojati s obje strane linije‘, izjavio je pregovarač Mihajlo Podoljak za Le Monde. ‘Morat ćemo precizno odrediti treba li se povući sve vrste naoružanja ili samo teško naoružanje. Kako bismo spriječili kršenja, morat će biti prisutni predstavnici međunarodnih misija i strani kontingent koji će nadzirati poštivanje dogovorenih načela i sporazuma.‘
Dodao je i sljedeće: ‘To je prirodan format za okončanje sukoba, znajući da će dio teritorija, nažalost, ostati pod de facto ruskom okupacijom i da će se uspostaviti linija razdvajanja u svakom slučaju.‘
‘Nadzor nad provedbom sporazuma‘
‘Potrebno je jasno definirati uloge i zadaće trećih strana‘, nastavio je Podoljak, te naglasio da bi Ukrajinci ‘u idealnom slučaju‘ željeli američko sudjelovanje u nadzornim snagama kako bi se osigurali ‘monitoring, obavještajni nadzor, praćenje primjene dogovora, kontrola kretanja trupa i poštivanje linije razdvajanja‘.
Ovaj pristup podsjeća na demilitariziranu zonu (DMZ) između Sjeverne i Južne Koreje, uspostavljenu nakon primirja 1953. godine. Korejska DMZ široka je oko četiri kilometra i duga 250 kilometara, dok bi ukrajinska morala biti znatno duža i šira.
Za Zelenskog je ovaj teritorijalni ustupak bolan, ali ga smatra nužnim kako bi se izbjeglo ono što Moskva već mjesecima zahtijeva: potpuno odustajanje od dijelova Donbasa koji još nisu okupirani, što čini oko 25 posto same Donjecke oblasti. To je crvena linija koju Zelenski ne želi prijeći, svjestan snažnog protivljenja i ukrajinske vojske i javnosti prema bilo kakvoj predaji teritorija.
U ponedjeljak je Zelenski ponovio da nema ni ‘pravnu‘ ni ‘moralnu‘ ovlast prepustiti ukrajinski teritorij. Svaki dogovor s Rusijom o kontroli istočnih regija mora biti ‘pravedan‘ i potvrđen ‘izborima‘ ili ‘referendumom‘ u Ukrajini, što je ponovno pojasnio i u četvrtak. No rezultat takvog glasanja nije predvidljiv: iako su iscrpljeni ratom, Ukrajinci su i dalje duboko vezani uz teritorijalni integritet svoje države.
Financiranje obnove
Podoljak je objasnio da je dokument poslan SAD-u podijeljen u tri dijela. Prvi dio, s oko dvadeset točaka, odnosi se na prekid rata. Drugi opisuje stvaranje europske sigurnosne arhitekture nakon rata, uključujući sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti Rusiju da pokrene nove ofenzive.
Treći se dio bavi obnovom Ukrajine: gospodarskom revitalizacijom i jačanjem obrane. ‘Agresor mora sudjelovati u financiranju obnove. To je obvezan element završetka rata. U suprotnom, agresor bi imao osjećaj da je samo profitirao, a ne bi bilo ni odvraćanja‘, istaknuo je Podoljak.
‘Ustupci koje je Zelenski prihvatio iznimno su teške odluke‘, rekao je jedan europski diplomat pod uvjetom anonimnosti. ‘Dijelovi o sigurnosnim jamstvima i obnovi svojevrsne su utješne nagrade da se lakše proguta gorka pilula.‘
Ova protuprogramska inicijativa osmišljena je kako bi se potaknulo Trumpa da zauzme pozitivniji stav prema Kijevu i europskim prijestolnicama. No u telefonskom razgovoru s čelnicima tzv. E3 (Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo) u srijedu, Trump je djelovao frustrirano zbog zastoja u pregovorima, okrivljujući Kijev i Europu te ignorirajući rusku nepopustljivost. Sudionik razgovora opisao ga je kao ‘grubog‘. U intervjuu za Politico dan ranije, američki je predsjednik europske lidere nazvao ‘slabima‘, poneke ‘pametnima‘, a poneke i ‘glupima‘. Zelenskog je, pak, prozvao ‘P. T. Barnumom‘ (vlasnik cirkusa i zabavljač, op. a.).
Božićni ultimatum
Trump je također kritizirao izostanak predsjedničkih izbora u Ukrajini, koje je onemogućilo rusko bombardiranje. ‘To više nije demokracija‘, izjavio je milijarder. ‘Ako SAD i Europa pomognu osigurati sigurnost, garantirati izborna prava i financirati proces, Ukrajina je spremna organizirati izbore‘, odgovorio je Podoljak. ‘Rat je jedina prepreka. Zelenski je uvijek spreman za političku utakmicu i raspravu o budućnosti zemlje.‘
Hoće li američki predsjednik cijeniti ove ukrajinske poteze? U četvrtak je Zelenski rekao da Washington predlaže stvaranje ‘slobodne ekonomske zone‘ i demilitariziranog područja na istoku Ukrajine, dodajući da američka strana razmatra povlačenje ruskih snaga sa sjevera Ukrajine, ali bi dopustila njihov ostanak na jugu.
Kako bi se uskladila različita stajališta, u subotu bi se u Parizu mogao održati sastanak predstavnika SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke i Ukrajine. Merz predlaže da se čelnici sastanu s Trumpom dva dana kasnije u Berlinu. Hoće li se milijarder odazvati? ‘Vidjet ćemo što donosi budućnost‘, rekao je u srijedu, dodavši da ‘ne želi gubiti vrijeme‘.
Trump, koji - suprotno povijesnim činjenicama - krivi Ukrajinu za rat, postavio je Kijevu ultimatum do Božića. Ovaj umjetno stvoreni rok povećao je osjećaj hitnosti. No ‘Zelenski nije podložan američkom pritisku‘, rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta. ‘Ako nas Trump napusti, gledat ćemo na njega kao na Chamberlaina‘, rekao je, misleći na britanskog premijera koji je potpisao Münchenski sporazum i bio proglašen ‘krivcem‘ u vlastitoj zemlji. Merežko je zaključio kako, unatoč ukrajinskim naporima, dogovor s Vladimirom Putinom nikada neće biti moguć: ‘Ukrajinci žele živjeti, a Putin nas želi ubiti.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....